{"id":250940,"date":"2018-08-03T05:30:00","date_gmt":"2018-08-03T03:30:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=250940"},"modified":"2018-08-02T22:31:26","modified_gmt":"2018-08-02T20:31:26","slug":"rat-ekonomskim-sredstvima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/08\/03\/rat-ekonomskim-sredstvima\/","title":{"rendered":"Rat ekonomskim sredstvima"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Milan Gavrovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Prvi, ali kao \u0161to to \u010desto biva pogre\u0161an dojam je da Donald Trump preokre\u0107e ameri\u010dku politiku na glavu. Umjesto radikalne globalizacije, on sada uvodi isto takav protekcionizam, umjesto slobodne trgovine i potpuno otvorenih granica za robu, kapital i poslovno \u0161irenje, on propisuje carine i uvozne kvote. Jo\u0161 do ju\u010der Amerika je htjela da se transatlantskim sporazumom toliko ograni\u010di mo\u0107 pojedinih dr\u017eava da bi one \u010dak morale nadoknaditi gubitak korporacijama zbog eventualnog uplitanja u uvjete poslovanja. Na primjer, zbog izmjene nekog propisa. Danas ta ista Amerika s Trumpom na \u010delu predvodi svjetski pokret administrativnog prekrajanja uvjeta poslovanja i za\u0161tite vlastitog tr\u017ei\u0161ta. Dobar dio ostalih zemalja, pa i onih u na\u0161oj regiji, kao da je samo \u010dekao taj signal. Europska unija sada uvodi kvote za \u010delik iz Bosne i Hercegovine, ne obaziru\u0107i se na Sporazum o stabilizaciji i priklju\u010divanju. BiH prijeti protumjerama! Kosovo uvodi carine na vo\u0107e, povr\u0107e i mlijeko, \u0161to izaziva paniku u Makedoniji i BiH. O velikima, u prvom redu Kini i Rusiji, da se i ne govori. Oprezna Angela Merkel poru\u010duje Trumpu da \u0107e Njema\u010dka voditi vlastitu politiku\u2026<\/p>\n

Za\u0161to je, ipak, krivi dojam da je Amerika radikalno promijenila svoju politiku, \u0161to je posljedi\u010dno najavilo krizu globalizacije u cijelom svijetu? Zato \u0161to ameri\u010dka politika nije ni globalizacija niti protekcionizam, ve\u0107 Trumpova apodikti\u010dna poruka: America first! Amerika iznad svega! Odnosno, ameri\u010dki nacionalni interesi. Ili, jo\u0161 to\u010dnije – ameri\u010dki imperijalni interesi. Sve drugo je manje va\u017eno. Pa i udar na cijeli me\u0111unarodni ekonomski poredak. Sam Donald Trump i njegov osebujan stil tu su manje va\u017eni. \u0160tovi\u0161e, mogu i dobro do\u0107i kao umjetna magla koja prikriva kontinuitet stare politike.<\/p>\n

Mnogo prije Donalda Trumpa svjetsku je ekonomiju zbog istog razloga poremetio jedan drugi smrtno ozbiljan ameri\u010dki predsjednik. Bio je to Richard Nixon, koji je 1971. ukinuo zlatnu podlogu dolara i time izmakao tepih na kojem su po\u010divali ukupni me\u0111unarodni ekonomski odnosi, uspostavljeni poslije Drugog svjetskog rata. Prije rata, u doba velike depresije 1930-ih, vodio se rat ekonomskim sredstvima. Ali ne rat carinama, kakav se sada najavljuje, ve\u0107 rat deviznim te\u010dajevima. Za\u0161tita doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta i carine tada su se podrazumijevale. Sama Amerika imala je sve do rata jednu od najza\u0161ti\u0107enijih privreda na svijetu. Otvaranje i uklanjanje uvoznih prepreka zagovarale su samo najrazvijenije zemlje, na primjer Velika Britanija, ali tek otkad je postala industrijska velesila. Prije toga je i ona \u017eestoko \u0161titila svoju privredu. Veliki njema\u010dki ekonomist (koji se preselio u SAD), Fridrich List, odavno je zaklju\u010dio kako onaj tko se popeo na vrhunac privredne mo\u0107i odmah poku\u0161ava sru\u0161iti ljestve kako ga drugi ne bi dostigli. Toga su bile svjesne azijske ekonomije, nekad nazivane privrednim tigrovima, u prvom redu Japan, koji je u vrijeme svog najbr\u017eeg razvoja uveo takve standarde da ih uvozna konkurencija nije uspjela ni razumjeti, a kamoli ispuniti. Poznat je i primjer sada\u0161nje automobilske velesile, Ju\u017ene Koreje, koja je po\u010dela s jednom japanskom licencom, pa s jednom njema\u010dkom, ali dok nije razvila vlastitu industriju, na njihovim se cestama nije mogao vidjeti nijedan japanski ili njema\u010dki automobil. Trump se sada, u novim i promijenjenim uvjetima, samo vratio na stari trag.<\/p>\n

Nixon je prije njega udario u same temelje sustava koji je uspostavljen kako bi se sprije\u010dilo ponavljanje zlo\u0107udne igre s te\u010dajevima, kakva je vo\u0111ena u vrijeme velike depresije. To je bilo stalno nadmetanje tko \u0107e prije i vi\u0161e devalvirati svoj novac, kako bi njegovi izvoznici postali konkurentniji od drugih, a uvoz u njegovu zemlju neisplativiji. Tako su se spa\u0161avala vlastita radna mjesta i otimala tu\u0111a. Dodatnu \u0161tetu nanosile su financijske \u0161pekulacije s te\u010dajnim razlikama. Pri kraju rata pobjednici su odlu\u010dili da to ubudu\u0107e sprije\u010de, pa su 1944., dok se jo\u0161 ginulo na svim boji\u0161tima, odr\u017eali povijesnu konferenciju u ameri\u010dkom ljetovali\u0161tu Bretton Woodsu. Po receptu \u010duvenog engleskog ekonomiste Johna Maynarda Keynesa, tu je dogovoren me\u0111unarodni sustav fiksnih te\u010dajeva koji \u0107e odgovarati svima. Osnovani su Me\u0111unarodni monetarni fond kao specijalizirana banka za pomo\u0107 zemljama koje dospiju u nevolje s likvidno\u0161\u0107u i Svjetska banka za podr\u0161ku manje razvijenim zemljama u izgradnji infrastrukturnih projekata (na primjer, pomogla je Sarajevu u sre\u0111ivanju gradskih komunalija). Ali Keynes, kao i Arhimed, trebao je \u010dvrstu, referentnu to\u010dku na koju \u0107e se oslanjati cijeli mehanizam. Ta to\u010dka je bila dolar, koji je imao zlatnu podlogu. Dakle, svatko je u svakom trenutku mogao do\u0107i u banku i promijeniti svoje papirnate dolare u zlato. Povjerenje u sustav bilo je neupitno.<\/p>\n

To je dr\u017ealo vodu sve dok imperijalna politika, koja se onda zvala za\u0161titom slobodnog svijeta, nije sru\u0161ila sve ameri\u010dke bilance. Nemilice se tro\u0161ilo na sve strane, na trku u naoru\u017eanju, na rat u Vijetnamu, na vojne baze, na izdr\u017eavanje re\u017eima u pojedinim zemljama (nerijetko diktatorskih) kako ne bi iz interesa promijenili stranu. Bile su to ogromne sume. Velik dio svog brzog razvoja Japan mo\u017ee zahvaliti ameri\u010dkim narud\u017ebama za Vijetnamski rat. Kako je Amerika sve to financirala? Prvo pravim novcem, a onda se dosjetila da za razliku od svih drugih koji moraju zaraditi dolare, ona ih mo\u017ee \u0161tampati. Tako je smanjivala vrijednost dolara koju su dr\u017eale druge zemlje i na njih prebacivala dio svojih tro\u0161kova. Ali uskoro su se svi dosjetili jadu i po\u010deli svoje dolare mijenjati za zlato. Da bi spasio ameri\u010dke zlatne rezerve, predsjednik Nixon morao je ukinuti zlatnu podlogu dolara, \u010dime je sru\u0161io i sustav iz Bretton Woodsa. Na scenu su se postupno vratile \u0161pekulacije s te\u010dajevima, MMF se pretvorio u financijskog policajca i utjeriva\u010da dugova, a Svjetska banka u ideolo\u0161ku komisiju za nametanje novog, neoliberalnog poretka.<\/p>\n

Kakve je to posljedice imalo po razvoj u svijetu? Samo jedan, ali rje\u010dit primjer. U 20 godina, od 1960. do 1980., bruto dru\u0161tveni proizvod u Latinskoj Americi i Karibima pove\u0107an je za 75 posto. U slijede\u0107ih 20 godina za samo \u0161est posto. Ni Americi to nije donijelo sre\u0107u, iako su njene banke i korporacije sve do krize 2008. zgrtale goleme profite. Ali istovremeno joj se desilo ono na \u0161to je, odlaze\u0107i s du\u017enosti, upozoravao predsjednik Dwight D. Eisenhower, koji je u ratu bio glavni zapovjednik vojske zapadnih saveznika. Treba sprije\u010diti da vojnoindustrijski kompleks stekne preveliki utjecaj u zemlji, rekao je on. Nakon 28 godina igranja uloge svjetskog policajca i nabujalog utjecaja ne samo vojnoindustrijskog kompleksa ve\u0107 i vojske, Amerika je opet prezadu\u017eena. U me\u0111uvremenu svijet se temeljito promijenio, pa sada globalizacija odgovara Kini, a ne Americi. Zvu\u010dalo je groteskno kad je kineski predsjednik pou\u010davao ameri\u010dkog da je onaj tko se zatvara osu\u0111en na nazadovanje. Ni dolar nije \u0161to je nekad bio, a kako se pokazalo, ni vojska vi\u0161e nije dovoljna za odr\u017eavanje imperijalnog polo\u017eaja. Jedna dobra glava korisnija je od tisu\u0107u jakih ruku, ka\u017ee stara, sada posebno aktualna narodna poslovica.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jo\u0161 do ju\u010der Amerika je htjela da se transatlantskim sporazumom toliko ograni\u010di mo\u0107 pojedinih dr\u017eava da bi one morale nadoknaditi eventualni gubitak korporacijama, a danas SAD predvodi svjetski pokret prekrajanja uvjeta poslovanja i za\u0161tite vlastitog tr\u017ei\u0161ta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-250940","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250940","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=250940"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250940\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=250940"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=250940"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=250940"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}