{"id":252708,"date":"2018-09-04T07:00:20","date_gmt":"2018-09-04T05:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=252708"},"modified":"2018-09-03T23:45:20","modified_gmt":"2018-09-03T21:45:20","slug":"zasto-imperijalisti-iz-sad-a-vole-haos-u-afganistanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/09\/04\/zasto-imperijalisti-iz-sad-a-vole-haos-u-afganistanu\/","title":{"rendered":"Za\u0161to imperijalisti iz SAD-a vole haos u Afganistanu"},"content":{"rendered":"

\"\"Autor: Finian Cunningham<\/a><\/strong><\/p>\n

Izgleda paradoksalno da SAD ima namjeru da produ\u017ei afganistansku krizu. Ko\u0161taju\u0107i Washington trilione dolara dr\u017eavnog duga, neko bi pomislio da planeri u SAD-u \u017eele da obustave rat i smanje svoje ogromne gubitke. Ali \u010dini se da nije tako.<\/p>\n

Kao klasi\u010dni filmski satir iz 1960. godine, Dr. Strangelove i to kako je do\u0161ao na ideju da “zavoli A-bombu”, u ameri\u010dkom vojno-sigurnosnom aparatu postoje elementi kojima laska to \u0161to su povezani sa haosom u Afganistanu .<\/p>\n

Taj rat je zvani\u010dno najdu\u017ei rat koji su ameri\u010dke snage vodile u inostranstvu, i prevazilazi rat u Vijetnamu (1964-75) za \u0161est godina, i jo\u0161 uvijek traje.<\/p>\n

Nakon \u0161to je G. W. Bush pokrenuo operaciju u oktobru 2001. godine, rat je sada pod nadzorom tre\u0107eg uzastopnog predsjednika. \u0160tavi\u0161e, 17-godi\u0161nja kampanja vjerovatno ne\u0107e zavr\u0161iti jo\u0161 nekoliko godina, pogotovo nakon \u0161to je predsjednik Donald Trump pro\u0161le godine predao Pentagonu potpunu kontrolu nad tim ratom.<\/p>\n

Ove sedmice o\u010digledna su bila dva doga\u0111aja koja pokazuju da mo\u0107ni elementi unutar ameri\u010dke dr\u017eave imaju veoma razli\u010dite procjene u vezi sa afganistanskim ratom u pore\u0111enju sa obi\u010dnim gra\u0111anima.<\/p>\n

Prvo je bilo odbacivanje ruske ponude da se SAD pridru\u017ee mirovnom samitu zakazanom za sljede\u0107i mjesec. Svrha konferencije u Moskvi je da okupi u\u010desnike u ratu, uklju\u010duju\u0107i i afganistansku vladu predsjednika Ashrafa Ghania, podr\u017eanu od strane SAD-a, kao i talibanske militante koji se bore protiv ameri\u010dke vojne okupacije.<\/p>\n

Washington i njihova surogantna administracija u Kabulu rekli su da ne\u0107e u\u010destvovati jer bi, po njihovom mi\u0161ljenju, takav dijalog bio beskoristan.<\/p>\n

Odbijanje SAD-a da prisustvuje moskovskom doga\u0111aju, nakon \u0161to je prethodno pokazan o\u010digledan interes, izazvao je ljut odgovor Rusije. Rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da “odbijanje da prisustvuje sastanku u Moskvi o Afganistanu pokazuje da Washington nema interes za pokretanje mirovnog procesa.”<\/p>\n

Neko bi posumnjao da je ameri\u010dko oklijevanje dijelom razlog toga \u0161to Washington ne \u017eeli da Moskvi pridaje bilo kakvo dodatno me\u0111unarodno priznanje osim uspje\u0161ne vojne intervencije u Siriji i ruske vode\u0107e uloge u posredovanju za mir na Bliskom Istoku.<\/p>\n

Izgleda i nelogi\u010dno to da je nedavno afganistanska administracija podr\u017eana od strane SAD-a ponudila da uvede prekid vatre sa Talibanima kako bi se obilje\u017eio muslimanski praznik Eid al-Arafata. Ako predsednik Ghani mo\u017ee smatrati pogodnim da jednostrano pozove na primirje sa militantima, za\u0161to je toliko neprihvatljivo da sjedne s njima u Moskvi?<\/p>\n

Jo\u0161 jedan, mnogo gori, razvoj doga\u0111aja je i izjava ruskog ministarstva vanjskih poslova da je Rusija upratila ogromne po\u0161iljke oru\u017eja koje su poslane militantima u sjevernim djelovima Afganistana. Ministarstvo vanjskih poslova saop\u0161tilo je da su oru\u017eje dostavili neidentifikovani vojni helikopteri.<\/p>\n

\u0160tavi\u0161e, helikopteri su o\u010digledno dobili odobrenje za letenje od strane ameri\u010dkih vojnih snaga i njihovih kolega u afganistanskoj nacionalnoj vojsci. Zaklju\u010dak mo\u017ee biti samo jedan: Pentagon ili CIA kri\u0161om naoru\u017eavaju pobunjenike protiv kojih se ustvari bore. Ovo nije prvi put da je rusko ministarstvo vanjskih poslova prijavilo takvu tajnu trgovinu oru\u017ejem ameri\u010dkih snaga u Afganistanu.<\/p>\n

Sli\u010dne spletke koje uklju\u010duju ameri\u010dku vojsku sa teroristi\u010dkim grupama u Siriji su tako\u0111er dokumentovane.<\/p>\n

Podsjetimo se i na intervju koji je krajem pro\u0161le godine dao biv\u0161i predsjednik Afganistana, Hamid Karzai, koji je kategori\u010dki rekao da su ameri\u010dki vojni komandanti odgovorni za njegovanje teroristi\u010dkih mre\u017ea islamske dr\u017eave (IS, ISIL ili Daesh) u svojoj zemlji. Izgleda da su ove grupe odvojene od talibanskih frakcija.<\/p>\n

Ironi\u010dno, ameri\u010dki komandanti su nedavno optu\u017eili Rusiju da isporu\u010duje oru\u017eje talibanskim borcima. I Moskva i talibani su odbacili ikakvu vezu.<\/p>\n

Takve tvrdnje Washingtona izgledaju vjerovatnije kao poku\u0161aj Pentagona da zamuti vode vlastitog sau\u010desni\u0161tva u naoru\u017eavanju ilegalnih militantnih grupa u Afganistanu.<\/p>\n

Pitanje je: za\u0161to bi ameri\u010dke snage \u017eeljele da pomognu i podr\u017ee militanate i produ\u017ee rat na koji su ameri\u010dki porezni obveznici dali milijarde dolara? Za\u0161to bi Washington propustio priliku da u\u010destvuje na samitu odr\u017eanom u Moskvi zakazanom za 4. septembar, a koji ima za cilj mirno rje\u0161avanje sukoba?<\/p>\n

Ukratko, kakvi su interesi Sjedinjenih Dr\u017eava u produ\u017eavanju ovog u\u017easnog rata?<\/p>\n

Iako je okupacija Afganistana od strane ameri\u010dkih trupa te\u0161ka za ameri\u010dku nacionalnu ekonomiju i gra\u0111ane – poreske obveznike \u2013 a koja ima udio i do 5 triliona dolara u ukupnom optere\u0107enju duga od 21 trilion dolara – moramo imati na umu da je za proizvo\u0111a\u010de oru\u017eja rat dobar. On zaokuplja vojno-industrijski kompleks super profitabilnim poslovima. Kompanije poput Lockheed Martina i Raytheona, koje su me\u0111u najja\u010dim lobistima u Kongresu, koriste hladnu racionalnu logiku i ne bi \u017eeljeli da ovaj rat prestane. Ikad. Njihovi korporativni interesi se u velikoj mjeri razlikuju od obi\u010dnih gra\u0111ana SAD-a i vojnika na terenu. Pa \u0161ta ako nacionalni dug iznosi 21 trilion dolara kada rukovodstvo i akcionari kompanija za oru\u017eje imaju mega profit?<\/p>\n

Tako\u0111er je dobro dokumentovano da CIA zavisi od bezakonja u Afganistanu da bi vodila biznis sa drogom vrijedan nekoliko triliona dolara. Kao i kod zloglasnog zlatnog trougla u jugoisto\u010dnoj Aziji tokom rata u Vijetnamu, CIA koristi globalnu trgovinu narkoticima kao na\u010din da finansira svoje “crne operacije” u drugim dijelovima svijeta, finansijama koje su sakrivana od politi\u010dkih nalogodavaca u Kongresu.<\/p>\n

Tre\u0107i podsticaj ameri\u010dkim imperijalistima da zadr\u017ee Afganistan u previranju jeste to \u0161to omogu\u0107ava SAD-u da mobili\u0161e i naoru\u017ea vojske proxya u cilju zaustavljanja Rusije i Irana. Afganistan ima granicu sa Iranom na zapadu i to je glavna zemlja u ju\u017enom krilu Rusije. Za SAD, imaju\u0107i bazu za militante sa kojima mo\u017ee prodrijeti i destabilizovati Iran ili Rusiju je strate\u0161ka prednost, a nikako tro\u0161ak. Posebno sada imaju\u0107i u vidu da su Iran i Rusija uspjeli protjerati d\u017eihadisti\u010dke baze pod kontrolom SAD-a u Siriji.<\/p>\n

Zapravo, Rusija je eksplicitno izrazila zabrinutost da ovakav Afganistan predstavlja direktnu sigurnosnu prijetnju njenim nacionalnim interesima.<\/p>\n

Dakle, da, logi\u010dno je priznati da je Afganistan katastrofa i za gra\u0111ane SAD-a, kao i za milione Afganistanaca koji su izgubili svoje najmilije, domove, radna mjesta i sredstva za \u017eivot, samo da bi nastavili \u017eivot u sve te\u017eem siroma\u0161tvu.<\/p>\n

Me\u0111utim, postoje mo\u0107ni ameri\u010dki interesi koji gledaju na patnju i nesre\u0107u Afganistana kao unosan, strate\u0161ki poduhvat koji se mora nastaviti.<\/p>\n

Afganistan mo\u017ee biti zastra\u0161uju\u0107a mo\u010dvara patnje. Ali, to je mo\u010dvara koja istovremeno stvara ogromne prednosti za nekolicinu mo\u0107nika koji nadgledaju ameri\u010dke imperijalisti\u010dke interese. To dovodi do toga da je tragedija u zemlji jo\u0161 ote\u017eana. Na\u017ealost, namjera nije zaustaviti rat, ve\u0107 ga nastaviti.<\/p>\n

E-pogledi<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postoje mo\u0107ni ameri\u010dki interesi koji gledaju na patnju i nesre\u0107u Afganistana kao unosan, strate\u0161ki poduhvat koji se mora nastaviti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-252708","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252708","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=252708"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252708\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=252708"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=252708"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=252708"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}