{"id":253035,"date":"2018-09-09T21:31:16","date_gmt":"2018-09-09T19:31:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=253035"},"modified":"2018-09-09T21:31:16","modified_gmt":"2018-09-09T19:31:16","slug":"hvaljeno-nagradivano-i-sruseno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/09\/09\/hvaljeno-nagradivano-i-sruseno\/","title":{"rendered":"Hvaljeno, nagra\u0111ivano i \u2013 sru\u0161eno!"},"content":{"rendered":"

Autor: NVO KANA\/Ko ako ne arhitekt<\/strong><\/p>\n

\"\"Ovog ljeta smo saznali da su pripreme za ru\u0161enje jo\u0161 jednog vrijednog objekta arhitekture XX vijeka u Podgorici daleko odmakle: hotel \u201eCity\u201c (nekada\u0161nji \u201eLjubovi\u0107\u201c) rasprodaje svoj inventar i \u2013 po svemu sude\u0107i \u2013 broji poslednje dane. Povodom ovakve odluke vlasnika, validirane kroz novi plan Glavnog grada za prostor na kom je ovaj hotel sagra\u0111en, a koji predvi\u0111a ru\u0161enje postoje\u0107eg objekta bez i pomisli o potrebi da se on kao vrijedno kulturno dobro za\u0161titi, kontaktirali smo autore projekta po kom je hotel \u201eLjubovi\u0107\u201c sagra\u0111en 1982. godine, arhitekte Zorana Badnjevi\u0107a, Ljubomira Horvatova i Dimitrija Ivan\u010devi\u0107a, koji su za ovaj projekat 1983. godine nagra\u0111eni velikom nagradom IX beogradskog Salona arhitekture.<\/p>\n

Njihovu izjavu prenosimo u cjelosti:<\/p>\n

\u201ePostoji veliki broj slu\u010dajeva ru\u0161enja vrednih arhitektonskih objekata koji su dobili razne nagrade i priznanja u vreme kada su izvedeni, pa ne treba da \u010dudi \u0161to je na red do\u0161ao i hotel \u2018City\u2019, tj. hotel \u2018Ljubovi\u0107\u2019 koji je dobio Veliku nagradu Salona arhitekture u Beogradu 1983. godine kao izvanredan primer spoja moderne i postmoderne arhitekture.<\/p>\n

Takav odnos pokazuje koliko je veliki nemar celokupnog dru\u0161tva prema sopstvenoj kulturnoj ba\u0161tini i istoriji.<\/p>\n

Ovakvi slu\u010dajevi ru\u0161enja arhitektonskih objekata koji predstavljaju kulturno i istorijsko nasle\u0111e gradova su sve \u010de\u0161\u0107i jer je jedini i osnovni cilj prilagodjavanje potrebama i interesima mo\u0107nih investitora i ve\u0107em profitu kao jedinom motivu budu\u0107e gradnje. Takav odnos ostavlja trajne o\u017eiljke na na\u0161im gradovima.
\nPored toga \u0161to dobro znamo da ne mo\u017eemo promeniti nakaradne odluke predstavnika vlasti i mo\u0107nih investitora, glas nas arhitekata ne sme da utihne.
\nAutori:
\nBadnjevi\u0107 Zoran, arhitekta
\nHorvatov Ljubomir, arhitekta
\nIvan\u010devi\u0107 Dimitrije, arhitekta
\nU Beogradu, 07.09.2018.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Zahvaljuju\u0107i autorskom timu hotela \u201eLjubovi\u0107\u201c, do\u0161li smo i do vrijednih informacija o predstavljanju ovog objekta na izlo\u017ebi koju je Jugoslovenski kulturno-informativni centar organizovao u Njujorku 1985. godine, naslovljenoj \u201eIzlo\u017eba jugoslovenske arhitekture: 1974-1984\u201c. Tom prilikom su ameri\u010dkoj javnosti predstavljeni, izme\u0111u ostalih, i radovi Bogdana Bogdanovi\u0107a, Zlatka Ugljana i Ivana \u0160trausa. Direktor Jugoslovenskog kulturno-informativnog centra, dr Svetolik Roganovi\u0107 je krajem februara 1985. godine arhitekti Badnjevi\u0107u pisao:<\/p>\n

\u201eSa zadovoljstvom mogu da Vas obavestim da su na\u0161i napori oko odr\u017eavanja izlo\u017ebe o savremenoj jugoslovenskoj arhitekturi u prostorijama Jugoslovenskog kulturno-informativnog centra u Njujorku, potpuno urodili plodom. Izvanredan odziv me\u0111u autorima koje smo pozvali da po\u0161alju svoje radove, kao i interesovanje Ameri\u010dkog instituta za arhitekturu (A.I.A.), i li\u010dno nekih vode\u0107ih imena ameri\u010dke arhitekture, potvr\u0111uje da je \u010ditava ova akcija veoma uspela i da je bila \u2018pun pogodak\u2019\u201c.<\/p>\n

Odziv na sve\u010dano otvaranje 30. januara, bio je izvanredan i prevazi\u0161ao je sva o\u010dekivanja. U roku od dva sata kroz galeriju Centra pro\u0161lo je preko 800 ljudi, \u0161to do sada nije zabele\u017eeno. Izlo\u017ebu je otvorio direktor Centra, a nakon njega je govorio i ameri\u010dki arhitekta Pol Vilen, predstavnik A.I.A, koji je pozdravio ovaj poduhvat i izneo svoje pozitivno mi\u0161ljenje o kvalitetu i ulozi savremene jugoslovenske arhitekture.<\/p>\n

Interesovanje za izlo\u017ebu je veoma veliko. Bilo je planirano da ona bude otvorena do 15. februara ali smo morali da njeno trajanje produ\u017eimo do 25. februara. Postoji mogu\u0107nost, o kojoj sada pregovaram, da se izlo\u017eba prenese u prostorije A.I.A., kao i na nekoliko poznatih arhitektonskih \u0161kola u SAD.
\nMo\u017ee se slobodno re\u0107i da je ovo do sada najzna\u010dajnije predstavljanje na\u0161e kulture ne samo u Njujorku, nego i u SAD, i nadam se da \u0107e se uspostavljeni dijalog uspe\u0161no produ\u017eiti i obogatiti novim sadr\u017eajem.\u201c<\/p>\n

U katalogu ove izlo\u017ebe izlo\u017ebe stoji da je zgrada hotela \u201eLjubovi\u0107\u201c \u201e…odli\u010dan primjer najnovijih tendencija u jugoslovenskoj arhitekturi. Forme su jednostavne, geometrijske, ali bogate i suptilne u detaljima koji upu\u0107uju na tradiciju.\u201c<\/p>\n

\u010casopis \u201e\u010covjek i prostor\u201c u 367. broju, u izdanju iz oktobra 1983. godine o hotelu \u201eLjubovi\u0107\u201c donosi ovakav sud: \u201eIako na prvi pogled djeluje jednostavno, zgrada je slo\u017eena i izra\u017eava \u010ditav splet dvojnosti i opre\u010dnosti. Inspiracija za prostornu organizaciju objekta na\u0111ena je u lokalnom arhitektonskom naslje\u0111u, u organizaciji unutra\u0161njih dvori\u0161ta, okrenutih od ulice i javnog prostora, u evokaciji lokalnih jednovodnih krovova, s malim prozorskim otvorima zbog lokalnih vjetrova, dok je tretman sasvim savremen, kao i upotrebni materijali. U toku izvo\u0111enja objekta do\u0161lo je do znatnih izmena zbog \u0161tednje i nedostatka pojedinih materijala na tr\u017ei\u0161tu, ali se to nije odrazilo na kvalitet samog objekta. Objekat je tako koncipiran da omogu\u0107uje i eventualnu kasniju primenu solarnih kolektora.\u201c Hotel je uvr\u0161ten i u knjigu \u201eArhitektura Jugoslavije 1945-1990\u201c Ivana \u0160trausa, koji autor izdvaja kao \u201evidan arhitektonski rezultat\u201c i jedno od djela \u201e\u010dije se oblikovanje izdvaja iz stereotipa\u201c (str. 222).
\nDakle, zgrada hotela \u201eLjubovi\u0107\u201c je hvaljena, nagra\u0111ivana, i smatrana dovoljno naprednim postignu\u0107em jugoslovenskog arhitektonskog izraza da bi mogla da kulturu iz koje je potekla predstavlja na najva\u017enijim me\u0111unarodnim adresama. Ipak, o njoj se kod nas gotovo ni\u0161ta ne zna, a mogu\u0107nost za za\u0161titu nije ni razmatrana. Moramo jo\u0161 jednom postaviti pitanje \u2013 kada \u0107e nadle\u017ene institucije po\u010deti da se bave svojim poslom, i da li \u0107emo uspjeti da sa\u010duvamo i\u0161ta od arhitektonskih vrijednosti ovog grada?<\/p>\n

Izvore kori\u0161tene u ovom tekstu mo\u017eete na\u0107i ovdje \u2013 bili bismo vam zahvalni ako ih objavite i podijelite, kako bi makar informacija o vrijednosti onoga \u0161to sistematski uni\u0161tavamo do\u0161la do \u0161to \u0161ire publike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Saop\u0161tenje za javnost NVO KANA\/Ko ako ne arhitekti povodom najave ru\u0161enja hotela City (nekada\u0161nji Ljubovi\u0107)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-253035","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253035","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=253035"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/253035\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=253035"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=253035"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=253035"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}