{"id":252065,"date":"2018-08-23T07:26:42","date_gmt":"2018-08-23T05:26:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=252065"},"modified":"2018-08-23T07:26:42","modified_gmt":"2018-08-23T05:26:42","slug":"letnje-seme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/08\/23\/letnje-seme\/","title":{"rendered":"Letnje \u0161eme"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Stefan Aleksi\u0107 <\/strong><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-191627\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/stefan_aleksic-300x220.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"220\" \/>Letnja \u0161ema predstavlja jedinstveni medijski fenomen: ona medije prinudi na restriktivniju proizvodnju sadr\u017eaja i mo\u017eda upravo usled nedostatka uredni\u010dke pedantnosti u zatrpavanju relativno neva\u017enim temama \u2013ba\u0161 \u0161krta letnja programska matrica nudi mogu\u0107nost onog dubinskog pogleda, strukturnog uvida u klju\u010dna politi\u010dka pitanja.<\/p>\n<p>Ovih dana temelj programskih \u0161ema u nas je: Kosovo \u2013 tema smanjenog politi\u010dkog kapaciteta, da ne pominjemo nedostatak politi\u010dke sadr\u017eine. No, iako liberalniji komentarijat temu Kosova vidi tek kao utvaru nekakvog \u201einherentnog \u0161ovinizma\u201c \u2013 ponudimo jedno alternativno tuma\u010denje: po\u010detak je avgusta, u redakcijama mejnstrim medija ostaju samo novinari ni\u017eih e\u0161alona, tema je sve manje \u2013 taman onoliko koliko se i politi\u010dka elita nalazi uglavnom po letovali\u0161tima, pa se prime\u0107uje manjak tema iz lokalnih politi\u010dkih kuhinja. U takvim se situacijama igra na sigurno, a to je u na\u0161em dru\u0161tvu bez sumnje Kosovo \u2013 neiscrpni bunar za dr\u017eanje publike u nacionalnoj \u2013 koja se naknadno kroz gledanost lako pretvara u tr\u017ei\u0161nu \u2013 pozornost.<\/p>\n<p>No, praksa eksploatacije konzervativnih ideolo\u0161kih tropa nikako nije specifi\u010dno balkanski fenomen: zapadni mejnstrim mediji i dru\u0161tvene mre\u017ee ovih dana egzaltirano prenose Trampove krajnje komi\u010dne (i sve komi\u010dnije) eskapade \u2013 rabe\u0107i ga posve kao \u0161to srpski mediji rabe Kosovo \u2013 kao neiscrpni izvor pove\u0107anja gledanosti. Stoga nije isklju\u010deno da su medijski konglomerati ve\u0107 zaklju\u010dili da je idiot na \u010delu SAD zapravo veoma profitabilan te da \u0107e ga na ovaj ili onaj na\u010din podr\u017eati u slede\u0107em krugu izbora. Liberalna javnost SAD-a se, tako, na\u0161la izme\u0111u \u010deki\u0107a i nakovnja: Trampa se zna kritikovati po liniji njegovih sve sme\u0161nijih ispada ali se ne zna kako mu se suprotstaviti \u2013 gotovo je sigurno da \u0107e Alexandria Ocasio-Cortez pro\u0107i isti tretman koji je pre dve godine pro\u0161ao Berni Sanders i gotovo je sigurno da \u0107e demokrate u slede\u0107oj izbornoj trci poku\u0161ati stari manevar: kandidat establi\u0161menta; potkovan liberalno-demago\u0161kim frazama ali sa interesima krupnog kapitala u zadnjem d\u017eepu; kandidat koji \u0107e se predstaviti kao onaj koji je kadar da \u010detiri godine pacifikuje politi\u010dke pokrete i tendencije odozdo; kandidat koji \u0107e izgubiti izbornu trku, ali koji upravo putem tog gubitka status quo ne\u0107edovesti u pitanje.<\/p>\n<p><strong>Beda preduzetni\u010dke ideologije<\/strong><\/p>\n<p>Sasvim je jasno da su liberalni mediji glavna uzdanica liberalnije javnosti SAD u borbi protiv novokonzervativaca, ali da su oni formacijski uglavnom na strani Trampa. I nisu usamljeni \u2013 verovatno najozbiljnija socijalna formacija sli\u010dnog kontradiktornog ideolo\u0161kog polo\u017eaja su silikonski bogata\u0161i i novoformirana tech-elita. Jedan app-developer je tako smislio hightechna\u010din za pomo\u0107 besku\u0107nicima: siroma\u0161ni se registruju na nekoj novoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei i dobijaju QR kodove za no\u0161enje oko vrata koje \u2013 smilujete li se nekome od njih \u2013 mo\u017eete da skenirate i zatim donirate preko bankovnog ra\u010duna na telefonu. Za\u010dkoljica je u detaljima: profil korisnika sadr\u017ei podatke o na\u010dinu na koji besku\u0107nik tro\u0161i novac pa se tu na\u0161la i opcija da procenjujeteda li je neko zaslu\u017eio pomo\u0107 uvidom u to gde i na \u0161ta tro\u0161i pomo\u0107. Dakle, u\u017eas postmoderne: visoko-tehnologizovani i digitalizovani mehanizam disciplinovanjai upodobljavanja onih najsiroma\u0161nijih slojeva dru\u0161tva besmislenim eti\u010dkim i moralnim normama nove tech-elite i silikonskih lovatora (i silikonskih lovatora wannabe). \u0160atro najliberalnija elita od svih je dakle smislila na\u010din da rigidni protestantski etos sada digitalizuje te one apsolutno najsiroma\u0161nije slojeve stanovni\u0161tva disciplinuje putem socijalne ucene upakovane u (kavzi-filantropsku) socijalnu mre\u017eu.<\/p>\n<p>Rame uz rame sa ovim bizarnijim primerom nalazi se i li\u010dnost koja va\u017ei za paradigmu \u201ckreativne klase\u201d: Ilon Mask, pre par nedelja je sa jedne strane razotkriven kao jedan od finansijera jedne od konzervativnijih struja republikanske partije a jo\u0161 ranije tokom godine je najavnljena saradnja ameri\u010dke vojske i njegove kompanije koja se bavi razvojem raketa. Obo\u017eavani preduzetnik; liberalni predstavnik nove elite; borac za ekologiju; elektri\u010dne motore i odr\u017eiva re\u0161enja, pogledan iz drugog ugla \u2013 zapravo je finansijer jedne od kozervativnijih struja ameri\u010dkog politi\u010dkog \u017eivota i va\u017ean deo agresivnog vojnoindustrijskog kompleksa.<\/p>\n<p>I upravo je pre neki dan njegova kompanija SpaceX lansirala slede\u0107u generaciju (Blok 5) orbitalnih raketa FalconHeavy. Naravno, mediji \u0107e se retko kada upustiti u kriti\u010dke osvrte pa \u0107e i ovu vest jednostavno upakovati u hvalospev i otposlati u etar. Paradoks \u2013 mediji formiraju ode kao da su u pitanju marketin\u0161ke agencije a nemediji\u2013 ne treba da \u010dudi, razlika izme\u0111u jednih i drugih odavno je iskopnila a granica izme\u0111u native advertajzingai informisanja vi\u0161e ne postoji. No, zanimljivo postaje tek zavirimo li u konkretnu formu koju su mediji dali ovoj vesti. Independentje naime snimak lansiranja uokvirio nama dobrim re\u010dnikom: \u201cdok ste vi spavali, SpaceX je lansirao jo\u0161 jednu raketu\u201d. Obuhva\u0107ena globalnim i nekriti\u010dkim trendom obo\u017eavanja preduzetnika \u010diji je Ilon Mask nesumnjivo prvi i poslednji maneken, dubinska poruka \u0107e vrlo verovatno izma\u0107i svesnoj recepciji, ali \u0107e vas sigurno ostaviti duboko uznemirenim i temeljno nezadovoljnim: vi spavate a Ilon Mask lansira, vi hvatate zjale a on radi. A simboli\u010dka snaga opozicije vredni-i-bogati\/len\u0161tine-i-siroma\u0161ni toliko je sna\u017ena da nema na\u010dina da izbegnete surovoj samoviktimizaciji \u2013 kad god da je raketa lansirana, negde na drugoj polovini kugle je mrak i u svakom trenutku jedna tre\u0107ina \u010dove\u010danstva spava: svi ste (smo) potencijalno krivi i len\u0161tine. Ali ne smeta to previ\u0161e jer uokvirena ba\u0161 ovako kako je uokvirena, poruka ima nesumnjivu politi\u010dku te\u017einu \u2013 dizajnirana je tako da u isto vreme legitimi\u0161e enormno bogatstvo Ilona Maska \u2013 posredno i svih \u201cpreduzetnika\u201d \u2013 a da u isto vreme na\u010dini da svu krivicu za sopstveni otu\u017eni socio ekonomski polo\u017eaj svalite na sebe: ako ste siroma\u0161ni, to je zato \u0161to spavate a ne lansirate. Nesumnjivo utvara protestantske etike; ali i utvara predsednika republike Srbije, obzirom da istu matricu i sam rabi: vi len\u010darite, on radi do pola no\u0107i, ne sere i ne pi\u0161a. Ali u isto vreme tu je i utvara jednog biv\u0161eg premijera koji je preskakao stepenice a ljude koji spavaju prezirao. No doma\u0107im medijima ali i preduzetni\u010dkom i protestantskom duhu naklonjenoj javnosti proma\u0107i\u0107e diskurzivna bliskost globalnog starpeneur-a, biv\u0161eg premijera i pili\u0107ara na mestu predsednika.<\/p>\n<p>A ideologija obo\u017eavanja menad\u017eerske klase ima itekako materijalne posledice: kao takav \u2013 obo\u017eavan bez ikakvog opravdanja i samo zbogimid\u017ea\u2013 pre par godina za rukav je dovu\u010den Petar Kamara\u0161 \u2013 neki Ilon mask sa Karpata \u2013za menad\u017eera \u017eelezare u Smederevu. Oteran je posle par meseci potpuno diletantskog upravljanja, ali svejedno \u2013 prema presudi me\u0111unarodne arbitra\u017ee, Srbija sad mora da mu pla\u0107a astronomske od\u0161tete i pored \u010dinjenice da je \u017eelezara poslovala katastrofalno te imala astronomske gubitke. Komplet slika bede preduzetni\u010dke ideologije.<\/p>\n<p><strong>Malo kritika, malo srpska \u010dast<\/strong><\/p>\n<p>U na\u0161im je medijima jedna druga beda na\u0161la svojih letnjih pet minuta \u2013 izvu\u010den iz naftalina, Milan St(r) Proti\u0107 je gostovao na onoj opskurnoj emisiji gde je jedno vreme glavni klovn bio Mirpoljub Petrovi\u0107 i dao svoj komentar povodom genocida u Srebrenici. Umotan u \u2013 priznajemo \u2013 jezi\u010dki efikasnu oblandu, njegov je komentar izazvao salve odu\u0161evljenja i liberalnije i konzervativnije gradjan\u0161tine. No, ispod naizgled beskompromisne kritike srpskog militarizma devedesetih i beskompromisnog imenovanja zlo\u010dinaca kao zlo\u010dinaca, sakrilo se ne\u0161to drugo.<\/p>\n<p>\u0160ta je, dakle, njegov je odgovor na \u201cpitanje Srebrenice\u201d? Ukratko: srp(b?)ska \u010dast, vojni\u010dki etos, Srbi vitezovi, div-junaci \u2013 kosovski mit u malom. Ukratko: zarad kritike politika nastalih iz \u201cKosovskog mita\u201d zazvani su gradivni elementi tog istog mita; efikasna kritika nacionallisti\u010dke mitologije i ideologije velikosrpskog \u0161ovinizma u konzervativnim okvirima je mogu\u0107a samo uz reprodukciju nacionalisti\u010dkog folklora, mitologije i poetike. Proti\u0107ev desetominuti govor je, tako, samo jo\u0161 jedna marketin\u0161ka strategija: podila\u017eenje najop\u0161tijem sentimentu javnog mnjenja, najop\u0161tijim (pritom i neta\u010dnim) mestima srpske istoriografije, najbesmislenijim nacionalisti\u010dkim narativima. Drugim re\u010dima, nema efikasne kritike ratova devedesetih (uklju\u010div tu i genocid u Srebrenici) poku\u0161ate li na bilo koji na\u010din da govorite iz perspektive legitimacije nacionalnih pr\u0107ija koje su poput crva iza\u0161le iz le\u0161a socijalisti\u010dke Jugoslavije, iz nacionalisti\u010dkog diskursa i\/ili pora\u017eavaju\u0107e sada\u0161njosti.<\/p>\n<p><strong>Levo desno \u2013 nigde moga stana<\/strong><\/p>\n<p>No, ako je i ona poslednja trunka kriti\u010dkih osvrta oti\u0161la na odmor, izgleda da je barem jedna politi\u010dka opcija odlu\u010dila da ostane u Srbiji pa je sklepala nekakav program od trideset ta\u010daka i labavu koaliciju skupljenu s koca i konopca: savez za Srbiju. Kako je neko ve\u0161to primetio: u pitanju je mrtvoro\u0111ena politi\u010dka opcija i ona je momentalno nai\u0161la na o\u0161tar i opravdan napad sa razli\u010ditih, iole politi\u010dki zrelih pozicija. Od spornog prisustva Dveri do prestrojavanja u levo i pored \u010dinjenice da su predvodnici koalicije \u2013 dok su bili na vlasti \u2013 predvodili najdesnije ekonomske politike.<\/p>\n<p>Ali najvi\u0161e od svega: implicitni nacionalisti\u010dki diskurs koji se provla\u010di kroz ve\u0107inu ta\u010daka, reprodukcija kosovskog mita, ve\u0161ta\u010dko davanje na zna\u010daju kosovskom pitanju \u2013 \u0160to uistinu i jest veoma opasno, obzirom da kada neko ka\u017ee \u201cKosovo\u201d, valjalo bi da se ma\u0161ite za neka radni\u010dka prava i vidite je li od njih ne\u0161to ostalo. Najve\u0161tija od svih kritika van sumnje je ona Rastislava Dini\u0107a koji se ljucki raspisao. Stoga idemo i na najte\u017ei zadatak ovog puta: otvaranje rasprave sa Dini\u0107em: o \u201cnaciji\u201d kao nu\u017enom politi\u010dkom okviru u kapitalisti\u010dkoj ekonomiji. Dini\u0107, ukratko, kritikuje kontradiktornost stavova predvodnika SZS koji u isto vreme insistira na univerzalnom kapacitetu patriotizma ali u isto vreme najavljuje\/zahteva pluralitet mi\u0161ljenja, neophodan za politi\u010dku sferu. Dini\u0107 sasvim pravilno zapa\u017ea kontradikciju, dakle, ali se zadr\u017eava na funkciji kontradikcije unutar lokalne politi\u010dke dinamike. Iskoraknemo li dalje \u2013 u globalnu dinamiku \u2013 primeti\u0107emo jedan tesno povezani fenomen: nacionalizam te feti\u0161ko okretanje nacijikao nekakvoj \u201cvrednosti\u201d je globalna tendencija; retko joj se koja politi\u010dka zajednica uspeva suprotstaviti; a ta vrsta ne-ba\u0161-banalnog nacionalizma uvek ima jedan konkretan politi\u010dki oblik: nacija se zami\u0161lja i predstavlja kao d\u017eep koji \u0161titi od kapitalisti\u010dke oluje, od globalnog tr\u017ei\u0161ta, od zahteva koje me\u0111unarodne finansijske institucije ispostavljaju dr\u017eavama, od trajne i beskona\u010dne nesigurnosti koja se zahteva od stanovni\u0161tava.<\/p>\n<p>Ukratko \u2013 nacionalizam je katalizator za politi\u010dke matrice ispletene oko uverenja da kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo mo\u017ee opstajati kao pastorala.1 I utoliko, nacionalizam je i idealni mehanizam pacifikacije nezgodnih tendencija odozdo. Stoga je pomalo i izli\u0161no pitati se odakle se feti\u0161izacija nacije stvorila u jednoj relativno banalnoj politi\u010dkoj rekombinaciji na na\u0161oj sceni: pravo pitanje nije nacionalizamve\u0107 koji uslovi nacionalizam proizvode i kojim to dubokim kontradikcijama nacionalizam slu\u017ei kao centripetalna sila. Na\u0111emo li odgovor na to pitanje, na\u0161li smo i obrise politika koje \u0107e zbrisati i kapitalizam kao mehanizam reprodukcije hijerarhijskih odnosa i sa njim i nacionalizam.<\/p>\n<p>Uostalom, nacionalizam se odista ispostavlja ne kao previ\u0161e \u010dvrst sistem uverenja, ve\u0107 pre kao sistem (samo)nametnutih iluzija, kolektivno-svesnih-ali-neizgovorenih la\u017ei te na kraju i veoma tanka skrama: predsednik to itekako demonstrira \u2013 njegova nekada uzavrela krvca i tanana nacionalna ose\u0107anja netragom su nestala o\u010das posla i bez mnogo gri\u017ee savesti, a uli\u010dna vojska ekstremnih desni\u010dara sada se nalazi na strogo kontrolisanom lancu.<\/p>\n<blockquote><p>1.A Savez za Srbiju o\u010digledno kani da ponudi ovu pastoralu da ne bi dovela u pitanje centralni dru\u0161tveni proces poslednjih tridesetak godina: privatizaciju i rekonstrukciju kapitalisti\u010dkih ekonomskih i hijerarhijskih odnosa. Utoliko je zanimljiv i primer rasprave izme\u0111u Dragana \u0110ilasa i Mi\u0161e Brki\u0107a: prvi je na Brki\u0107eve kritike sa desna odgovorio\u2026 dr\u017eavnim kapitalizmom. Dakle katastrofa \u2013 na (pritom: jako lo\u0161u) kritiku najkonzervativnijeg fridmanovca, \u0110ilas odgovara podila\u017eenjem Brki\u0107u i povratkom u desno.<\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"http:\/\/www.masina.rs\/?p=7175\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Ma\u0161ina<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160ta povezuje medijske letnje \u0161eme nezavisno od toga da li se govori o Kosovu, FalconHeavy raketama, obele\u017eavanju besku\u0107nika QR kodovima ili o gostovanju Milana St. Proti\u0107a?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-252065","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252065","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=252065"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/252065\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=252065"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=252065"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=252065"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}