![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/ljudsko-tijelo-300x200.jpg\")
Ne ulaze svi ljudski organi u proces starenje istovremeno. Neki organi po\u010dinju da stare veoma rano, dok su drugi usporeniji, ustanovili su francuski istra\u017eiva\u010di.<\/p>\nNe ulaze svi ljudski organi u proces starenje istovremeno. Neki organi po\u010dinju da stare veoma rano, dok su drugi usporeniji, ustanovili su francuski istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n
Da li znate da se na\u0161e biolo\u0161ko starenje, prepoznatljivo najprije po ko\u017ei, ne podudara sa starenjem drugih organa.<\/p>\n
Plu\u0107a po\u010dinju da stare ve\u0107 sa navr\u0161enih 20 godina, \u0161to se ispoljava usporenim smanjivanjem kapaciteta. Do 40. kod pojedinih osoba ve\u0107 su vidljivi znaci gubitka daha, a javljaju se zbog djelimi\u010dnog ukru\u0107ivanja mi\u0161i\u0107a i rebara.<\/p>\n
Mozak, tako\u0111e, po\u010dinje da stari sa 20 godina, pa tako, od po\u010detnih sto milijardi neurona, do 40. gubimo i do 10.000 neurona dnevno, \u0161to uti\u010de na pam\u0107enje, koordinaciju i sveukupno funkcionisanje mozga. Najve\u0107i problem predstavlja propadanje me\u0111u\u0107elijskog prostora, jer se onemogu\u0107ava normalan protok informacija na me\u0111u\u0107elijskom nivou u mozgu.<\/p>\n
Ko\u017ea po\u010dinje da stari poslije 25. godine, a mi\u0161i\u0107i gube na tonusu i snazi od 30.<\/p>\n
Grudi \u017eena po\u010dinju da stare sa navr\u0161enih 35 godina. Tada po\u010dinju da se smanjuju i gube na puno\u0107i, a areole oko bradavica se \u0161ire. Od tog trenutka pove\u0107ava se i rizik od raka dojke, koji, istina, nije u direktnoj vezi sa fizi\u010dkim promjenama.<\/p>\n
Kosti gube kvalitet poslije 35, a zubi od 40. godine.<\/p>\n
O\u010di po\u010dinju da stare sa navr\u0161enih 40, ba\u0161 kao i srce.<\/p>\n
Bubrezi i prostata po\u010dinju da stare od 50.<\/p>\n
Sluh po\u010dinje da propada od sredine pedesetih ba\u0161 kao i crijeva. Do tog trenutka, ukoliko su zdrava, crijeva obezbje\u0111uju dobru ravnote\u017eu izme\u0111u \u0161tetnih i korisnih bakterija. Od 55. nivo korisnih bakterija zna\u010dajno opada, \u0161to se prepoznaje po slabom varenju i ve\u0107em riziku od crijevnih bolesti.<\/p>\n
\u010culo ukusa i mirisa po\u010dinje da se gubi od 60. godine.<\/p>\n
Glas po\u010dinje da stari od 65, a prepoznaje se po tome \u0161to postaje ti\u0161i i hrapaviji. Kod mu\u0161karaca postaje tanji i vi\u0161i, a kod \u017eena ni\u017ei.<\/p>\n
Mokra\u0107na be\u0161ika po\u010dinje da stari nakon 65. godine. Tada po\u010dinje nekontrolisano da se opu\u0161ta i ste\u017ee, \u010dak i kada nije puna, jer njen kapacitet postaje duplo manji nego kod mla\u0111ih. \u017dene su na ovu promjenu osjetljivije, jer nakon menopauze mokra\u0107ni kanal postaje tanji i slabiji, pa je te\u017ee zadr\u017eati mokrenje.<\/p>\n
Jetra je najdugovje\u010dnija i po\u010dinje da stari tek sa navr\u0161enih 70 godina.<\/p>\n
novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ne ulaze svi ljudski organi u proces starenje istovremeno. Neki organi po\u010dinju da stare veoma rano, dok su drugi usporeniji, ustanovili su francuski istra\u017eiva\u010di. Da li znate da se na\u0161e biolo\u0161ko starenje, prepoznatljivo najprije po ko\u017ei, ne podudara sa starenjem drugih organa. Plu\u0107a po\u010dinju da stare ve\u0107 sa navr\u0161enih 20 godina, \u0161to se ispoljava usporenim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-252827","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252827","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=252827"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252827\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=252827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=252827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=252827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}