{"id":252868,"date":"2018-09-07T08:10:49","date_gmt":"2018-09-07T06:10:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=252868"},"modified":"2018-09-07T08:10:49","modified_gmt":"2018-09-07T06:10:49","slug":"muskarcine-i-mesine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/09\/07\/muskarcine-i-mesine\/","title":{"rendered":"Mu\u0161kar\u010dine i mesine"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Ivana Peri\u0107<\/strong><\/p>\n

Zbog velikih biokemijskih promjena u organizmu, prije svega hormonalnih promjena u krvi, prije i za vrijeme klanja upla\u0161ene \u017eivotinje do\u017eivljavaju velike promjene. Otrovni nusproizvodi \u0161ire se tijelom i “zaga\u0111uju” meso koje zavr\u0161ava na na\u0161im tanjurima. Ako i zanemarimo hormonalne promjene uo\u010di klanja \u017eivotinja, dovoljno je problemati\u010dan sam proces proizvodnje mesa – mesna industrija ovisi o ubrzanoj proizvodnji i smanjenim tro\u0161kovima, \u0161to dovodi do inzistiranja na ubrzanom rastu \u017eivotinja, a to se posti\u017ee raznim lijekovima i hormonima rasta.<\/p>\n

Kako bi govedo ili pili\u0107i \u0161to prije dosegli svoju prodajnu te\u017einu, proizvo\u0111a\u010di mesa ubrizgavaju im hormone rasta koji potom ostaju u mesu \u2013 ne mogu se sasvim ukloniti termi\u010dkom obradom. S obzirom na to da \u017eivotinje ve\u0107 imaju u sebi odre\u0111enu razinu hormona (estrogena, testosterona, progesterona), finalni proizvod je zapravo hormonska bomba.<\/p>\n

Piletina, koja je najjeftinija i koju se najvi\u0161e konzumira, naj\u010de\u0161\u0107e je zatrovana antibioticima i hormonima, \u0161to posebno utje\u010de na zdravlje djevoj\u010dica i dje\u010daka \u2013 djevoj\u010dice sve br\u017ee fizi\u010dki sazrijevaju, a za dje\u010dake ve\u0107 u ranoj dobi mo\u017ee postojati opasnost od sterilnosti i problema s prostatom.<\/p>\n

Ako znamo da hormoni u hrani utje\u010du na to da \u017eivotinje br\u017ee rastu i sazrijevaju, za o\u010dekivati je da se isto doga\u0111a i ljudima koji jedu proizvode ovih \u017eivotinja, upozoravaju stru\u010dnjaci. Prema rezultatima istra\u017eivanja Europska inicijativa pra\u0107enja debljine u djece u Hrvatskoj je 35 posto djece u dobi od 8 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, te smo prema statistici me\u0111u prvih pet europskih zemalja s tim problemom. Istra\u017eivanje je pokazalo kako 66,5 posto djece ne jede svakodnevno svje\u017ee vo\u0107e, a njih 82,8 posto ne jede povr\u0107e.<\/p>\n

Poseban problem vezan uz konzumaciju mesa jest \u010dinjenica da se najvi\u0161e trovanja hranom doga\u0111a upravo konzumacijom mesa. Ve\u0107ina industrijski proizvedenog mesa sadr\u017ei na sebi fekalije, zbog problemati\u010dnih uvjeta u kojima \u017eivotinje provode vrijeme dok ih se tovi, tako da je \u010dest slu\u010daj da su kontaminirane fekalijama, a samim time i raznim bakterijama (poput E. Coli, salmonele). Previ\u0161e prera\u0111enog mesa mo\u017ee uzrokovati pretilost, povi\u0161en kolesterol i pove\u0107ati rizik od raka prostate, ali i poremetiti prokrvljenost i uzrokovati erektilnu disfunkciju kod mu\u0161karaca \u2013 informacija koja se vjerojatno ne\u0107e svidjeti brojnim ‘ma\u010do’ mu\u0161karcima.<\/p>\n

Osim upitna utjecaja ve\u0107inski mesne prehrane na zdravlje, nepobitno je poguban utjecaj na okoli\u0161. Krave bi se dalo opisati i kao mini tvornicu metana, posebno destruktivnog plina kada je rije\u010d o klimatskim promjenama. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu isti\u010de kako proizvodnja govedine uzrokuje vi\u0161e stakleni\u010dkih plinova od transportne industrije. Jedan od naju\u010dinkovitijih na\u010din smanjivanja individualnog utjecaja na klimu, poru\u010duju stru\u010dnjaci, jest \u2013 izbaciti hamburgere i govedinu iz prehrane.<\/p>\n

Masovni uzoj stoke \u0161tetan je i za tlo i vodu. Jedan od glavnih uzroka deforestacije Amazone upravo je stvaranje prostora za ispa\u0161u stoke radi proizvodnje mesa \u2013 \u0161to je veoma bitno u Brazilu, koji je najve\u0107i izvoznik govedine na svijetu. Kada je voda u pitanju, prosje\u010dni globalni otisak vode (ukupna koli\u010dina potrebne vode) za proizvodnju kilograma govedine je oko 15400 litara, a kilograma svinjetine oko 5990 litara vode. Za usporedbu, za uzgoj kilograma p\u0161enice potrebno je 1608 litara vode, kukuruza 1220, a krumpira 287 litara.<\/p>\n

Dodatno, potrebno je 908 kilograma \u017eitarica kako bi se proizvelo dovoljno mesa i drugih sto\u010darskih proizvoda za nahraniti jednu osobu tijekom godine dana. No, kada bi ta osoba jela \u017eitarice izravno, a ne preko proizvoda \u017eivotinjskog podrijetla, bilo bi potrebno 181,5 kilograma. Tako\u0111er, gotovo 30 posto ulovljene ribe diljem svijeta koristi se za hranjenje uzgajane ribe ili u svrhu hranjenja svinja i pili\u0107a.<\/p>\n

U ime oca i sina i proteina<\/strong><\/p>\n

Protein je, uz gluten, valjda rije\u010d koju najvi\u0161e \u010dujemo kada su u pitanje pomodni prehrambeni re\u017eimi. Recentno je zanimljiva popularnost ketogene dijete, posebno me\u0111u mu\u0161karcima \u2013 naglasak je na proteinima, primarno iz namirnica \u017eivotinjskog podrijetla, iako se proteinima izvrsno mo\u017eete opslu\u017eiti ako jedete grah, le\u0107u, bademe, zob, brokulu, mahune, kikiriki\u2026 Ali treba se prvo konzultirati s ultimativnim guruom mu\u0161kosti \u2013 trenutno je jedan od njih Joe Rogan.<\/p>\n

Rogan eksperimentira s raznim re\u017eimima prehrane – ho\u0107e mu se, mo\u017ee mu se. Jedno je vrijeme bio vegan, sada sam lovi meso koje jede. Nedavno je u emisiji Joe Rogan Experience ugostio Jordana Petersona. Mesija “ugro\u017eenih mu\u0161karaca” na Zapadu, Peterson, nedavno je obznanio da su on i k\u0107erka na posebnom re\u017eimu prehrane koji uklju\u010duje govedinu, sol i vodu. To je to, tri magi\u010dna sastojka. I izlije\u010dilo ga je od dugogodi\u0161nje depresije! Sigurno \u0107e ga u ovom ‘pothvatu’ pratiti brojni sljedbenici koji su ve\u0107 prigrlili njegovu filozofiju ‘jastoga u sebi’.<\/p>\n

“Strah od nedostatka bjelan\u010devina posebno je ra\u0161iren me\u0111u mu\u0161karcima, s obzirom da se (\u017eivotinjske) proteine tradicionalno povezuje s izgradnjom mi\u0161i\u0107a i snage. Meso je dugo bilo simbol mu\u0161kosti jer predstavlja snagu, mo\u0107 i mu\u017eevnost, a suprotno tome, hrana na biljnoj osnovi bila je feminizirana, \u010desto predstavljaju\u0107i pasivnost i slabost. Sve je vi\u0161e knji\u017eevnih djela i radova koji istra\u017euju gra\u0111enje mu\u0161kosti \u2013 na \u0161tetu individua i dru\u0161tva \u2013 na dominaciji, kontroli i nasilju. Stoga ne iznena\u0111uje da je konzumacija (i ponekad ubijanje) \u017eivotinja bila sredi\u0161nja osobina mu\u0161kosti”, pi\u0161e Melanie Joy u knjizi Za\u0161to volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave : Uvod u karnizam.<\/p>\n

Joy se u knjizi doti\u010de i proteinskog mita, isti\u010du\u0107i kako su Amerikanci skloni uno\u0161enju dva puta vi\u0161e bjelan\u010devina nego \u0161to im je potrebno, pogotovo s obzirom na uglavnom neaktivni, sjedila\u010dki stil \u017eivota. Prekomjeran unos proteina povezuje se s osteoporozom, bole\u0161\u0107u bubrega, kamencem u urinarnom traktu i nekim oblicima raka.<\/p>\n

Iako, naravno, to nije samo pitanje proteina i prehrane, ve\u0107 razli\u010ditih komponenti nezdravog na\u010dina \u017eivljenja. Pitanje prehrane nikada nije samo pitanje prehrane (vi\u0161e ovdje).<\/p>\n

Meso kao simbol mu\u0161kosti<\/strong><\/p>\n

Meso je, paradoksalno, i dalje hvaljeno kao osnovna komponenta ‘pravilnog obroka’, iako je sve vi\u0161e kritizirano zbog utjecaja na okoli\u0161, ljudsko zdravlje i patnju \u017eivotinja. \u0160to se ti\u010de kulturnog zna\u010daja mesa u zapadnim dru\u0161tvima, ono je dru\u0161tveno cijenjeno kao znak napretka i prosperiteta. Meso ima centralnu ulogu u ve\u0107ini domova, i ritualima jedenja poput onoga gdje ‘glava obitelji’ (otac) re\u017ee meso na nedjeljnom ru\u010dku (\u010desto jedini dan u tjednu kad je mu\u0161karac zadu\u017een za spremanje jela \u2013 ‘vrhunskog’ grilla, dok ostatak vremena \u017eena ‘prosje\u010dno’ kuha).<\/p>\n

\u0160tovanje mesa nam se obi\u010dno servira u kombinaciji s prizivanjem lova\u010dkih dana ponosa i slave, kroz pri\u010du o slavljenju veze s precima (i \u017eivotinje su na\u0161i predci, valjda podsjetiti), iako je danas o ne\u010demu takvom suludo pri\u010dati – nema nikakvog ‘pothvata’ u jedenju mesa koje dolazi iz farmi-tvornica, od \u017eivotinja koje su umrtvljene, osaka\u0107ene, \u0161opane hormonima, koje se ne mogu slobodno kretati i nisu vidjele sunca i zelenila, a servira ih nam se fino zapakirane u du\u0107anima.<\/p>\n

Velik dio na\u0161ih predaka koji su lovili iz nu\u017ede, umjereno i zbog pukog opstanka, imali su mnogo vi\u0161e po\u0161tovanja prema (ubijenim) \u017eivotinjama, i vjerojatno bi se sramili dana\u0161njeg opho\u0111enja prema \u017eivotinjama – neumjerene i nevjerojatno okrutne i \u0161tetne proizvodnje i konzumacije mesa.<\/p>\n

Jedno sam vrijeme \u017eivjela u Pamploni i istra\u017euju\u0107i razne baskijske obi\u010daje, nai\u0161la sam na pri\u010du o starom bakijskom obi\u010daju – drvosje\u010de bi u vrijeme kada je drvo bilo jedini izvor ogrjeva, prije sje\u010de drvetu izgovorili “oprosti nam, sada \u0107emo te posje\u0107i”. Sli\u010dno je po\u0161tovanje iskazivano i \u017eivotinjama.<\/p>\n

Danas ne po\u0161tujemo i ne cijenimo ni\u0161ta. Nikada u povijesti nismo jeli vi\u0161e mesa nego danas, nikada u povijesti konzumacija mesa nije toliko ugro\u017eavala ekosustav i nikada meso na na\u0161e tanjure nije stizalo na toliko okrutan, a istovremeno posve nevidljiv na\u010din. Odvojeni smo, distancirani od masovnog mu\u010denja i klanja. Gdje su sve te klaonice, gdje su milijuni \u017eivotinja koje konzumiramo svakodnevno? Zasigurno se ne radi o onih desetak krava koje vidite na livadama kad se vozite kroz Liku.<\/p>\n

Pomak kojem svjedo\u010dimo zapravo je perverzna novina, iako nam se \u017eeli prikazati kao logi\u010dni produ\u017eetak veze s precima. U poljoprivrednim dru\u0161tvima potro\u0161nja mesa bila je vrlo niska, za ve\u0107inu ljudi na svijetu. Meso je relativno nedavno postalo proizvod dostupan ve\u0107ini ljudi (iako i dalje primarno u zapadnim dru\u0161tvima), umjesto da dr\u017ei prethodni status kao luksuzni proizvod.<\/p>\n

Moj otac, koji je odrastao u drugoj polovici pro\u0161log stolje\u0107a, u selu u Ravnim kotarima meso je ve\u0107inu mladena\u010dkog \u017eivota jeo svega nekoliko puta godi\u0161nje, za vrijeme posebnih prigoda, blagdana i fe\u0161ta. Na selu su obitelji na \u017eivotinje gledale kao na blago (kako ih se i danas naziva), uzgajane su i \u010duvane za prodaju (i za transport) od koje se onda \u017eivjelo zna\u010dajan dio godine. Seljaci si jednostavno nisu mogli priu\u0161titi da jedu meso, ono je bilo rezervirano za one kojima su ga prodavali.<\/p>\n

Jelo se umjesto toga puno kruha, zelenjave, povr\u0107a, palente. \u010citavo to vrijeme, te\u0161ko se fizi\u010dki radilo u poljima i na \u0161talama. Kasnije, kada su u \u0161iru upotrebu do\u0161li zamrziva\u010di i bilo omogu\u0107eno dugotrajno \u010duvanje hrane, te procvat mesne industrije, ljudi su meso po\u010deli jesti \u010de\u0161\u0107e, do mjere da im je kroz nekoliko desetlje\u0107a dan bez mesa postao gotovo nezamisliv.<\/p>\n

Dodatno, kako pi\u0161e Nick Fieddes u knjizi Meso \u2013 prirodni simbol: “Meso ima simboli\u010dku vrijednost koja mo\u017ee biti jo\u0161 va\u017enija od njegove prehrambene vrijednosti. Taj kulturni duh ilustriran je u moderno doba mesnim pothvatima slavnih kuhara u televizijskim emisijama, koji nastoje oja\u010dati vrijednost mesa kao arhai\u010dnog elementa dru\u0161tva i mu\u0161ke hrane”. Sjetite se samo lika Rona Swansona u seriji Parks & Recreation.<\/p>\n

O arhai\u010dnoj percepciji mu\u0161kosti u kuhinji i povezanosti s kulturom nasilja pro\u0161le je godine progovorio i Anthony Bourdain.<\/p>\n

“Morao sam se zapitati i pitam se ve\u0107 neko vrijeme u kojoj sam mjeri kroz knjigu Kitchen Confidential validirao meathead ekipu i \u010ditavu bro kulturu… Bio sam poznat momak u svijetu koji je slavio sustav koji je star, otvoreno falocentri\u010dan i tla\u010diteljski i bio sam ponosan na sebe zbog pre\u017eivljavanja u svemu tome”, rekao je Bourdain u razgovoru za Slate.<\/p>\n

U patrijarhalnim dru\u0161tvima gdje hegemonijska mu\u0161kost danas podrazumijeva imperativ jedenja mesa, vegetarijanstvo i veganstvo ometa nametnutu matricu, postavlja neugodna pitanja, destabilizira hijerarhiju. Prestanak ili makar smanjena konzumacija mesa mala je revolucija na vi\u0161e razina \u2013 ispru\u017eena ruka dobrote za \u010dovjeka, za \u017eivotinje, za planet.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nikada u povijesti nismo jeli vi\u0161e mesa nego danas, nikada u povijesti konzumacija mesa nije toliko ugro\u017eavala ekosustav i nikada meso na na\u0161e tanjure nije stizalo na toliko okrutan, a istovremeno posve nevidljiv na\u010din<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-252868","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252868","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=252868"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252868\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=252868"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=252868"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=252868"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}