![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/08\/menopauza.jpg\")
Klimaks i menopauza predstavljaju period velikih promjena u \u017eivotu \u017eene, a one \u010desto mogu biti pra\u0107ene raznim te\u0161ko\u0107ama. Neki od simptoma mogu u velikoj mjeri uticati na fizi\u010dko, ali i psihi\u010dko stanje tokom ovog perioda.<\/p>\n
Zdrav pristup \u017eivotu uop\u0161te je najva\u017enija stavka u borbi s nemilosrdnim simptomima menopauze. U menopauzi \u0107e vam se \u010diniti da vam se \u017eivot u potpunosti okre\u0107e naopa\u010dke i to se zaista doga\u0111a.<\/p>\n
Bi\u0107e vam vrlo te\u0161ko kontrolisati se, ali upravo zato morate prihvatiti pomo\u0107 stru\u010dnjaka. Niko vas ne mo\u017ee prisiliti da uzimate dodatke i hormonsku terapiju, ali prihvatite barem pomo\u0107 terapeuta. To \u0161to vam se doga\u0111a u potpunosti je normalno, psihi\u010dka reakcija na promjenu tako\u0111e je u potpunosti normalna.<\/p>\n
Mnoge \u017eene su iskusile psihi\u010dke probleme tokom menopauze. Ne dozvolite da vam ona uni\u0161ti \u017eivot na kakav ste navikli, te ne dozvolite da va\u0161e pona\u0161anje otjera ljude do kojih vam je stalo.<\/p>\n
KLIMAKS I MENOPAUZA<\/p>\n
Menopauza ozna\u010dava posljednje menstrualno krvarenje iz materice te prestanak reproduktivno plodnog vijeka \u017eene. Menopauza je uzrokovana hormonalnim promjenama. Kod manjeg broja \u017eena ona po\u010dinje u 40. godini, a prosje\u010dno se pojavljuje u dobi izme\u0111u 45 i 55 godina.<\/p>\n
Klimaks je medicinski termin kojim se ozna\u010dava period koji prethodi posljednjoj menstruaciji. Tokom tog perioda doga\u0111aju se odre\u0111ene promjene na tijelu \u017eene koje \u0107e na kraju rezultovati menopauzom, odnosno trajnim gubitkom menstruacije i prestankom cikli\u010dke djelatnosti jajnika kod \u017eene.<\/p>\n
U menopauzi se smanjuje lu\u010denje estrogena, uz potpuni prestanak lu\u010denja progesterona. Menstruacije postaju neredovne i pojavljuju se sve rje\u0111e. Me\u0111utim, ponekad ovo nisu jedini simptomi koji ukazuju na po\u010detak menopauze.<\/p>\n
Simptomi mogu varirati zavisno o \u017eeni i njenoj dobi. Neke \u017eene imaju period menopauze jednako intenzivan poput onog kakav su imale njihove majke. Druge nemaju gotovo nikakve drasti\u010dne simptome. Veliki broj simptoma odnosi se na hormonalne promjene koje nastupaju od tri do pet godina prije menopauze. Period nastupanja takvih promjena naziva se perimenopauza.
\nSimptomi perimenopauze:<\/p>\n
glavobolja
\n trnci na podru\u010dju ko\u017ee
\n stanjivanje ko\u017ee
\n stanjivanje kose
\n problemi s pam\u0107enjem
\n zbunjenost
\n depresija
\n lo\u0161a koncentracija.<\/p>\n
Ove, kao i druge simptome ne\u0107e osjetiti sve \u017eene. Osjetljivost na promjene ovisi o li\u010dnoj osjetljivosti na estrogen i progesteron. \u017dene koje su imale problema s hormonima, te one koje su osje\u0107ale tokom plodnog perioda simptome PMSa ili su imale postporo\u0111ajnu depresiju imaju ve\u0107e \u0161anse iskusiti simptome perimenopauze.<\/p>\n
Napadi panike i depresije u perimenopauzi ve\u0107inom se javljaju kao posljedica manjka estrogena, odnosno hormona koji pove\u0107ava nivo serotonina, spoja u mozgu koji uzrokuje dobro raspolo\u017eenje.<\/p>\n
SIMPTOMI MENOPAUZE<\/p>\n
Menopauza ozna\u010dava zavr\u0161etak reproduktivnog ciklusa \u017eene. Uzrok je postepeno iscrpljivanje funkcije jajnika, \u0161to dovodi do potpunog prestanka sinteze \u017eenskih i mu\u0161kih polnih organa.<\/p>\n
Njeno nastupanje mo\u017ee se odrediti godinu dana nakon posljednje menstruacije s obzirom na to da u tom periodu jo\u0161 postoji mogu\u0107nost za\u010de\u0107a.<\/p>\n
Otprilike 5080% \u017eena \u0107e do\u017eivjeti ve\u0107inu simptoma klimaksa, dok je vrlo mali broj onih koje ih uop\u0161te ne\u0107e osjetiti. Me\u0111utim, i u tim \u0107e slu\u010dajevima naj\u010de\u0161\u0107e tokom klimaksa menstrualni ciklusi biti neredovni.<\/p>\n
Simptomi klimaksa rezultat su smanjenog nivoa hormona, prvenstveno gestagena i estrogena. Zapravo, mo\u017ee se re\u0107i kako je klimaks period prilago\u0111avanja tijela na smanjen nivo hormona.<\/p>\n
VRTOGLAVICA – SIMPTOM MENOPAUZE<\/p>\n
Vrtoglavicu mo\u017eemo opisati kao osje\u0107aj kad se cijela okolina okre\u0107e. Ta pojava je ve\u0107inom pra\u0107ena vrlo neugodnim simptomima kao \u0161to su mu\u010dnina i povra\u0107anje. Pacijentkinje se na vrtoglavicu \u017eale \u010dak i kada nemaju osje\u0107aj rotacije, ve\u0107 samo osje\u0107aj nestabilnosti. Bitno je naglasiti i kako vrtoglavica nije bolest, ve\u0107 samo simptom. Ovaj simptom je karakteristi\u010dan za period menopauze, me\u0111utim nipo\u0161to se ne smije bez dijagnostike pripisati menopauzi, budu\u0107i da mnoge zlo\u0107udne bolesti tako\u0111e mogu biti pra\u0107ene vrtoglavicom.<\/p>\n
METODE SAMOPOMO\u0106I U MENOPAUZI<\/p>\n
Odre\u0111ene promjene u na\u010dinu \u017eivota mogu uveliko uticati na ubla\u017eavanje simptoma menopauze i klimaksa.<\/p>\n
Prvenstveno se preporu\u010duje zdrava i raznovrsna prehrana, bazirana na namirnicama koje osiguravaju kalcijum, kao \u0161to su mlije\u010dni proizvodi, sir, sardine, losos i zeleno lisnato povr\u0107e. Adekvatan unos kalcijuma \u0107e usporiti sni\u017eavanje gusto\u0107e kostiju i nastanak osteoporoze s prelomima.<\/p>\n
Osim toga, od velike koristi pri ubla\u017eavanju ovih simptoma mo\u017ee biti i umjerena fizi\u010dka aktivnost, koja \u0107e pomo\u0107i u odr\u017eavanju op\u0161te kondicije, smanjiti rizik od razvoja bolesti srca te oja\u010dati kosti.<\/p>\n
Preporu\u010duje se aktivnost na otvorenom s obzirom na to da izlo\u017eenost suncu podsti\u010de proizvodnju vitamina D, koji poma\u017ee tijelu da apsorbuje kalcijum iz hrane te tako doprinosi zdravim kostima i zubima.<\/p>\n
Osim zdrave prehrane i fizi\u010dke aktivnosti, tako\u0111e se preporu\u010duje i izbjegavanje stresnih situacija, dovoljno odmaranja te no\u0161enje pamu\u010dne odje\u0107e kako bi se ubla\u017eili napadi vru\u0107ine.
\n.
\nUOBI\u010cAJENI SIMPTOMI KLIMAKSA SU:<\/p>\n
znojenje tokom no\u0107i i napadi vru\u0107ine
\n poja\u010dani otkucaji srca i povi\u0161en krvni pritisak
\n neredovna menstruacija (vrijeme izme\u0111u dvije menstruacije mo\u017ee biti i du\u017ee od 60 dana)
\n depresivna raspolo\u017eenja, razdra\u017eljivost, osje\u0107aj tjeskobe i emocionalna labilnost
\n manjak koncentracije
\n pove\u0107anje tjelesne te\u017eine
\n glavobolja
\n nesanica
\n manjak ili gubitak libida
\n promjene u strukturi kose, ko\u017ee i noktiju
\n bolovi u kostima, zglobovima i mi\u0161i\u0107ima
\n suva rodnica
\n bolovi tokom polnog odnosa
\n inkontinencija
\n bolest krvnih sudova
\n sni\u017eavanje gusto\u0107e kostiju
\n osteoporoza s prelomima<\/p>\n
Mnogi simptomi klimaksa mogu biti prili\u010dno neugodni<\/p>\n
OPREZ<\/p>\n
Na tr\u017ei\u0161tu se mogu prona\u0107i i hormonski suplementi kojima se poku\u0161ava podignuti nivo estrogena u tijelu. Me\u0111utim, postoji i negativna posljedica prilikom uzimanja egzogenog estrogena, a to je da se rizik za nastanak karcinoma dojke pove\u0107ava kod \u017eena koje su uzimale velike doze estrogena u terapeutske svrhe.<\/p>\n
BEZ CIGARETA I ALKOHOLA<\/p>\n
Kako biste sebi pomogli u vrijeme klimaksa savjetuje se prestanak pu\u0161enja i smanjivanje unosa alkohola, gaziranih napitaka i kofeina, te smanjivanje unosa ukupnih masti ishranom. Preporu\u010duje se uzimanje najmanje osam \u010da\u0161a vode dnevno, pet puta nedjeljno po pola sata umjerene fizi\u010dke aktivnosti, kontrola i odr\u017eavanje tjelesne mase.<\/p>\n
nezavisne.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Klimaks i menopauza predstavljaju period velikih promjena u \u017eivotu \u017eene, a one \u010desto mogu biti pra\u0107ene raznim te\u0161ko\u0107ama. Neki od simptoma mogu u velikoj mjeri uticati na fizi\u010dko, ali i psihi\u010dko stanje tokom ovog perioda. Zdrav pristup \u017eivotu uop\u0161te je najva\u017enija stavka u borbi s nemilosrdnim simptomima menopauze. U menopauzi \u0107e vam se \u010diniti da […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-251116","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=251116"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/251116\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=251116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=251116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=251116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}