{"id":252194,"date":"2018-08-25T10:58:11","date_gmt":"2018-08-25T08:58:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=252194"},"modified":"2018-08-25T11:01:25","modified_gmt":"2018-08-25T09:01:25","slug":"mini-roboti-otkrili-ostatke-civilizacije-prije-inka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/08\/25\/mini-roboti-otkrili-ostatke-civilizacije-prije-inka\/","title":{"rendered":"Mini-roboti otkrili ostatke civilizacije prije Inka"},"content":{"rendered":"

\"\"Uz pomo\u0107 mini-robota opremljenih sa dvije kamere arheolozi su u srednjem Peruu otkrili brojne podzemne galerije, glinene posude i podzemne grobnice drevne civilizacije \u010cavin koja je svoj vrhunac u toj zemlji do\u017eivjela izme\u0111u 1300. i 550. godine prije Hrista.<\/p>\n

“Zasad su u tri podzeme galerije prvi put otkrivene ljudske grobnice iz razdoblja civilizacije \u010cavin”, objavilo je peruansko ministarstvo kulture te navelo da je rije\u010d o najzna\u010dajnijem arheolo\u0161kom otkri\u0107u u regiji koja se povezuje s civilizacijom \u010cavin.<\/p>\n

Civilizacija je naziv dobila po gradu \u010cavinu de Huantaru, a arheolozi isti\u010du da je rije\u010d o najzna\u010dajnijem regionalnom otkri\u0107u u posljednjih 50 godina.<\/p>\n

Narod \u010cavina izgradio je veli\u010danstvene hramove, bavio se izradom finih tkanina te njegovao vjersku umjetnost osebujnog stila. \u010cavini su prva peruanska civilizacija koja je izra\u0111ivala predmete i kipove od plemenitih metala, poput zlata i srebra te od ko\u017ee. <\/p>\n

Prvi su narod koji je ujedinio ravni\u010darsko priobalno podru\u010dje Perua s visokim planinskim Andama u zale\u0111u, \u010dime su \u010cavini utrli put ostalim peruanskim civilizacijama, poput Inka. Nakon pada \u010cavina u podru\u010dju Anda razvile su se druge kulture, poput \u010cimua, javlja Hina, prenosi N1.<\/a><\/p>\n

U razdoblju prije carstva Inka (1400. – 1532.) u Peruu su uz narode \u010cavin i \u010cimu obitavali i pripadnici naroda Caral i Vari. \u010cavin de Huantar je od 1985. godine na popisu svjetske UNESCO-ove kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n

“Nova otkri\u0107a nas zasad vode kroz tri galerije u svijet drevne civilizacije \u010cavin”, rekao je novinarima ameri\u010dki arheolog D\u017eon V. Rik sa Univerziteta Stanford te dodao da \u010ditav kompleks \u010dini 35 galerija iz razli\u010ditih razdoblja, a do nekih moderni \u010dovjek sti\u017ee prvi put.<\/p>\n

“Arheolozi \u0107e godinama raditi na istra\u017eivanju svijeta civilizacije \u010cavin o kojoj smo dosad znali tako malo. Tek smo zagrebali po povr\u0161ini”, kazao je Rik, koji vodi istra\u017eivanja. Dosad je istra\u017eeno samo oko 15 odsto arheolo\u0161kog nalazi\u0161ta \u010cavin de Huantar. <\/p>\n

Otkri\u0107e \u0107e pro\u0161iriti saznanja o tradiciji i vjerskim obredima kulture \u010cavina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Civilizacija je naziv dobila po gradu \u010cavinu de Huantaru, a arheolozi isti\u010du da je rije\u010d o najzna\u010dajnijem regionalnom otkri\u0107u u posljednjih 50 godina.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":203151,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-252194","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=252194"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252194\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/203151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=252194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=252194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=252194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}