![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/hleb-14-hiljada-godina-300x175.jpg\")
Na arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu u sjeveroisto\u010dnom Jordanu otkriveni su djelimi\u010dno ugljenisani ostaci beskvasnog hleba koji su ispekli lovci-sakuplja\u010di prije 14.400 godina.<\/p>\nNa arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu u sjeveroisto\u010dnom Jordanu otkriveni su djelimi\u010dno ugljenisani ostaci beskvasnog hleba koji su ispekli lovci-sakuplja\u010di prije 14.400 godina.<\/p>\n
To je najstariji do danas prona\u0111eni neposredan dokaz o hlebu koji prethodi po\u010decima poljoprivrede, i to za gotovo 4.000 godina. Nalazi ukazuju na to da je proizvodnja hleba zasnovana na divljim \u017eitaricama mo\u017eda podstakla lovce-sakuplja\u010de na uzgoj \u017eitarica, koji je doprinio nastanku poljoprivredne revolucije u razdoblju neolita, objavio je portal Science Alert, prenosi index.hr.<\/p>\n
Grupa nau\u010dnika sa Univerziteta u Kopenhagenu, Univerziteta u Londonu i Univerziteta Kembrid\u017e analizirala je ostatke hrane s 14.400 godina starog nalazi\u0161ta lovaca-sakuplja\u010da iz vremena natufijske kulture, nalazi\u0161ta poznatog pod nazivom Shubayqa 1, smje\u0161tenog u Crnoj pustinji u sjeveroisto\u010dnom Jordanu. Rezultati koji su objavljeni prije nekoliko dana u \u010dasopisu Proceedings of the National Academy of Sciences predstavljaju najstariji empirijski dokaz proizvodnje hleba.<\/p>\n
Arheobotani\u010darka sa Univerziteta u Kopenhagenu Amaia Aranz Otaegi rekla je da je prisutnost stotina ostataka ugljenisane hrane na ognji\u0161tima nalazi\u0161ta njevjerovatan pronalazak koji nam je izme\u0111u ostalog dao uvid u 14.000 godina staru praksu proizvodnje hrane.<\/p>\n
Dvadeset i \u010detiri ostataka analiziranih u istra\u017eivanju pokazali su da su se divlji preci domistifikovanih \u017eitarica poput je\u010dma, prap\u0161enice i zobi mljeli, prosijavali i mijesili prije nego \u0161to bi se ispekli. Ti ostaci vrlo su sli\u010dni beskvasnom hlebu prona\u0111enom na nekoliko neolitskih i rimskih nalazi\u0161ta u Evropi i Turskoj. Sada znamo da su se namirnice sli\u010dne hlebu pekle mnogo prije razvoja poljoprivrede. Sada je potrebno utvrditi da li je proizvodnja i konzumacija hleba uticala na pojavu uzgoja bilja i sveukupnog pripitomljavanja.<\/p>\n
Arheolog sa Univerziteta u Kopenhagenu Tobajas Rihter, koji je predvodio iskopavanja na nalazi\u0161tu Shubayqa 1 u Jordanu, objasnio je da je beskvasni hleb prona\u0111en na nalazi\u0161tu dosad najstariji zabilje\u017eeni dokaz proizvodnje hleba, koji pokazuje da je priprema hleba postojala puno prije pripitomljavanja biljaka.<\/p>\n
Ugljenisani ostaci hrane analizirani su u laboratoriji Univerziteta u Londonu. Analizu je sprovela doktorandica Lara Gonzalez Karatero s tamo\u0161njeg Instituta za arheologiju, ina\u010de stru\u010dnjakinja za praistorijski hleb. Ona je utvrdila da identifikacija hleba i ostalih proizvoda od \u017eitarica u arheologiji nije precizna. Tako\u0111e je priznala da je njen tim uspostavio novi skup kriterijuma za identifikaciju beskvasnog hleba, tijesta i ka\u0161e kao arheolo\u0161ki zabilje\u017eenih proizvoda. Na kraju je izjavila da je njen tim pomo\u0107u skeniraju\u0107eg elektronskog mikroskopa uspio da identifikuje mikrostrukture i \u010destice svakog ugljenisanog ostatka hrane, prenosi Science Alert.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu u sjeveroisto\u010dnom Jordanu otkriveni su djelimi\u010dno ugljenisani ostaci beskvasnog hleba koji su ispekli lovci-sakuplja\u010di prije 14.400 godina. To je najstariji do danas prona\u0111eni neposredan dokaz o hlebu koji prethodi po\u010decima poljoprivrede, i to za gotovo 4.000 godina. Nalazi ukazuju na to da je proizvodnja hleba zasnovana na divljim \u017eitaricama mo\u017eda podstakla lovce-sakuplja\u010de […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-250200","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250200","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=250200"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250200\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=250200"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=250200"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=250200"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}