![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/bijest.jpg\")
Ako poznajete nekog ko je konstantno ljut, mo\u017eda \u0107e vas zadovoljiti saznanje da, vjerovatno, nije toliko pametan koliko misli da jeste. To je zato \u0161to, za razliku od drugih negativnih emocija, bijes \u010dini da ljudi precjenjuju svoje sposobnosti.<\/p>\n
“Bijes se zna\u010dajno razlikuje od drugih negativnih emocija, kao \u0161to su tuga, ankcioznost, ili depresija”, ka\u017ee Marcin Zajenkovski, autor istra\u017eivanja i psiholog na Var\u0161avskom univerzitetu u Poljskoj, prenosi Nacionalna geografija.<\/p>\n
Ranija istra\u017eivanja su pokazala da je bijes neobi\u010dna negativna emocija u tome \u0161to je povezana sa pozotivnim osobinama, kao optimizam. Ali kako bijes uti\u010de na inteligenciju, ostalo je nejasno. Zajenkovski i njegov kolega su posumljali da su bijesni ljudi podlo\u017eniji da precijene koliko su inteligentni.<\/p>\n
Da bi se to ispitalo, istra\u017eiva\u010di su anketirali vi\u0161e od 520 u\u010denika u osnovnim \u0161kolama u Var\u0161avi. U\u010denici su odgovarali na anketna pitanja da bi se utvrdilo koliko brzo i koliko \u010desto se naljute. Zatim su u\u010denici ponovo anketirani kako bi procijenili svoju inteligenciju prije nego \u0161to su odradili test inteligencije.<\/p>\n
Uop\u0161teno govore\u0107i, u\u010denici koji su imali ve\u0107u tendenciju da se ljute precijenili su svoje kongitivne sposobnosti, pokazalo je istra\u017eivanje. Sa druge strane, oni koji su vi\u0161e bili neuroti\u010dni (osobina koja se \u010desto povezuje sa bijesom), generalno potcjenjuju svoju inteligenciju. Neuroti\u010dnost se odnosi na negativnu osobinu koja uklju\u010duje iracionalnu anksioznost i preveliki stres.<\/p>\n
Mo\u017eda ne iznena\u0111uje to da su istra\u017eiva\u010di shvatili da narcizam igra klju\u010dnu ulogu u tome kako ljudi ocjenjuju koliko su pametni. \u0160to su vi\u0161e bili ljuti, to su bili vi\u0161e povezani sa “narcisti\u010dkim iluzijama”, ka\u017ee Zajenkovski.<\/p>\n
Va\u017eno je napomenuti da dok je ista\u017eivanje pokazalo da bijesni ljudi imaju tendenciju da budu narcisti\u010dni i precjenjuju svoju pamet, bijes nije bio povezan sa stvarnim nivoom inteligencije. Iako su istra\u017eiva\u010di prona\u0161li vezu izme\u0111u ove dvije osobine, ostaje nepoznato da li postoji uzro\u010dno-posljedi\u010dna veza izme\u0111u bijesa i precjenjivanja inteligencije. Potrebno je dublje istra\u017eiti ovu vezu.<\/p>\n
\u0160ta studija nije testirala jeste to kako bijes uti\u010de na percepciju inteligencije u trenutku “klju\u010danja”. Studija je ocijenila ljutnju kao li\u010dnu osobinu, ali bijes je \u010desto privremena emocija. Dodatna istra\u017eivanja su potrebna kako bi se pokazalo da li ljudi koji se ne ljute lako mogu biti pretjerano samouvjereni u svoje sposobnosti samo u trenutku kada su bijesni, prenosi Nacionalna geografija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ako poznajete nekog ko je konstantno ljut, mo\u017eda \u0107e vas zadovoljiti saznanje da, vjerovatno, nije toliko pametan koliko misli da jeste<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-252505","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252505","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=252505"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252505\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=252505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=252505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=252505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}