{"id":250543,"date":"2018-07-26T11:44:38","date_gmt":"2018-07-26T09:44:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=250543"},"modified":"2018-07-26T11:44:38","modified_gmt":"2018-07-26T09:44:38","slug":"slovo-gorcina-ili-navodnjavanje-pustinje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/07\/26\/slovo-gorcina-ili-navodnjavanje-pustinje\/","title":{"rendered":"\u2018Slovo Gor\u010dina ili navodnjavanje pustinje"},"content":{"rendered":"

Javlja: Dejan Ko\u017eul<\/strong><\/p>\n

\"\"\u201cU ovoj pustinji nedoglednoj \/ Nepresu\u0161na je samo \u017ee\u0111 \/ U ovoj \u017ee\u0111i pustoj \/ Draga je samo \/ Bol \/ Od nje i \u017eivimo\u2026\u201c Ovo su stihovi pjesme “Pustinja”, Maka Dizdara, pjesnika malih ljudi, pjesnika boli i pjesnika nade. Pjesnika koji je toliko \u010desto citiran i kori\u0161ten, ali isto tako \u010desto i instrumentaliziran, zloupotrebljavan. Maka nema ve\u0107 skoro 50 godina, ali njegovo naslije\u0111e nije malo. Svoju bol mak je preto\u010dio u stihove, u rije\u010di koje je nekad i sam izmi\u0161ljao i tako nam stvorio nepresu\u0161an izvor. Oazu “u ovoj pustinji nedoglednoj”. Nakon njegove smrti jedan tok te rijeke vratio se u njegovo rodno mjesto, Stolac. Dobio je ime: “Slovo Gor\u010dina”, po istoimenoj pjesmi Maka Dizdara. Ove godine “Slovo Gor\u010dina”, festival poezije, slike, muzike, filma, filozofije vra\u0107a se u potpunosti Stocu, odr\u017eavat \u0107e se i me\u0111’ starim zidinama dvorca i o tome u ovom 209. KUPEK-u i pri\u010damo sa Gor\u010dinom Dizdarom.<\/p>\n

Stolac je jedan od gradova u BiH za koji \u010desto vezujemo kovanicu “grad slu\u010daj”, “podijeljen grad”. Mak Dizdar i sam festival su, stoga, su\u0161ta suprotnost toj slici koja o Stocu izlazi u javnost jer spajaju, a ne razdvajaju \u010dak i u situaciji kad mnogi ne \u017eele da budu spojeni.<\/p>\n

A u takvoj situaciji, gdje podr\u0161ke nema gotovo ni deklarativne, raditi festival poput “Slovo Gor\u010dina” grani\u010di se sa ludilom, ali “Lu\u0111aci \/ Oni su svjetlost svijeta \/ Mi gledamo \/ A oni vide \/ Mi se smijemo \/ Oni su smijeh \/ Njihova ludost nam \/ Otvara vrata \/ Iz ludnice \/ Koju zovemo \/ Svijet”<\/p>\n

Tako je pisao Predrag Luci\u0107 i te\u0161ko se ne slo\u017eiti sa njim jer festival “Slovo Gor\u010dina” vidi, otvara nam vrata iz ove ludnice i nudi pjesmu, onakvu kakvu je Mak Dizdar volio. Organsku. Prljavu sa svim zemljanim ostacima iz koje je iznikla. Bez umjetnog \u0111ubriva.<\/p>\n

A kako takav “proizvod” prolazi u ovom svijetu pri\u010dao nam je Gor\u010din. Na kakve probleme u organizaciji nailaze, koliko Stolac i BiH gledaju na ovaj festival i naslije\u0111e Maka Dizdara kao na mogu\u0107nost da se iza\u0111e iz etnonacionalnog lavirinta?<\/p>\n

Treba li sa Makovim djelom praviti kompromise kojim bi se njemu i onome \u0161to je radio stavio ba\u0161 sli\u010dan predznak? Gor\u010din je izri\u010dit \u2013 bolje da se o njemu ni ne pi\u0161e i ne pri\u010da, nego da se na taj na\u010din predstavlja.<\/p>\n

To je ono \u0161to bi Mak i \u017eelio jer kako je i sam rekao: “Pustinju koju smo stvorili mi treba sada da premostimo”.<\/p>\n

On je svoje u\u010dinio. Cijena koju je platio bila je ogromna. Nama je ipak lak\u0161e. Utro nam je put. Imamo izvor “Modre rijeke”, imamo “Kamenog spava\u010da”, imamo “Slovo Gor\u010dina”…Valja nama preko tog izvora i preko te rijeke ako \u017eelimo pro\u0107i kroz ona vrata iz Luci\u0107eve pjesme.<\/p>\n

Detaljnije informacije o festivalu mo\u017eete prona\u0107i na njihovom sajtu<\/a>.<\/p>\n

Sa ovim KUPEK-om, ina\u010de posljednjim u ovoj sezoni, kucamo na ta vrata. Portal ka “ludari” je otvoren<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stolac je jedan od gradova u BiH za koji \u010desto vezujemo kovanicu “grad slu\u010daj”, “podijeljen grad”. Mak Dizdar i sam festival su, stoga, su\u0161ta suprotnost toj slici koja o Stocu izlazi u javnost jer spajaju, a ne razdvajaju \u010dak i u situaciji kad mnogi ne \u017eele da budu spojeni<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":250544,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-250543","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250543","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=250543"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250543\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/250544"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=250543"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=250543"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=250543"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}