{"id":252752,"date":"2018-09-04T17:26:13","date_gmt":"2018-09-04T15:26:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=252752"},"modified":"2018-09-04T17:26:13","modified_gmt":"2018-09-04T15:26:13","slug":"nasa-planira-akciju-spasavanja-rovera-sa-marsa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/09\/04\/nasa-planira-akciju-spasavanja-rovera-sa-marsa\/","title":{"rendered":"NASA planira akciju spasavanja rovera sa Marsa"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/01\/Opportunity-300x223.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"223\" class=\"alignleft size-medium wp-image-135089\" \/>NASA roveri predstavljaju najekstremnija vozila koja je ljudska ruka ikada konstruisala, pa ne samo da funkcioni\u0161u u ekstremnim uslovima, ve\u0107 obi\u010dno nad\u017eive rok za zavr\u0161etak misije na koju su poslati.<\/p>\n<p>Tako se o\u010dekivalo da Opportunity rover potraje 90 dana, da bi umjesto toga funkcionisao \u010ditavih 15 godina.<\/p>\n<p>Opportunity (Mars Exploration Rover \u2013 B, MER-B) je lansiran 2003. godine, a na ravnicu Meridiani Planum sleteo je 25. januara 2004. Detalji misije uklju\u010duju kompletiranje primarne misije od 90 sola (marsovskih dana), otkri\u0107e vanmarsovskog meteorita (u Meridiani Planumu) i izu\u010davanje Victoria kratera (du\u017ee od dve godine).<\/p>\n<p>Rover je pre\u017eivio pje\u0161\u010danu oluju 2007. godine, te je dostigao krater Endeavour jo\u0161 2011. godine.<\/p>\n<p>Tako je Opportunity 17. februara ove godine na Crvenoj planeti proslavio jo\u0161 jednu va\u017enu godi\u0161njicu \u2013 5.000 sola na Marsu, \u0161to je ogroman korak, budu\u0107i da se na po\u010detku misije o\u010dekivalo da potraje daleko kra\u0107e.<\/p>\n<p>Opportunity nije potpuno sam, te je jedan od dva rovera koji operi\u0161u na ovoj planeti, budu\u0107i da je pored njega tu i NASA Curiosity. Dan kada je Opportunity sleteo \u2013 25. januar 2003. godine, ra\u010duna se kao sol 1 \u2013 prvi dan na Marsu.<\/p>\n<p>Termin \u201esol\u201c se koristi kako bi se opisao jedan solarni dan na ovoj planeti, \u0161to je vrijeme koje joj je potrebno da se jednom okrene oko svoje ose. Sol traje 40 minuta vi\u0161e nego dan na Zemlji, a NASA je planirala da ovaj mali rover na Crvenoj planeti provede tek 90 sola, budu\u0107i da su zime jake, pa stru\u010dnjaci nisu o\u010dekivali da to\u010dkovi na roveru pre\u017eivjeti niske temperature, te sve prepreke na koje nai\u0111u.<\/p>\n<p>NASA ni danas nije spremna da odustane od svog rovera, te je 30. avgusta najavila novi plan za spasavanje, budu\u0107i da ovaj ne \u0161alje signale od kada se na\u0161ao u pje\u0161\u010danoj oluji po\u010detkom ljeta. Neki eksperti ipak smatraju da \u0107e agencija odustati od te akcije, budu\u0107i da bi spasavanje bilo previ\u0161e skupo, te zahtjevalo komplikovanu infrastrukturu, prenose nezavisne.com.<\/p>\n<p>Opportunity je sa Zemljom poslednji put komunicirao 10. juna, a NASA je ve\u0107i dio leta provela u i\u0161\u010dekivanju da se oluja smiri, budu\u0107i da se prenos signala kroz pra\u0161inu pokazao kao nemogu\u0107. Tako se planira da se odmah po zavr\u0161etku oluje roveru \u0161alju signali preko Deep Space mre\u017ee, a u periodu od 45 dana, tako da \u0107e se akcija spasavanja sastojati iz \u010dekanja da se rover probudi, te oslu\u0161kivanja marsovske oluje koja je mo\u017eda zauvijek uspavala rover koji je na Marsu potrajao mnogo vi\u0161e nego \u0161to se o\u010dekivalo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>NASA roveri predstavljaju najekstremnija vozila koja je ljudska ruka ikada konstruisala, pa ne samo da funkcioni\u0161u u ekstremnim uslovima, ve\u0107 obi\u010dno nad\u017eive rok za zavr\u0161etak misije na koju su poslati. Tako se o\u010dekivalo da Opportunity rover potraje 90 dana, da bi umjesto toga funkcionisao \u010ditavih 15 godina. Opportunity (Mars Exploration Rover \u2013 B, MER-B) je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-252752","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252752","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=252752"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252752\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=252752"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=252752"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=252752"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}