![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/07\/Putin-Tramp-300x173.jpg\")
Sadr\u017eaj razgovora predsjednika SAD i Rusije Donalda Trampa i Vladimira Putina ni poslije dvije nedjelje nije objelodanjen, ali nedavni potezi dvojice lidera nagovje\u0161tavaju da su mo\u017eda razgovarali o ulozi i ambicijama NATO i da su krenuli ka preraspodeli ravnote\u017ee mo\u0107i koja bi trebalo da zabrine i Evropljane i Amerikance, pi\u0161e danas Wall Sreeet Journal.<\/p>\n
U autorskom tekstu Tramp, Putin i pitanje Crne Gore biv\u0161i ameri\u010dki ministar pravde Majkl Mukasi navodi da bez obzira na razli\u010dite spekulacije Amerikanci u najmanju ruku moraju ozbiljno da uzmu u razmatranje mogu\u0107nost da je Tramp umanjio ameri\u010dku posve\u0107enost evropskoj odbrani.<\/p>\n
Autor podsje\u0107a na Trampovu izjavu o “maloj i agresivnoj” Crnoj Gori koja bi mogla da po\u010dne Tre\u0107i svjetski rat i pita se otkud je Crna Gora pala Trampu na pamet kad ranije nije pokazivao zabrinutost za tu zemlju, pa \u010dak ni da zna gdje se nalazi, prenosi Beta.<\/p>\n
Sa druge strane, dodaje se, ima puno dokaza da je Rusija zabrinuta zbog ulaska Crne Gore u NATO.<\/p>\n
Kremlj je obe\u0107ao da \u0107e uzvratiti Alijansi jo\u0161 2015. kada je prvi put o zvani\u010dno ponudila Crnoj Gori \u010dlanstvo, podsje\u0107a autor teksta i ukazuje da visoki ruski zvani\u010dnici navode da su prijemom Crne Gore \u010dlanice NATO prekr\u0161ile dogovor o ne\u0161irenju Alijanse na istok, postignut za vrijeme predsjednika D\u017eord\u017ea Bu\u0161a starijeg.<\/p>\n
Obe\u0107anje NATO da se ne\u0107e \u0161iriti nikad nije bilo obavezuju\u0107e, navodi autor i dodaje da je trebalo da se odnosi na Isto\u010dnu Njema\u010dku ali je postalo neva\u017eno 1990. kada je Njema\u010dka ponovo ujedinjena.<\/p>\n
Medjutim to nije zaustavilo ruske obavje\u0161tajce da teoreti\u0161u da bi Crna Gora mogla da bude podstreka\u010d Tre\u0107eg svjetskog rata, kao \u0161to je susjedna Srbija bila za Prvi svjetski rat, pi\u0161e u tekstu Wall Sreeet Journal.<\/p>\n
Ta briga mo\u017eda nije bila poznata Trampu ali je svakako poznata Putinu, karijernom obavje\u0161tajcu, navodi autor i dodaje da je u Helsinikju ruski predsjednik imao motiv i priliku da pokrene pitanje Crne Gore.<\/p>\n
Putinove akcije poslije samita tako\u0111e su pokazale obnovljenu agresiju prema transatlantskoj solidarnosti, ali na drugom frontu. Dan po\u0161to se sastao s Trampom u Helsinkiju Putin je ostao na bilateralnom sastanku s predsjednikom Finske, zemlje koja je dugo podjeljena izme\u0111u uticaja Rusije i Zapadne Evrope.<\/p>\n
Iako Finska nije u\u0161la u NATO ona ipak sve vi\u0161e sara\u0111uje s Zapadom oko odrbrane i u maju se posvetila novom strate\u0161kom partnestvu s SAD i \u0160vedskom. U svjetlu toga vjerovatno je da je Putin iskoristio svoj produ\u017een boravk u Helsinikiju da ubjedi Fince da je Tramp njemu nagovijestio da nije spreman da osporava ruske ambicije u Evropi, navodi se.<\/p>\n
Ipak, kako se dodaje, ovo su spekulacije i mogu\u0107e je da je dvosatni razgovor Trampa i Putina bio bezazlen i da su razgovarali o golfu i unucima i da ono \u0161to je s Trampove strane izgledalo kao osloba\u0111anje Rusije od odgovornosti bila samo jezi\u010dka oma\u0161ka a trebalo je da bude sna\u017ena optu\u017eba na ra\u010dun Rusije.<\/p>\n
Ali, dodao je autor, Amerikanci moraju bar ozbiljno da uzmu u razmatranje mogu\u0107nost da je Tramp umanjio ameri\u010dku posve\u0107enost evropskoj odbrani.<\/p>\n
Sre\u0107om ta \u0161teta \u0107e mo\u0107i da bude popravljena velikim ponovnim obavezivanjem na suprotstavljanje ruskoj agresiji, navodi se u tekstu i dodaje da politika Trampove administracije, nasuprot njegovim nedavnim izjavama, ve\u0107 pru\u017ea \u010dvrstu osnovu za takvu strategiju.<\/p>\n
Autor navodi da je za razliku od svog prethodnika Tramp poslao oru\u017eje u Ukrajinu kao pomo\u0107 u otporu ruskom otimanju teritorije, a to treba i da se nastavi.<\/p>\n
Tako\u0111e, iako je predsjednik SAD nagovestio da su zajedni\u010dke vojne ve\u017ebe previ\u0161e skupe i nedovoljno efikasne bilo bi korisno da se sprovode \u010de\u0161\u0107e i sa vi\u0161e vojnika radi zaustacljanja Rusije i ohrabrivanja ameri\u010dkh saveznika, a SAD bi trebalo da ubrzaju i ponovnu izgradnju Atlantske flote kako bi se suprostvaile rastu\u0107em ruskom prisustvu u vodama kod isto\u010dnih obala SAD.<\/p>\n
A, kako bi se SAD osvetile za rusko mje\u0161anje u izbore na na\u010din koji bi privukao pa\u017enju nekada\u0161njeg oficira KGB Vladimira Putina, FBI bi trebalo da razmotri da ruske obavje\u0161tajce stavi pod dvadeset\u010detvoro\u010dasovni nadzor kao \u0161to Rusi redovno rade sa ameri\u010dkim personalom u Moskvi.<\/p>\n
Ti koraci bi pokazali ameri\u010dkim evropskim saveznicima Putinu da su SAD glasnije na dijelu nego na rije\u010dima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sadr\u017eaj razgovora predsjednika SAD i Rusije Donalda Trampa i Vladimira Putina ni poslije dvije nedjelje nije objelodanjen, ali nedavni potezi dvojice lidera nagovje\u0161tavaju da su mo\u017eda razgovarali o ulozi i ambicijama NATO i da su krenuli ka preraspodeli ravnote\u017ee mo\u0107i koja bi trebalo da zabrine i Evropljane i Amerikance, pi\u0161e danas Wall Sreeet Journal. U […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-250818","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250818","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=250818"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250818\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=250818"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=250818"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=250818"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}