{"id":250890,"date":"2018-08-01T22:27:25","date_gmt":"2018-08-01T20:27:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=250890"},"modified":"2018-08-01T22:27:25","modified_gmt":"2018-08-01T20:27:25","slug":"pritvor-kao-pravilo-a-ne-izuzetak-proizvodi-stetne-posljedice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/08\/01\/pritvor-kao-pravilo-a-ne-izuzetak-proizvodi-stetne-posljedice\/","title":{"rendered":"Pritvor kao pravilo a ne izuzetak proizvodi \u0161tetne posljedice"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Tamara Mila\u0161*<\/strong><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-235244\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/lisice-1-300x218.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"218\" \/>Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) u analizi \u201eNeosnovano li\u0161enje slobode \u2013 pritvor pravilo umjesto da bude izuzetak\u201c daje niz podataka koji vode zaklju\u010dku da je neophodno sa poja\u010danim oprezom i sa dubljim sagledavanjem okolnosti predlagati pritvor kao mjeru obezbje\u0111enja prisustva okrivljenog u postupku, odnosno koristiti vi\u0161e alternativne mjere. Zabrinjavaju\u0107a je praksa li\u0161avanja slobode koja se u zna\u010dajnom broju slu\u010dajeva doka\u017ee kao neosnovana, a \u0161to proizvodi vi\u0161estruko \u0161tetne posljedice.<\/p>\n<p>Naime, podaci CGO, za period od 01. januara 2009. do 31. decembra 2017, ukazuju da tu\u017eioci \u010desto predla\u017eu mjere pritvora koje sud olako prihvata a da ih ne prati adekvatno izvedeno \u010dinjeni\u010dno stanje na kojem bi se morali zasnivati optu\u017eni zahtjevi. Time se nanosi direktna \u0161teta gra\u0111anima koji postaju \u017ertve neosnovanog li\u0161enja slobode. S druge strane, to je udar na dr\u017eavni bud\u017eet Crne Gore kroz koji je u posljednjih devet godina ispla\u0107eno blizu 11.5 miliona eura naknade zbog neosnovanog li\u0161enja slobode. A stranke koje ne postignu sporazumom sa Ministarstvom pravde se upu\u0161taju u parni\u010dni postupak \u010dime se optere\u0107uje rad sudova. Najva\u017enije, brine i neprepoznavanje ovog problema od strane nadle\u017enih organa i nepostojanje jedinstvenih mehanizama za utvr\u0111ivanje konkretne i individualne odgovornosti zbog odre\u0111enog propusta u slu\u017ebi. To je povezano i sa hroni\u010dnim nedostatkom mjerljivih rezultata u radu sudstva i tu\u017eila\u0161tva, \u0161to uti\u010de i na ukupni ugled nosilaca pravosudnih funkcija.<\/p>\n<p>Tokom devet godine (od 1.1.2009. do 31.12.2017) \u010dak 3,490 prijedloga od strane dr\u017eavnih tu\u017eioca je rije\u0161eno odlukom suda kojom se odre\u0111uju mjere pritvora. Ukupan broj prijedloga tu\u017eila\u0161tava je neznatno ve\u0107i od broja predmeta u kojima je odre\u0111en pritvor odnosno prijedlozi tu\u017eila\u0161tva se gotovo po automatizmu prihvataju od strane suda.<\/p>\n<p>Istovremeno, Ministarstvo pravde je po osnovu 335 potpisanih potpunih sporazuma isplatilo 1. 070. 460,00 \u20ac, dok je Ministarstvo finansija na osnovu sudskih presuda isplatilo 10.381.021,01\u20ac, a \u0161to ukupno \u010dini blizu 11.5 miliona eura (11.451.481,01\u20ac) koje je dr\u017eava Crna Gora isplatila za neosnovano li\u0161enje slobode. Ministarstvo pravde je imalo i znatno ni\u017eu stopu obra\u010duna isplate po mjesecima neosnovanog li\u0161enja slobode u odnosu na sud a koja se kretala od 600\u20ac do 2000\u20ac, pri \u010demu je od 2018. smanjena na 500\u20ac do 1000\u20ac zavisno od kategorije. Na drugoj strani, sudovi ispla\u0107uju za mjesec dana neosnovanog pritvora 3.000 do 4.000\u20ac, zavisno od okolnosti slu\u010daja predvi\u0111enih Zakonom o obligacionim odnosima.<\/p>\n<p>Posebno brinu slu\u010dajevi koji su provocirali pitanja zainteresovane javnosti ne samo o opravdanosti li\u0161enja slobode, ve\u0107 i kvalitetu optu\u017enica i samog postupka pred sudovima a koji su rezultirali ogromnim od\u0161tetnim zahtjevima nakon pada optu\u017enica, poput onih koji se odnose na ratne zlo\u010dine ili na korupciju i organizovani kriminal.<\/p>\n<p>Praksa pritvaranja u Crnoj Gori ne prati najbolje me\u0111unarodne standarde i prakse koji se odnose na ostvarivanje i za\u0161titu ljudskih prava lica li\u0161enih slobode. Me\u0111unarodni standardi propisuju da, kada postoje zakonski osnovi za li\u0161avanje slobode, pravosudne vlasti mogu primijeniti alternativne mjere koje su manje restriktivne po slobodu li\u010dnosti a koje istovremeno osloba\u0111aju od bojazni da bi se lice dalo u bjekstvo, pribjeglo \u010dinjenju te\u0161kog krivi\u010dnog djela, ometanju krivi\u010dnog postupka ili izazvalo prijetnje javnom redu i miru, ili nekim drugim radnjama koje su me\u0111u razlozima za odre\u0111ivanje pritvora.<\/p>\n<p>Jedna od tih alternativnih mjera je i mjera elektronskog nadzora upotrebom elektronske narukvice tzv. nanogice. Nadle\u017eno Ministarstvo pravde raspola\u017ee sa 87\u00a0 nanogica koje su u upotrebi od 25.decembra 2017, a do juna 2018. su na taj na\u010din izvr\u0161ene 72 kazne, dok je u toku izvr\u0161tenje za 41 lice.<\/p>\n<p>CGO cijeni da je neophodno da razlozi za odre\u0111ivanje pritvora i osnovana sumnja budu detaljno obrazlo\u017eeni u skladu sa zakonom, kao i da se prilikom primjene alternativnih mjera fokus stavi na jemstvo i elektronsku narukvicu. Time se efikasno omogu\u0107ava nadzor nad kretanjem okrivljenog, a elimini\u0161u se nedostaci pritvora kao mjere obezbje\u0111enja prisustva okrivljenog. Tako\u0111e, potrebno je dodatno afirmisati i ostale alternativne mjere prisustva okrivljenog u postupku: zabranu napu\u0161tanja stana, zabranu napu\u0161tanja boravi\u0161ta, zabranu posje\u0107ivanja odre\u0111enog mjesta ili podru\u010dja, obavezu povremenog javljanja odre\u0111enom dr\u017eavnom organu, zabranu pristupa ili sastajanja sa odre\u0111enim licima, privremeno oduzimanje putne isprave, privremeno oduzimanje voza\u010dke dozvole.<\/p>\n<p>Prilikom naknade za neosnovano li\u0161enje slobode, neophodno je uskladiti iznos koji nudi Ministarstvo pravde i uspostavljenu sudsku praksu, kako bi se eliminisali dodatni tro\u0161kovi postupka i efikasno za\u0161titila prava lica koja su nezakonito li\u0161ena slobode, jer praksa ukazuje na procentualno mali broj tih lica sklapa potpuno sporazume sa Ministarstvom pravde odnosno da je veliki broj parnica.<\/p>\n<p>Potrebno je osna\u017eiti i programe specijalizirane edukacije zaposlenih u pravosudnim organima, u pravcu podizanja nivoa kvaliteta kadrova za obavljanje pravosudnih funkcija, ali uz prethodne stroge i na zaslugama zasnovane kriterijume njihovog izbora. Kona\u010dno, neophodno je uspostaviti sistem funkcionalne disciplinske odgovornosti u tu\u017eila\u010dkoj i sudskoj organizaciji, radi unaprije\u0111enja u\u010dinka sudstva i tu\u017eila\u0161tva jer nesankcionisanje sudija ili tu\u017eilaca koji su napravili odre\u0111eni propust u slu\u017ebi ima vi\u0161estruke negativne posljedice, kako po ukupni ugled nosilaca pravosudnih funkcija, tako i za gra\u0111ane na razli\u010ditim nivoima direktne i indirektne \u0161tete.<\/p>\n<p>I ne manje va\u017eno, neophodna je ve\u0107a transparentnost nadle\u017enih organa o visini nov\u010danih iznosa koji su ispla\u0107eni iz Bud\u017eeta Crne Gore na ime naknade \u0161tete licima zbog neosnovanog li\u0161enja slobode, jer javnost ima pravo da zna koliko se novca poreskih obveznika za ove svrhe izdvaja.<\/p>\n<p><em>*Tamara Mila\u0161 je saradnica na programima CGO<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posebno brinu slu\u010dajevi koji su provocirali pitanja zainteresovane javnosti ne samo o opravdanosti li\u0161enja slobode, ve\u0107 i kvalitetu optu\u017enica i samog postupka pred sudovima a koji su rezultirali ogromnim od\u0161tetnim zahtjevima nakon pada optu\u017enica, poput onih koji se odnose na ratne zlo\u010dine ili na korupciju i organizovani kriminal<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-250890","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=250890"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250890\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=250890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=250890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=250890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}