Samo jedna konzerva popularnog energetskog napitka "Red bul" mo\u017ee da pove\u0107a rizik od sr\u010danog napada ili šloga, \u010dak i kod mladih ljudi, upozorili su danas autralijski nau\u010dnici.<\/p>\n
Napitak krcat kofeinom, popularan kod studenata u vrijeme ispita i "ljubitelja adrenalina" kojima "daje krila", zgušnjava krv, što je uslov za kardiovaskularne probleme, prenio je Rojters.<\/p>\n
Sat pošto popiju "Red bul", krv konzumenata nije više normalna. "Nenormalna je onako kako bismo o\u010dekivali kod pacijenata sa kardiovaskularnom boleš\u0107u", ukazuje vo\u0111a istra\u017eivanja, Skot Viloubi iz Centra za kardiovaskularna istra\u017eivanja pri Kraljevskoj bolnici u Adelaidi.<\/p>\n
Portparol "Red bula" za Australiju Linda Rihter je izjavila da \u0107e izvještaj biti "ozbiljno prou\u010den" u kompanijinom sjedištu u Austriji, ali i naglasila da nema dokaza da je popiti "Red bul" opasnije nego po\u010dastiti se šoljom jake kafe.<\/p>\n
Voloubi i njegov tim, koji ne misle tako, ispitivali su kardiovaskularne sisteme 30 mladih odraslih ljudi sat prije i sat poslije konzumiranja konzerve od \u010detvrt litra "Red bula" bez še\u0107era.<\/p>\n
Rezultati su pokazali da "normalni ljudi razviju simptome koji se normalno vezuju za kardiovaskularne bolesti", rekao je Viloubi.<\/p>\n
"Red bul" je zabranjen u Norveškoj, Urugvaju i Danskoj zbog opasnosti po zdravlje, ali je austrijska kompanija lane prodala 3,5 milijardi konzervi u 143 zemlje. Njeni vlasnici tvrde da jedna konzerva sadr\u017ei 80 miligrama kofeina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Samo jedna konzerva popularnog energetskog napitka "Red bul" mo\u017ee da pove\u0107a rizik od sr\u010danog napada ili šloga, \u010dak i kod mladih ljudi, upozorili su danas autralijski nau\u010dnici. Napitak krcat kofeinom, popularan kod studenata u vrijeme ispita i "ljubitelja adrenalina" kojima "daje krila", zgušnjava krv, što je uslov za kardiovaskularne probleme, prenio je Rojters. Sat pošto […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-25291","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25291","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25291"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25291\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25291"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25291"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25291"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}