{"id":250417,"date":"2018-07-23T20:10:19","date_gmt":"2018-07-23T18:10:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=250417"},"modified":"2018-07-23T20:10:19","modified_gmt":"2018-07-23T18:10:19","slug":"pronadeni-tragovi-eksplozije-supernove-zvijezde-blizu-suncevog-sistema","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/07\/23\/pronadeni-tragovi-eksplozije-supernove-zvijezde-blizu-suncevog-sistema\/","title":{"rendered":"Prona\u0111eni tragovi eksplozije supernove zvijezde blizu Sun\u010devog sistema"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/eksplozija-supernove-300x162.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"162\" class=\"alignleft size-medium wp-image-250418\" \/>Me\u0111unarodni tim astrofizi\u010dara zajedno sa Nacionalnim istra\u017eiva\u010dkim nuklearnim univerzitetom (NINU MIFI) dao je teoriju koja obja\u0161njava da, posmatrani eksperimentalno, anomalno visoki sadr\u017eaj antimaterije (pozitrona i antiprotona) u kosmi\u010dkim zracima predstavlja rezultat eksplozije supernove u blizini Sun\u010devog sistema, <a href=\"https:\/\/rs-lat.sputniknews.com\/nauka\/201807231116656512-supernova-eksplozija-suncev-sistem\/\">prenosi sputniknews.com. <\/a><\/p>\n<p>U nizu eksperimenata u posljednjih nekoliko godina otkrivene su anomalije u spektrima kosmi\u010dkih zraka. Konkretno, prona\u0111en je visoki fluks antimaterije (pozitrona i antiprotona), promjena odnosa fluksa protona i helijuma u zavisnosti od njihove energije (\u0161to u slu\u010daju jedinstvenog izvora zraka ne bi trebalo da postoji).<\/p>\n<p>Osim toga, prona\u0111ene su anomalije u anizotropiji (nejednakosti svojstava sredine) kosmi\u010dkih zraka.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su predlo\u017eili veliki broj modela kojima se pojedina\u010dno obja\u0161njavaju neke od ovih anomalija. Me\u0111unarodni tim astrofizi\u010dara iz Rusije, Francuske i \u0160vajcarske postavio je teoriju kojom se obja\u0161njavaju sve nedavno prona\u0111ene anomalije kosmi\u010dkih zraka. <\/p>\n<p>Prema novoj teoriji, u \u010dijoj su razradi u\u010destvovali Nacionalni istra\u017eiva\u010dki nuklearni univerzitet MIFI (NINU MIFI Moskva, Rusija), Institut za fiziku u Trondhejmu (Norve\u0161ka), Departman za astronomiju Univerziteta u \u017denevi, Univerzitet Didro (Pariz, Francuska) i Opservatorija u Sorboni (Pariz, Francuska), jedan od glavnih razloga posmatranih anomalija je eksplozija supernove zvijezde u blizini Sun\u010devog sistema.<\/p>\n<p>Kako je za Sputnjik ispri\u010dao jedan od autora teorije koja je objavljena u \u010dasopisu Fizikal rivju profesor NINU MIFI Dmitrij Semikoz &#8220;Eksplozija supernove se dogodila otprilike prije 2 do 3 miliona godina na udaljenosti od oko 220-450 svetlosnih godina od Sun\u010devog sistema (\u0161to je 50-100 puta vi\u0161e od rastojanja do Proksima Kentaure zvijezde najbli\u017ee Suncu)&#8221;.<\/p>\n<p>Prema rije\u010dima ovog nau\u010dnika, nedavna istra\u017eivanja Zemljine kore na dnu okeana i tla Mjeseca nedvosmisleno su pokazala da se prije oko dva miliona godina blizini Sun\u010devog sistema dogodila eksplozija supernove. Indikator vremena ovog kosmi\u010dkog doga\u0111aja je sadr\u017eaj izotopa gvo\u017e\u0111a Fe-60, koji nastaje samo u eksploziji supernove.<\/p>\n<p>&#8220;Ukoliko se opisani doga\u0111aji ponove, Zemlju o\u010dekuju globalne promjene klime i zna\u010dajno pove\u0107anje nivoa radijacije. Kada bi supernova eksplodirala na 10 puta manjoj udaljenosti, posljedice po \u017eivot na na\u0161oj planeti mogle bi biti katastrofalne&#8221;, naglasio je profesor.<\/p>\n<p>&#8220;U zavisnosti od udaljenosti od supernove, na Zemlji bi djelimi\u010dno ili \u010dak u potpunosti stradalo sve \u017eivo&#8221;, naveo je on.<\/p>\n<p>Sre\u0107om, takvi doga\u0111aju se de\u0161avaju vrlo rijetko. Supernove na udaljenosti od nekoliko stotina parseka od Zemlje eksplodiraju jednom u nekoliko miliona godina, dok se zaista opasne po \u017eivot eksplozije supernova na udaljenosti od deset parseka doga\u0111aju jednom u nekoliko milijardi godina.<\/p>\n<p>Ranije je Dmitrij Semikoz, zajedno sa ameri\u010dkim i evropskim kolegama, pokazao da je &#8220;ga\u0111anje&#8221; Zemlje kosmi\u010dkim zracima nakon eksplozije zvijezda supernova na udaljenosti od 300-600 svjetlosnih godina prije otprilike 3,2 do 8,7 miliona godina moglo da poremeti \u201ebiolo\u0161ki sat\u201c \u017eivotinja i ubrza biolo\u0161ku evoluciju na na\u0161oj planeti za ra\u010dun naglog skoka koli\u010dine mutacija zbog pove\u0107anog nivoa radijacije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodni tim astrofizi\u010dara zajedno sa Nacionalnim istra\u017eiva\u010dkim nuklearnim univerzitetom (NINU MIFI) dao je teoriju koja obja\u0161njava da, posmatrani eksperimentalno, anomalno visoki sadr\u017eaj antimaterije (pozitrona i antiprotona) u kosmi\u010dkim zracima predstavlja rezultat eksplozije supernove u blizini Sun\u010devog sistema, prenosi sputniknews.com. U nizu eksperimenata u posljednjih nekoliko godina otkrivene su anomalije u spektrima kosmi\u010dkih zraka. Konkretno, prona\u0111en [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-250417","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=250417"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250417\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=250417"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=250417"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=250417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}