{"id":251811,"date":"2018-08-18T12:17:15","date_gmt":"2018-08-18T10:17:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=251811"},"modified":"2018-08-18T12:17:15","modified_gmt":"2018-08-18T10:17:15","slug":"paradajz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/08\/18\/paradajz\/","title":{"rendered":"Paradajz"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-144441\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/gmo-paradaiz-300x165.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"165\" \/>Paradajz je porijeklom iz Srednje i Ju\u017ene Amerike, a bio je kultivisan jo\u0161 za vrijeme vladavine Asteka i Inka. U Evropu je prvi put donesen na podru\u010dje \u0160panije i Portugala krajem 15. vijeka.<\/p>\n<p>Zbog svoje energetske, hranjive i ljekovite vrijednosti postao je omiljena salata, hrana i preliv. Danas \u010dini osnovu mediteranske kuhinje, jer se odli\u010dno sla\u017ee s brojnim jelima s tjesteninom, ri\u017eom, sirevima, jajima, mesom i ribom. U ponudi su brojne vrste, poznate kao volovsko srce, kru\u0161kasti paradajz, paradajz bez sjemenki, sitni paradajz u grozdu, \u017euti i zeleni paradajz, jabu\u010dar&#8230; Paradajz je sezonsko povr\u0107e od maja do oktobra, ali zahvaljuju\u0107i plastenicima i staklenicima mo\u017ee da se na\u0111e tokom cijele godine.<\/p>\n<p>Njegova crvena boja poti\u010de od likopena, koji je karotenoid s posebnim antioksidansnim svojstvima. Bori se protiv slobodnih radikala \u0161tite\u0107i ko\u017eu, zbog \u010dega je za vrijeme sun\u010danja po\u017eeljno jesti \u0161to vi\u0161e ovog povr\u0107a. Ustanovljeno je i da je djelotvoran u prevenciji tumora prostate, zbog \u010dega mu\u0161karci naro\u010dito treba da ga jedu.<\/p>\n<p>Paradajz je bogat i bjelan\u010devinama, beta- karotenom, biljnim mastima, vitaminima A, B, C, D, K, a od minerala gvo\u017e\u0111em, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, natrijumom i fosforom. U zavidnim koli\u010dinama sadr\u017ei i lutein, mineralne soli, kofeinsku, hlorogensku i ferulinsku kiselinu, flavonoide, kao i brojne druge korisne sastojke. U manjim koli\u010dinama sadr\u017ei i rijetke minerale bakar, mangan, bor i kobalt.<\/p>\n<p>Kao niskokalori\u010dna namirnica odli\u010dno se uklapa u dijetalni jelovnik za one koji \u017eele da smr\u0161aju, a preporu\u010duje se i za ja\u010danje odbrambenog sistema organizma. Zapravo, paradajz sadr\u017ei dosta ljekovitih materija zahvaljuju\u0107i kojima i ima antioksidansno i antisepti\u010dno dejstvo, dobar je \u010dista\u010d organizma i diuretik. Pokazao je djelotvornost i u lije\u010denju \u010direva, bubuljica, kao i pojedinih ko\u017enih oboljenja.<\/p>\n<p>LJEKOVITA SVOJSTVA PARADAJZA<\/p>\n<p>Protiv raka<\/p>\n<p>Paradjaz, kako je ve\u0107 pomenuto, je veoma bogat likopenom i to ga \u010dini odli\u010dnom preventivom za nekoliko vrsta kancera, kao \u0161to su rak dojke, rak pankreasa, rak crijeva i prostate. Kada je rije\u010d o ovim opakim bolestima za prevenciju se preporu\u010duje jedna \u010da\u0161a soka od paradajza na dan. Tako mala koli\u010dina bogata mnogim mineralima i vitaminima dovoljna je da sa\u010duva organizam od svakakvih ne\u017eeljenih dejstava, koja dovode do pojava najopakijih bolesti. Koli\u010dina od 500 ml soka ovog povr\u0107a bi\u0107e dovoljna da snabdije organizam dovoljnom koli\u010dinom likopena.<\/p>\n<p>Za bolji vid<\/p>\n<p>Paradajz je tako\u0111e poznat po \u010dinjenici da \u0107e znatno pobolj\u0161ati vid. On u velikoj mjeri sadr\u017ei vitamin A, koji pospje\u0161uje i pobolj\u0161ava vid. Isto tako ovaj vitamin \u0107e sprije\u010diti mnoga o\u0161te\u0107enja vida, kao i degeneraciju. Postoje nau\u010dna istra\u017eivanja koja potvr\u0111uju \u010dinjenicu o pobolj\u0161anju vida. Vid se osobama koje su svaki dan pile po \u010da\u0161u paradajza pobolj\u0161ao za 40 odsto, dok to kod onih \u0161to ga nisu konzumirali nije bio slu\u010daj.<\/p>\n<p>Bolji kvalitet krvi<\/p>\n<p>Kada se govori o kvalitetu krvi moraju se spomenuti gvo\u017e\u0111e, kalijum, vitamin A i vitamin C. Zanimljivo je da je paradajz bogat svim ovim mineralima i vitaminima te je na taj na\u010din veoma blizak prijatelj \u010dovjekovoj krvi i mo\u017ee joj donijeti samo dobra. U velikoj mjeri ona \u0107e biti pobolj\u0161anog kvaliteta ako se u svakodnevnu ishranu uvrsti ovo vrsno povr\u0107e.Zdravo srce<\/p>\n<p>Op\u0161te je poznato da je crveni paradajz veoma bitan za kardiovaskularne probleme, opet iz razloga \u0161to u sebi sadr\u017ei veliku koli\u010dinu likopena, koji je veoma va\u017ean za dobar rad srca. Bilo da je paradajz koristi u ishrani svakodnevno ili u vidu soka, snizi\u0107e se nivo lo\u0161eg holesterola u krvi, to je sigurno, kao i triglicerida. Na taj na\u010din postignu\u0107e da se ne talo\u017ee nepotrebne masti u krvnim sudovima. Zna\u010di, za zdravo srce i spre\u010davanje kardiovaskularnih oboljenja jako je va\u017eno svakodnevno se dru\u017eiti s ovim ukusnim povr\u0107em.<\/p>\n<p>Pobolj\u0161ava probavu<\/p>\n<p>S obzirom na to da je odli\u010dan u detoksikaciji organizma, paradajz \u0107e u velikoj mjeri uticati i na rad crijeva i organa za varenje. Da bi probavni sistem \u010dovjeka ostao vitalan i zdrav potrebno je unositi svakodnevno paradajz putem hrane. U ovakvim slu\u010dajevima putem hrane je \u010dak i efikasnija varijanta od soka. Ovo povr\u0107e pomo\u0107i \u0107e i kod zatvora i kod dijareje, a to \u0107e posti\u0107i prvenstveno zato \u0161to je nenadma\u0161ivi antioksidant.<\/p>\n<p>ZANIMLJIVOSTI<\/p>\n<ol>\n<li>Do 17. vijeka paradajz je nazivan ljubavnom jabukom, po\u0161to se vjerovalo da ima afrodizija\u010dka svojstva.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"2\">\n<li>Italijanski naziv za paradajz je pomodoro, \u0161to u bukvalnom prevodu zna\u010di &#8211; zlatna jabuka.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"3\">\n<li>Vrhovni sud SAD donio je 1887. godine presudu prema kojoj se paradajz deklari\u0161e kao povr\u0107e, iako je sude\u0107i prema botanici &#8211; vo\u0107e. Razlog za to bila je taksa koju je dr\u017eava napla\u0107ivala na povr\u0107e.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"4\">\n<li>Paradajz je zvani\u010dno povr\u0107e ameri\u010dke dr\u017eave Nju D\u017eerzi, a zvani\u010dno vo\u0107e dr\u017eave Ohajo.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"5\">\n<li>&#8220;Znanje je znati da je paradajz vo\u0107e, mudrost je ne staviti ga u vo\u0107nu salatu&#8221;, rekao je britanski novinar i muzi\u010dar Majls Kington.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"6\">\n<li>Ke\u010dap od paradajza je zvani\u010dno dozvoljena hrana na Me\u0111unarodnoj svemirskoj stanici.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"7\">\n<li>U Velikoj Britaniji postoji konferencija o paradajzu, koja se odr\u017eava ve\u0107 20 godina.<\/li>\n<li>24sata.info<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Paradajz je porijeklom iz Srednje i Ju\u017ene Amerike, a bio je kultivisan jo\u0161 za vrijeme vladavine Asteka i Inka. U Evropu je prvi put donesen na podru\u010dje \u0160panije i Portugala krajem 15. vijeka. Zbog svoje energetske, hranjive i ljekovite vrijednosti postao je omiljena salata, hrana i preliv. Danas \u010dini osnovu mediteranske kuhinje, jer se odli\u010dno [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-251811","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251811","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=251811"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251811\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=251811"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=251811"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=251811"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}