{"id":251740,"date":"2018-08-17T06:00:27","date_gmt":"2018-08-17T04:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=251740"},"modified":"2018-08-16T21:51:47","modified_gmt":"2018-08-16T19:51:47","slug":"vino-pro-corde","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/08\/17\/vino-pro-corde\/","title":{"rendered":"Vino Pro corde"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sinan Gud\u017eevi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"Usred ljeta stigla mi je od jednog \u010ditaoca kompjuterska poruka u kojoj me pita ovako: \u2018Smatra\u0161 li, mo\u017eda, da crnogorsko vino vranac Pro corde ima sada gramati\u010dki ispravno ime?\u2019 Kurziv stoji kako ga navodim. Pitanje je neobi\u010dno i neo\u010dekivano, kao snijeg usred ljeta, pa iako nema upori\u0161ta u tekstovima objavljenim u ovoj rubrici, smatram da na njega treba da odgovorim u njoj.<\/p>\n

Neposredan povod za \u010ditao\u010devo sada ne umijem odgonetnuti, ali bi, kako da ka\u017eem, na\u010delan povod za pitanje morao biti moj tekst pod naslovom \u2018Vino s gramati\u010dkom gre\u0161kom\u2019, objavljen prije 17 godina u sarajevskom listu Dani. Vino vranac, \u010dija jedna vrsta sada ima naziv Pro corde zvalo se mnogo godina Pro cordem, \u0161to je po mome mi\u0161ljenju, bilo pogre\u0161no, jer predlog pro u latinskom (osim u jednom izuzetku) ne mo\u017ee stajati uz akuzativ, ve\u0107 uz ablativ. Jedne jeseni me\u0111u jesenima, pisao sam upravi Agrokombinata 13. jul u Titogradu i Podgorici, dvaput, pa godinu ili dvije kasnije i tre\u0107i put, i predlo\u017eio nadle\u017enima da isprave gre\u0161ku. Kako ni na jedno pismo nisam dobivao odgovora, pozvao sam upravu proizvo\u0111a\u010da telefonom. Ovoliko se sje\u0107am \u2018gramati\u010dkoga dijela\u2019 toga razgovora sa mu\u0161karcem krupna glasa iz uprave:<\/p>\n

– Jesmo, dobili smo pisma, imate na\u0161u zahvalnost \u0161to ste nam ukazali na nepravilnost, iznajte da smo mi ulo\u017eili odgovaraju\u0107e napore da ispravimo tu gramati\u010dku gre\u0161ku!<\/p>\n

– A dokle ste stigli u tim naporima?<\/p>\n

– Mo\u017ee se re\u0107i da je sve spremo da se ono m na kraju makne.<\/p>\n

– Pa \u0161to ga niste maknuli?<\/p>\n

– Ra\u010dunajte da je maknuto!<\/p>\n

– Kako je maknuto, kad maknuto nije?<\/p>\n

– Evo kako: kad potro\u0161imo od\u0161tampane etikete, a njih je bogomi vazda bilo mnogo, onda \u0107e na fla\u0161e sti\u0107i nove, bez m. Posljednjih desetak hiljada boca ovijeh mjeseci \u0107e se prodati. I \u0161tamparski kalup je ve\u0107 promijenjen, kontaktirali smo \u0161tampariju, sad je ve\u0107 bez m, budu\u0107e fla\u0161e \u0107e nositi samo ime Pro corde.<\/p>\n

Danas, dvadesetak godina, nakon toga telefonskog razgovora, moram priznati da tada nisam vjerovao u obe\u0107anje o promjeni imena dobroga vina od gro\u017e\u0111a iz \u0106emovskoga polja. U tekstu koji bi morao biti povod \u010ditaocu pitaocu za pitanje, pisao sam samo o nepravilnoj upotrebi predloga pro, ali sam u jednom od pisama upravi onda\u0161njeg Agrokombinata ukazao i na nepodesnost, a jo\u0161 i na besmislenost \u010dak i gramati\u010dki pravilnog naziva Pro corde. Pri tome nisam spominjao slo\u017eenost statusa onoga pro, da je to i prilog i predlog, da se stvar sa njim metri\u010dki i prosodijski mo\u017ee ozna\u010diti zahtjevnom. Ni\u0161ta od toga, iako sam imaju\u0107i pred o\u010dima ime vina, imao u vidu i ovo: da se, ako bi se vodilo ra\u010duna o onome \u0161to stoji na etiketama, to vino ne bi smjelo prodavati bez recepta, ne samo maloljetnim osobama, ve\u0107 ni punoljetnim! Na vinu, naime, stoji, to jest smatra se da stoji, jer stoji na latinskom, da je ono za srce! A takve stvari ne smiju biti dostupne u slobodnoj prodaji, pa neka su za srce i stoput dobre! Znamo, je li, da nije dobro za svako srce ono \u0161to je dobro za poneko srce. O grli\u0107e fla\u0161a s vinom vranac Pro corde, a tako je bilo i na onim njegova prethodnika Pro cordem, oka\u010dena je knji\u017eica formata sedam sa pet centimetara, a obima osam stranica. Taj uradak ima jednu rupu u gornjem lijevom uglu; kroz nju je provu\u010den trokraki nastavak plasti\u010dnog crnog prstena, taj je nastavak nalik na sidro, pa to \u2018sidro\u2019, provu\u010deno kroz onu rupu, dr\u017ei knji\u017eicu i ne mo\u017ee iz nje izi\u0107i, a sam je prsten nataknut na grli\u0107 boce. Na \u2018koricama\u2019 je nacrtan komad elektrokardiograma, a preko njega verzalnim kurzivom stoji napisano \u0160TITI ZDRAVLJE.<\/p>\n

Elektrokardiogram i ve\u0107i dio sadr\u017eaja te knji\u017eice pokazuju za\u0161to se onome \u0161to je smislio latinsko ime nije posre\u0107ilo: iako nije na latinskom nego na ovom na\u0161em jeziku (ime mu se ne smije spomenuti, da se ne povrati) tekst knji\u017eice je djelimi\u010dno povr\u0161an i isprazan, te \u010ditalac pred tom isprazno\u0161\u0107u lako odustane da pro\u010dita i onaj dio \u0161to o vinu kazuje va\u017ene stvari. Ono \u0161titi zdravlje ispisano krupnim slovima na sitnoj knjizi, ne mo\u017ee se pogoditi \u0161ta bi imalo da zna\u010di. Nejasno je da li je oblik \u0161titi indikativ ili imperativ. Da bi se to moglo razlu\u010diti, valjalo je na prvom slogu glagolskog oblika staviti ili dugosilazni ili dugouzlazni akcenat. Ovako napisano mo\u017ee se razumjeti \u010das kao upozorenje onima koji piju na opasnost od pijenja vina, a \u010das kao poziv da ga se pije.<\/p>\n

Ta knji\u017eica, ina\u010de, sadr\u017ei i zgodne stvari, one po\u010dinju od tre\u0107e stranice. Evo, sad \u0107u ponoviti ono \u0161to sam prije sedamnaest godina nau\u010dio. To vino ima ne\u0161to \u0161to se bez hemijske i enolo\u0161ke naobrazbe ne mo\u017ee ba\u0161 utuviti, ali je va\u017eno: u vrancu Pro corde nalaze se polifenolna jedinjenja, a me\u0111u njima su najprije i najvi\u0161e zastupljeni katehini te oligomeri tih katehina, a ovi su opet poznati pod nazivom procijanidoli, u knji\u017eici stoji jo\u0161 i \u2018odnosno proantocijanidoli\u2019. E to \u010dudo, ti proantocijanidoli, izgleda da je ono \u0161to ima rijetko \u0111e, a u vranca imenom Pro corde ima vi\u0161e no i\u0111e. U knji\u017eici stoji da je \u010dovjekovo dnevno sljedovanje tih proantocijanidola stotinu miligrama, a da ga u ovome vrancu ima mnogo vi\u0161e, te ne mora\u0161 predavati logiku u gimnaziji da bi zaklju\u010dio kako se piju\u0107i crnogorsko vrhunsko vino vranac Pro corde oboga\u0107eno proantocijanidolima \u010dovjek i hrani i od zla brani, da poneku boljku tim pijenjem mo\u017ee sprije\u010diti, a ako ga je neka od tih ponekih ve\u0107 spopala, da je mo\u017ee lije\u010diti.<\/p>\n

Pod sprije\u010diti navedene su krupne stvari: arterioskleroza, infarkt miokarda, \u010direvi, svakako onaj na \u017eelucu i onaj na dvanaestercu. Pod lije\u010diti pi\u0161e da vino svojim proanticijanidolima ubija neke viruse i neke bakterije. Proantocijanidoli \u0161tite krvne \u017eile tako \u0161to smanjuju\u0107i stvaranje opasnih histamina povoljno djeluju na odr\u017eavanje elasti\u010dnosti i \u010dvrstine krvnih tokova. A \u0161tite i sluzoko\u017eu probavnih puteva. A smanjuju i koli\u010dinu holesterola u krvi. A sude\u0107i po klini\u010dkim istra\u017eivanjima, izgleda da lije\u010de i ko\u017eni herpes.<\/p>\n

Taj polimerijski proantocijanidol spada u tanine. Ovi su pak kiseline iz gro\u017e\u0111anog zrna, kore i peteljki. Tanin je vinski eliksir. Tanin je ono ra\u0161ta bi \u010dovjek mogao da zavidi vinu. Tanin vinu omogu\u0107ava da starenjem sazrijeva a da se ne pokvari, ba\u0161 ono \u0161to golema ve\u0107ina ljudi ne izbjegne. Biolozi bi bolje \u010dinili kad bi se okanili dekodiranja i kloniranja \u010dovjekova, a dali se u potragu za taninom \u010dovjekovim.<\/p>\n

Stari Grci su za sazrijevanje vina koristili more. Hermeti\u010dki bi zatvarali amfore napunjene vinom i polagali ih na dno mora. Kad bi rok za sazrijevanje pro\u0161ao, vino bi bilo thalassites, marinirano, zrelo. More je poja\u010davalo vinu tanin. Narodi kraj slanih mora stvorili su onaj iznenadni i svje\u017ei element u mi\u0161ljenju i pjevanju koji se nekad zvao argutia, danas poanta. Slatka voda ne poma\u017ee, a slana poma\u017ee da vino zrene. Epigram je vrsta pjesme nastala u naroda kraj mora. Epigram bez poante je neslan i nedovr\u0161en, kao \u0161to bi bilo nedovr\u0161eno vino za \u010dije bi se sazrijevanje koristile slatke vode potoka, rijeka i jezera. Takvo vino bi se gr\u010dki moglo zvati oinos athalassos, latinski vinum mari expers, kao \u0161to bi se epigram bez poante mogao zvati neslanim, latinski epigramma salis expers. (Pedanti \u0107e primijetiti i ablativ i genitiv uz expers).<\/p>\n

Neslan uradak je i naziv Pro corde. Neslan je, jer bi ga latinski govornici, koliko god da ih ima, jedva razumjeli. On, dakako, nije ni na\u010dinjen za latinsku klijentelu, ali bi, kad je ve\u0107 na latinskom, morao imati neku referencu u latinskom nazivlju ili barem u vinskoj kulturi Latina. On je nema, pa je zato proma\u0161en. I jo\u0161 je provincijalan. Neko je \u017eelio da latinskim imenom bude druk\u010diji i drugi od onoga \u0161to jeste. Da bude, ak\u2019 i malo, latinofil. Za takvu nakanu je taj morao biti, odoma\u0107en u latinskom. Provincijalnost je sestra ignoranciji. Raniji naziv vina Pro cordem, iako gramati\u010dki pogre\u0161an, mogao je, zbog jednog izuzetka u upotrebi pro s akuzativom, \u010dak i ostati gdje je stajao, da reknemo, u polju zdravi\u010dke dopustljivosti, dok je ovaj sada\u0161nji, iako gramati\u010dki ispravan, sav u vodi bez soli.
\nPortal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neslan uradak je naziv Pro corde, jer bi ga latinski govornici, koliko god da ih ima, jedva razumjeli. On, dakako, nije ni na\u010dinjen za latinsku klijentelu, ali bi, kad je ve\u0107 na latinskom, morao imati neku referencu u latinskom nazivlju ili barem u vinskoj kulturi Latina<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-251740","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251740","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=251740"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251740\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=251740"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=251740"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=251740"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}