{"id":250370,"date":"2018-07-23T07:46:55","date_gmt":"2018-07-23T05:46:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=250370"},"modified":"2018-07-23T07:52:35","modified_gmt":"2018-07-23T05:52:35","slug":"zene-koje-su-izgradile-socijalisticku-jugoslaviju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/07\/23\/zene-koje-su-izgradile-socijalisticku-jugoslaviju\/","title":{"rendered":"\u017dene koje su izgradile socijalisti\u010dku Jugoslaviju"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161u: Theodossis Issaias i Anna Kats<\/strong><\/p>\n<blockquote><p>Napomena urednika: Za ameri\u010dke u\u0161i, pominjanje Jugoslavije \u2013 biv\u0161e federacije koja je sadr\u017eavala \u0161est balkanskih republika i Kosovo \u2013 evocira bombardovanja, krvavi etni\u010dki sukob i zvu\u010dne poraze socijalizma dvadesetog veka. Ipak decenijama nakon razlaza sa Staljinovom SSSR 1948, i kasnije, njeno posredovanje u Pokretu nesvrstanih, Jugoslavija je bila prosperitetna zemlja, jedinstveno pozicionirana izme\u0111u Zapada i Istoka a orijentisana prema Tre\u0107em svetu.<\/p>\n<p>\u201eKa betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, 1948-1980\u201c, debitantska izlo\u017eba Martina Stierlija, glavnog kustosa za arhitekturu i dizajn u muzeju MoMA, dokumentuje kako su zgrade i ljudi koji stoje iza njih doprineli modernizaciji i dru\u0161tvenom ujedinjavanju istorijski multietni\u010dkog regiona. Esej koji sledi posebno nagla\u0161ava uticajne \u017eene stru\u010dnjake iz tog perioda i njihove iznena\u0111uju\u0107e originalne radove.<\/p><\/blockquote>\n<p>U osniva\u010dkoj istoriji socijalisti\u010dke Jugoslavije partizanke su osvojile svoju emancipaciju pu\u0161kom. Aktivnosti Antifa\u0161isti\u010dkog fronta \u017eena (AF\u017d) tokom Drugog svetskog rata, koje su se pro\u0161irile sa oru\u017eane borbe na politi\u010dku organizaciju obi\u010dnih ljudi, zapo\u010dinjale su feministi\u010dke teme i u\u010dvrstile poziciju \u017eene u stvaranju socijalisti\u010dke federacije. Sa prelaskom na civilni \u017eivot, jugoslovenski prvi posleratni ustav iz 1946. nedvosmisleno je pru\u017eao \u017eenama puno dr\u017eavljanstvo, i putem garantovanja glasa\u010dkog prava svim gra\u0111anima i gra\u0111ankama bez obzira na pol, kao i obezbe\u0111ivanjem posebne za\u0161tite mesta \u017eena u procesu proizvodnje. Tako\u0111e se pridr\u017eavao jednog fundamentalnog na\u010dela socijalisti\u010dko-marksisti\u010dke ideologije; to jest, emancipacija \u017eene zavisila je od ravnopravne raspodele bogatstva i obrnuto.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948\u20131980 | MoMA LIVE\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/M2S0bBTHu-8?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Ipak, sistemske nejednakosti su i dalje postojale. Nejednakost polova nije bila prepoznata kao zasebni problem ve\u0107 je bila obuhva\u0107ena generalnim diskursom o klasnoj borbi i samoupravljanju. Takva pozicija spre\u010davala je napredovanje \u017eene na rukovode\u0107e polo\u017eaje, a arhitektonska profesija nije se pokazala kao izuzetak. Ono malo \u017eena arhitekata koje su kona\u010dno do\u0161le u javnost, do\u0161le su tu uprkos kulturi mu\u0161ke dominacije u regionu i profesiji, a ne pobedom nad njom. Doprinosi \u017eena arhitekata \u2013 koje se tako \u010desto izostavljaju iz istorije arhitekture socijalisti\u010dke Jugoslavije \u2013 moraju onda biti vi\u0111ene u odnosu na uspehe i neuspehe ovog ustavnog obe\u0107anja jednakosti.<\/p>\n<p>Izvanredan napredak koji su \u017eene napravile u decenijama nakon Drugog svetskog rata ne mo\u017ee se ignorisati. Broj \u017eena koje se upisuju u visokoobrazovne ustanove stabilno je rastao u prve tri decenije posle rata; do 1962, 45 procenata diplomiranih na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu bile su \u017eene. Prisustvo \u017eena na radnom mestu tako\u0111e se pove\u0107alo; ako su 1948. godine \u017eene \u010dinile 24,5 procenata aktivne radne snage, do 1978. \u010dinile su celu tre\u0107inu. Ali ovi pomaci nisu bili dovoljni da naru\u0161e nazadne predrasude o ulogama polova kako u doma\u0107instvu tako i na tr\u017ei\u0161tu rada. \u010cak i 1971. godine \u017eene su bila na manje od 10 odsto rukovode\u0107ih pozicija. U isto vreme, jezgrovita porodica u kojoj su oba roditelja bila zaposlena postala je osnovna ekonomska jedinica u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, i dok su zakonske olak\u0161ice poput porodiljskog odsustva olak\u0161ale ne\u0161to od porodi\u010dnog tereta, nepla\u0107en rad u okviru doma\u0107instva ostao je gotovo isklju\u010divo du\u017enost \u017eene.<\/p>\n<p>Sveobuhvatno restrukturiranje doma\u0107instava, obuhvataju\u0107i sve nivoe od pojedina\u010dnog stana do stambenog naselja, zaokupila je posleratnu generaciju arhitekata. Upravo u tom poku\u0161aju da se reformi\u0161e sfera doma\u0107instva i naselja kroz istra\u017eivanje dizajna, publikacije i didakti\u010dke izlo\u017ebe, \u017eene stru\u010dnjaci preuzele su vode\u0107u ulogu, nadogra\u0111uju\u0107i zave\u0161tanje prethodne generacije \u017eena koje su u\u0161le u arhitektonsku profesiju putem dizajna enterijera i primenjenih umetnosti. Arhitekte poput Branke Tancig Novak (1927\u20132013), koja je zaslu\u017ena za razvoj dizajna monta\u017enih kuhinja, na primer, tako su usmerile svoju pa\u017enju na modernizaciju doma\u0107instava.<\/p>\n<p>Zaista, privatna praksa u ateljeima, i stepen autorskih zasluga koje je pru\u017eala, \u010desto je prikazivala neodr\u017eiv profesionalni model za \u017eene, i one su \u010desto ulazile u profesiju kao zaposlene u istra\u017eiva\u010dkim institutima ili u dizajnerskim odeljenjima u velikim gra\u0111evinskim firmama. Mimoza Nestorova-Tomi\u0107 (ro\u0111ena 1929), recimo, asistirala je u Institutu za urbanisti\u010dko planiranje i arhitekturu u Skoplju, sara\u0111uju\u0107i sa timom Kenza Tangea na \u0161emi za rekonstrukciju makedonske prestonice nakon razaraju\u0107eg zemljotresa 1963. Produktivna arhitekta \u2013 projektovala je slavni Muzej Makedonije (1963\u20131972) sa Kirilom Muratovskim (ro\u0111enim 1930) \u2013 Nestorova-Tomi\u0107 postala je direktorka instituta dve decenije kasnije.<\/p>\n<p>Milica \u0160teri\u0107 (1914\u20131998) predstavlja vrhunac ovog uspona za \u017eene. Nakon \u0161to je kratko radila u Ministarstvu gra\u0111evinarstva, 1947. godine oti\u0161la je da nadgleda Odeljenje za arhitekturu i urbanizam u dr\u017eavnoj gra\u0111evinskoj firmi Energoprojekt, koja je bila zadu\u017eena za mnoge va\u017ene infrastrukturne projekte \u0161irom Jugoslavije i inostranstva. Njeno ve\u0161to upravljanje vodilo je firmine kompleksne geopoliti\u010dke odnose \u0161irom Afrike, Bliskog istoka i unutar zemlje, omogu\u0107uju\u0107i joj da napreduje u korporativnoj hijerarhiji i do\u0111e do direktorske fotelje u upravnom odboru Energoprojekta. Dospela je pozicije pomo\u0107nika generalnog direktora \u010ditave kompanije i projektovala je prvu poslovnu zgradu Energoprojekta (1956-1960). Impresivna pojava trinaestospratne kule tog kompleksa i napredna instalacija sistema zavesne fasade najavila je tehnolo\u0161ke ambicije kompanije i poslu\u017eila je za njeno brendiranje.<\/p>\n<p>Kao produktivna glavna dizajnerka i vlasnica sopstvenog studija, crnogorka Svetlana Kana Radevi\u0107 (1937-2000) bila je redak izuzetak pravila da \u017eene dizajnerke \u010desto ostanu anonimni saradnici. Radevi\u0107 je diplomirala i na Arhitektonskom fakultetu i na Odeljenju za istoriju umetnosti na Univerzitetu u Beogradu, a ubrzo zatim pobedila je na konkursu za projektovanje Hotela Podgorica (1964-1967) u crnogorskoj prestonici. U zemlji se istakla 1967. kada je osvojila saveznu Borbinu nagradu za arhitekturu za taj projekat. Zgrada prati talasastu obalu reke Mora\u010de uz koju stoji, ostvaruju\u0107i simboli\u010dnu vezu izme\u0111u plana i lokacije. Skra\u0107eni zidovi tri sprata, impregnirani oblucima iz lokalne reke, uokviruju sme\u0161tajne jedinice i hotelske sadr\u017eaje, i oni dalje povezuju zgradu sa prirodnim okru\u017eenjem. Projekat nagla\u0161ava kako Radevi\u0107 ne samo da je upila tendencije u formi iz savremenog brutalizma, ve\u0107 je i prona\u0161la novu interpretaciju duha mesta, koju je nastavila da razvija nakon \u0161to je 1972. godine dobila Fulbrajt stipendiju za studiranje u klasi Luisa Kana na Univerzitetu u Pensilvaniji (Radevi\u0107 je bila jedna od mnogih jugoslovenskih arhitekata koji su privremeno studirali ili radili na zapadu \u2013 u nekim slu\u010dajevima, uz stru\u010dnjake kao \u0161to su Kan i Le Korbizje). Nakon povratka u Jugoslaviju, uradila je veliki broj projekata, od kojih je najistaknutiji Hotel Zlatibor (1975-1981), monolitna betonska kula u U\u017eicu, gradu na zapadu Srbije. Kao aktivna agentkinja u globalnim arhitektonskim mre\u017eama, radila je sa metabolistom Ki\u0161om Kurokavom u Tokiju a 1994. godine bila je izabrana kao inostrani \u010dlan Ruske akademije za arhitekturu i gra\u0111evinske nauke.<\/p>\n<p>Danas, su hotel Podgorica Svetlane Kane Radevi\u0107 i poslovna zgrada Energoprojekta Milice \u0160teri\u0107\u00a0 ugro\u017eene: kontekstualni integritet prve od ove dve zgrade ugro\u017een je izgradnjom susedne dvanaestospratnice, a druga zgrada, ostav\u0161i bez originalne fasade, postoji samo kao betonski kostur. Nova istoriografija jugoslovenske posleratne arhitekture ne mo\u017ee sama spasiti izgra\u0111eni rad ove dve arhitekte, ali nastoji da ponovo ceni njihova nasle\u0111a. Hoteli Kane Radev\u0107, monta\u017ene kuhinje Branke Tancig, istra\u017eivanja Marte Ivan\u0161ek, zave\u0161tanje rukovodstva Milice \u0160teri\u0107, i urbanisti\u010dki planovi i muzeji Mimoze Nestorove-Tomi\u0107 svedo\u010de o brojnosti i diverzitetu dostignu\u0107a ovih arhitekata u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Oni stru\u010dnjaci i stru\u010dnjakinje koji su osnovali agencije i preusmerili profesionalne paradigme \u010dinili su to \u010dak i kada arhitektonska profesija nije uspevala da neguje jednakost.<\/p>\n<p><em><strong>* Ovaj tekst je adaptiran iz eseja iz knjige \u201eToward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980\u201c koji prati istoimenu izlo\u017ebu u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku, otvorenu 15. jula.<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kontrapress.com\/clanak.php?rub=GRADovanje&amp;url=Zene-koje-su-izgradile-socijalisticku-Jugoslaviju\">Kontrapress.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tekst je adaptiran iz eseja iz knjige \u201eToward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980\u201c <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":241311,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-250370","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=250370"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250370\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/241311"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=250370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=250370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=250370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}