![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/belka-i-strelka-267x300.jpg\")
Psi Belka i Strelka su prije 58 godina na dana\u0161nji dan, 19. avgusta 1960, godine, na sovjetskom kosmi\u010dkom brodu Vostok obavili 24-\u010dasovni let i vratile se na Zemlju.<\/p>\nPsi Belka i Strelka su prije 58 godina na dana\u0161nji dan, 19. avgusta 1960, godine, na sovjetskom kosmi\u010dkom brodu Vostok obavili 24-\u010dasovni let i vratile se na Zemlju.<\/p>\n
Ovaj eksperiment je imao ogroman zna\u010daj za razvoj industrije kosmi\u010dkih letova sa posadama. Testiran je ne samo sistem obezbje\u0111enja uslova \u017eivota, ve\u0107 se potvrdilo i to da \u017eivi organizmi mogu normalno da podnesu boravak u uslovima kosmi\u010dkog prostora sa visokom radijacijom i mikrogravitacijom. To je omogu\u0107ilo i let Gagarina i svih drugih koji su letjeli u svemir posle njega.<\/p>\n
Prije ovog uspje\u0161nog Belkinog i Strelkinog leta kosmi\u010dki projekti su odnijeli osamnaest pse\u0107ih \u017eivota. Psi su stradali zbog dehermetizacije kabine, zbog kvara u padobranskom sistemu ili u sistemu odr\u017eavanja uslova za \u017eivot.<\/p>\n
Prvi psi upotrebljeni za testove na velikim visinama zvali su se Cigan i Dezik, ali oni nisu letjeli oko Zemlje, nego u suborbitalnom prostoru na visinskoj geofizi\u010dkoj raketi R-2A. Raketa je lansirana 22. jula 1951. sa poligona Kapustin Jar, a psi su se posle petnaest minuta leta vratili na Zemlju \u017eivi u kapsuli sa padobranom. Dezik i Cigan su dobro podnijeli stres i optere\u0107enje. Me\u0111utim, nedelju dana kasnije Dezik je poletio u stratosferu sa novim “kopilotom” \u2013 keru\u0161om po imenu Lisa. Tada je otkazao padobranski sistem i psi su stradali prilikom pada kapsule.<\/p>\n
Prvi odred pasa koji su bili kandidati za let u kosmos sastojao se od lutalica. Ljekari su smatrali da je to dobar izbor zato \u0161to se lutalice \u010ditav \u017eivot bore za opstanak, uz to nisu izbirljive i vrlo brzo se navikavaju na ljude.<\/p>\n
Neposredna priprema pasa za let vr\u0161ena je u Institutu za aviomedicinu. Za eksperimente su birani manji psi te\u0161ki 6-7 kg (kabina rakete je bila konstruisana za malu masu), stari od dvije do \u0161est godina, dobrog zdravlja, visoke otpornosti na bolesti i \u0161tetne uticaje spolja\u0161nje sredine. Uz to, psi su morali biti komunikativni i strpljivi. Kasnije su u “kosmi\u010dki odred” birane samo \u017eenke (njima je bilo lak\u0161e sa\u0161iti asanaciono odijelo) svjetlije dlake (da bi se bolje vidjele na TV ekranu). A s obzirom na to da su se odabrani psi pojavljivali i u novinama, birani su \u0161to ljep\u0161i i graciozniji “primjerci”, pi\u0161e vostok.rs. http:\/\/vostok.rs\/index.php?option=btg_novosti&catnovosti=13&idnovost=112914&Belka-i-Strelka—prvi-putnici-uspesnog-leta-u-kosmickom-brodu-<\/p>\n
Me\u0111utim, od svih \u010detvorono\u017enih kosmonauta samo Belka i Strelka su postale slavne posle uspje\u0161nog leta na kosmi\u010dkom brodu Sputnik-5. To su bila prva \u017eiva bi\u0107a koja su sa orbitalnog leta sre\u0107no vra\u0107ena na Zemlju.<\/p>\n
Cilj ovog eksperimenta bio je da se ispita uticaj kosmi\u010dkog zra\u010denja na \u017eive organizme i da se provjere razni sistemi za odr\u017eavanje \u017eivota (snabdijevanje hranom i vodom, asanacija, regeneracija otpadaka). Brod je bio opremljen medicinsko-biolo\u0161kom aparaturom koja je bilje\u017eila izmjene u organizmu pasa tokom \u010ditavog leta.<\/p>\n
Letjelica sa \u017eivotinjama uspje\u0161no se prizemljila u predvi\u0111enom podru\u010dju 20. avgusta 1960. Tada su se prvi put \u017eiva bi\u0107a vratila na Zemlju posle boravka u svemiru.<\/p>\n
Kosmi\u010dki let pasa Strelke i Belke trajao je vi\u0161e od 25 \u010dasova, tokom kojih je svemirski brod-satelit 17 puta obi\u0161ao oko Zemlje. Na brodu su pored Belke i Strelke nalazili i pacovi, bijeli mi\u0161evi, mu\u0161ice i sjemenje biljaka (na primjer, sjeme kukuruza). Eskperiment je omogu\u0107io da se dobiju jedinstveni nau\u010dni podaci o uticaju faktora svemirskog leta na fiziolo\u0161ki, genetski i citolo\u0161ki sistem \u017eivih organizama.<\/p>\n
Ispostavilo se da let u kosmos nije uticao na genetiku pasa: nekoliko mjeseci posle leta Strelka je donijela na svijet \u0161estoro zdravih \u0161tenadi, od kojih je jedno tra\u017eio za sebe li\u010dno Nikita Hru\u0161\u010dov. Kasnije je \u0161tene po imenu Pu\u0161ok poslato na poklon Karolini Kenedi, \u0107erki predsjednika SAD D\u017eona Kenedija.<\/p>\n
Zatim je pas po imenu Zvjozdo\u010dka 1961. letio jedan krug oko Zemlje i uspje\u0161no se prizemljio. To je bio poslednji pas koji je prije \u010dovjeka boravio u kosmosu. Posle njega psi vi\u0161e nisu letjeli u kosmos. Upravo na ovom poslednjem psu provjeravane su sve faze leta koje je ne\u0161to kasnije trebalo da pro\u0111e prvi \u010dovjek.<\/p>\n
Pri\u010da se da je Jurij Gagarin na jednom prijemu posle svog prvog leta izrekao frazu koja je tek u na\u0161e vrijeme pu\u0161tena u javnost: “Jo\u0161 uvijek ne shvatam ko sam ja: \u2018prvi \u010dovjek\u2019 ili \u2018poslednja d\u017eukela\u2019 (u kosmosu)”.<\/p>\n
Zanimljivo je da \u201epse\u0107i\u201c naziv nosi i prvi kosmodrom na svijetu, Bajkonur u Kazahstanu. Na kazahskom jeziku baj zna\u010di pas, a Bajkonur je bukvalno ku\u0107ica za pse.<\/p>\n
https:\/\/youtube.com\/watch?v=CZwmCnekxx8 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Psi Belka i Strelka su prije 58 godina na dana\u0161nji dan, 19. avgusta 1960, godine, na sovjetskom kosmi\u010dkom brodu Vostok obavili 24-\u010dasovni let i vratile se na Zemlju. Ovaj eksperiment je imao ogroman zna\u010daj za razvoj industrije kosmi\u010dkih letova sa posadama. Testiran je ne samo sistem obezbje\u0111enja uslova \u017eivota, ve\u0107 se potvrdilo i to da […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":231788,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-251869","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=251869"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251869\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/231788"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=251869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=251869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=251869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}