![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/najstariji-sir-300x189.jpg\")
Nau\u010dnici ka\u017eu da je tvrda bjeli\u010dasta supstanca koja je hiljadama godina stajala u polomljenom \u0107upu ispod egipatskog pustinjskog pijeska “verovatno najstariji arheolo\u0161ki \u010dvrsti ostatak sira ikada prona\u0111en”.<\/p>\nNau\u010dnici ka\u017eu da je tvrda bjeli\u010dasta supstanca koja je hiljadama godina stajala u polomljenom \u0107upu ispod egipatskog pustinjskog pijeska “verovatno najstariji arheolo\u0161ki \u010dvrsti ostatak sira ikada prona\u0111en”.<\/p>\n
Arheolozi su do otkri\u0107a do\u0161li dok su ra\u0161\u010di\u0161\u0107avali pijesak oko grobnice iz vremena 19. dinastije faraona, u Sakari, ogromnoj nekropoli anti\u010dkog Memfisa. Grobnica Ptamesa, gradona\u010delnika anti\u010dkog Memfisa, otkrivena je najpre 1885. godine, ali je progutao pijesak, pa je ponovo prona\u0111ena 2010. godine, prenosi Beta.<\/p>\n
Bjeli\u010dasta masa je prona\u0111ena tokom iskopavanja izme\u0111u 2013. i 2014. godine, zajedno s tkaninom koja je mo\u017eda bila kori\u0161\u0107ena da prekrije posudu, a mo\u017eda da o\u010duva njen sadr\u017eaj, navedeno je u istra\u017eivanju objavljenom u \u010dasopisu Analitikal kemistri (Analytical Chemistry). Sir star 3.200 godina je bio napravljen od mje\u0161avine kravljeg, ov\u010djeg i kozjeg mlijeka.<\/p>\n
“Bio je izlo\u017een hiljadama ciklusa hidratacije i dehidratacije zbog ki\u0161a i izlivanja Nila, a veoma alkalno okru\u017eenje je transformisalo sve masti i nije bilo mogu\u0107e koristiti konvencionalne tehnike”, rekao je vode\u0107i nau\u010dnik u istra\u017eivanju Enriko Greko.<\/p>\n
Pravljenje sira je prikazano na zidnim slikama u grobnicama starih Egip\u0107ana po\u010dev\u0161i od 2.000 godine prije nove ere. Tako\u0111e, istra\u017eivanje iz 2012. godine je pokazalo da najraniji dokazi o pravljenju sira u sjevernoj Evropi se\u017eu do \u0161estog milenijuma prije nove ere.<\/p>\n
Ranije prona\u0111eni ostaci sireva su obi\u010dno bili pripisivani prirodno fermentisanom mlijeku poput jogurta ili kefira, ali otkri\u0107e u Sakari nije pokazalo nikakve tragove proteina iz prirodne fermentacije mlijeka, rekao je Greko.<\/p>\n
“Zbog toga mo\u017eemo re\u0107i da je ovo najstariji tvrdi sir prona\u0111en do danas”, naveo je on.<\/p>\n
Postoji malo podataka o tome kako je taj konkretni sir pravljen, ali je “bilo neophodno razviti posebnu tehnologiju i procedure koje ranije nisu postojale”. <\/p>\n
Me\u0111u zna\u010dajnim otkri\u0107ima istra\u017eivanja su i naznake bakterije koja potencijalno mo\u017ee da izazove smrtonosnu bolest brucelozu, koja se dobija konzumiranjem nepasterizovanih mlije\u010dnih proizvoda. Ako se to potvrdi, bi\u0107e “prvi direktni biomolekularni dokaz” postojanja te bolesti u doba faraona. <\/p>\n
Greko ka\u017ee da je bruceloza identifikovana u starom Egiptu po efektima na kostima mumija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nau\u010dnici ka\u017eu da je tvrda bjeli\u010dasta supstanca koja je hiljadama godina stajala u polomljenom \u0107upu ispod egipatskog pustinjskog pijeska “verovatno najstariji arheolo\u0161ki \u010dvrsti ostatak sira ikada prona\u0111en”. Arheolozi su do otkri\u0107a do\u0161li dok su ra\u0161\u010di\u0161\u0107avali pijesak oko grobnice iz vremena 19. dinastije faraona, u Sakari, ogromnoj nekropoli anti\u010dkog Memfisa. Grobnica Ptamesa, gradona\u010delnika anti\u010dkog Memfisa, otkrivena […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-251824","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251824","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=251824"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251824\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=251824"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=251824"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=251824"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}