{"id":250173,"date":"2018-07-19T08:08:07","date_gmt":"2018-07-19T06:08:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=250173"},"modified":"2018-07-19T10:34:45","modified_gmt":"2018-07-19T08:34:45","slug":"ljevica-nacija-i-nogomet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/07\/19\/ljevica-nacija-i-nogomet\/","title":{"rendered":"Ljevica, nacija i nogomet"},"content":{"rendered":"

\"\"Pi\u0161e: Katarina Peovi\u0107 Vukovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Neki na ljevici su ovih dana artikulirali svoju nelagodu priznav\u0161i da se ne mogu poistovjetiti s nacionalnom reprezentacijom jer su traume iz devedesetih kao i sada\u0161nji nacionalizam toliko jaki da i u nogometu vide te ratne zlo\u010dine i neuralgije sada\u0161njosti. Zbilja, kako \u0107e\u0161 navijati za reprezentaciju ako si \u017eena, primjerice, a na televiziji komentatori kada netko slabo igra ka\u017ee da igra kao “pi\u010dkica”, ili kako \u0107e\u0161 kao Srbin navijati za Hrvatsku ako navija\u010di pjevaju usta\u0161ke pjesme koje pozivaju na ubijanje Srba?<\/p>\n

To su realne neuralgije nacionalizma koje desnica jednostavno negira i prikriva, jer u njezinom temelju stoji nejednakost, mr\u017enja i agresija. Zastupati ideju da su jedni vredniji od drugih po nacionalnom klju\u010du zna\u010di zastupati nejednakost kao temelj politi\u010dke logike. Za desnicu tu nema problema. Ljevica pak te neuralgije detektira, ali ima li ona na njih ispravan odgovor?<\/p>\n

Sasvim je razumljivo da ljevica ne mo\u017ee imati takav jednodimenzionalni odnos prema domovini i naciji \u2013 a pogotovu da ljevica ne mo\u017ee zastupati nejednakost. No, odgovor na takve neuralgije svakako nije inzistiranje na bla\u0107enju onih koji se s nacijom identificiraju \u2013 svojeg naroda koji veseli u pobjedi nacionalne reprezentacije.<\/p>\n

Nacije su imaginarne zajednice koje proizlaze iz potrebe ljudi da se identificiraju s pojedincima s kojima nemaju neposrednu interakciju, pri \u010demu je zajedni\u010dki jezik jedna od temeljnih identifikacijskih to\u010daka s kojom nas vezuju i na\u0161e porodi\u010dne i sasvim intimne sfere, zbog \u010dega je ta homogenizacija ja\u010da od mnogih drugih. Osvijestiti imaginarnost takvih zajednica zna\u010di dosta \u2013 to jest civilizacijski napredak da se osvijesti kako je svaka zajednica proizvod nekog napora da se previde razlike, pa \u010dak i fabricira zajedni\u0161tvo. Iako je to lak\u0161e u\u010diniti s onim s kojim dijeli\u0161 jezik, nego s nekim s kim dijeli\u0161 neki specifi\u010dni afinitet. Nacija jest imaginarna, dok su materijalni uvjeti \u017eivota \u2013 stvarni.<\/p>\n

Ali politi\u010dko-ekonomska karta svijeta koja jest nacionalno definirana ujedno je postala mapa na kojoj se reflektiraju nacionalne nejednakosti koje proizlaze iz politi\u010dko-ekonomske dominacije bogate manjine nad ve\u0107inom \u2013 a ta podjela ima i geopoliti\u010dki karakter. Siroma\u0161tvo istoka i juga Evrope je povezano s bogatstvom zapadne Evrope. U homogenizaciji kroz o\u010ditu pobjedu “slabije” nacije koja pobje\u0111uje kudikamo ve\u0107e kapitalisti\u010dke nacije narod artikulira ujedno i svoju polit-ekonomsku poziciju naroda u kapitalisti\u010dkoj zemlji na periferiji EU. Tu je zada\u0107a ljevice jasna \u2013 da sudjeluje i prati artikulaciju te asimetrije zbog koje je “prirodno” da u finalu svjetskog prvenstva igraju Engleska i Francuska, ali ne i Hrvatska, Slova\u010dka, Slovenija, Srbija ili Rumunjska.<\/p>\n

Ne vidjeti politi\u010dko-ekonomsku kartu svijeta kao mapu na kojoj se reflektiraju nejednakosti koje proizlaze iz kapitalisti\u010dkog na\u010dina proizvodnje \u2013 te\u0161ki je propust ljevice. To je pogotovu tipi\u010dno za “svjetonazorsku ljevicu” koja svoju politiku \u010desto ne utemeljuje na kritici politi\u010dke ekonomije, ve\u0107 se zadr\u017eava na pojavnostima i posljedicama tretiraju\u0107i ih kao uzrok problema (nepo\u0161tivanje ljudskih prava, prava manjina, \u0161ovinizam itd.). Ta je pak ljevica, ina\u010de zainteresirana za kritiku seksizma, sasula cijelu paljbu seksisti\u010dkih uvreda na predsjednicu dr\u017eave.<\/p>\n

Takva ljevica onda \u010desto krene \u010dak i hvaliti ono \u0161to je nehrvatsko \u2013 zapadnoevropsko \u2013 kao civilizacijski naprednije i bolje, dok je sve hrvatsko primitivno, korumptivno i jadno. (Pa im je i predsjednica bila meta upravo jer ih je “sramotila” svojim navodno seksualiziranim tinejd\u017eerskim pona\u0161anjem.) Na ljevici se ponekad mo\u017ee \u010dudi kako je to tako “kod nas”, a u Francuskoj, Engleskoj ili Belgiji se tako ne\u0161to “ne mo\u017ee desiti”, te da smo mi “takav narod”, te da je to ukratko stvar mentaliteta. Takva autokolonijalna perspektiva je temeljno nematerijalisti\u010dka, pa i lo\u0161ija od nacionalisti\u010dke perspektive, jer se oslanja na neku nevidljivu karakteristiku koja nas osu\u0111uje na propast \u2013 dok se u potpunosti negiraju materijalni uvjeti asimetrije bogatih zemalja centra i periferije. Ona je opasna jer postavlja temelje za eksploataciju siroma\u0161nih i slabih, jer je stanje u kojem se nalaze samo njihova, a ne tu\u0111a gre\u0161ka.<\/p>\n

\u010cesto se tako mo\u017ee \u010duti da EU ne mo\u017ee napraviti ni\u0161ta za nas ako se sami ne odlu\u010dimo za “bolne rezove” kao da EU ima samo jednu \u017eelju \u2013 da Hrvatima bude bolje, ali mi sami sebi ne \u017eelimo pomo\u0107i pa nam je zato lo\u0161e. Ignoriranje politi\u010dko-ekonomske asimetrije i imperijalizma velikih kapitalisti\u010dkih zemalja, politi\u010dko-ekonomskih okvira u kojima se slabi nisu u toj poziciji zbog svoje gre\u0161ke ve\u0107 zbog okvira u kojem ni pod kojim uvjetima hrvatska ekonomija ne mo\u017ee biti konkurentna njema\u010dkoj ekonomiji \u2013 predstavlja jedan od zama\u0161njaka reprodukcije nejednakosti u Evropi i svijetu.<\/p>\n

Naravno kako nacionalni okvir nije kona\u010dni cilj ljevice jer, kako su to sro\u010dili Marx i Engels “radnici nemaju domovinu” a vlast proletarijata \u0107e u\u010diniti da te nacionalne razlike jo\u0161 vi\u0161e nestanu. S padom suprotnosti klasa unutar nacije, pada i neprijateljski stav jedne nacije prema drugoj. No u postoje\u0107em politi\u010dko-ekonomskom okviru negirati podjelu i ekonomski nacionalizam je kratkovidno.<\/p>\n

Jad i neartikulirana ogor\u010denost<\/strong><\/p>\n

Tako i sada kada je Hrvatska osvojila drugo mjesto na svjetskom prvenstvu, kod dijela ljevice prevladava cinizam i ogor\u010denost zbog nacionalne euforije. Nacionalna identifikacija, koja je razumljivo jaka u trenutku kada je Hrvatska do\u0161la do finala svjetskog prvenstva, jednostavno kod nekih izaziva odbojnost. No, ljevica se tako stavlja u poziciju naspram naroda koji se sna\u017eno identificira s nacijom u trenutku nogometne euforije, uglavnom ne primje\u0107uju\u0107i i ne adresiraju\u0107i sve neuralgije nacionalne identifikacije. Ta ljevica narodu poru\u010duje da joj nije dovoljno dobar, te da \u0107e ona ostati po strani \u2013 na svojem pijedestalu anacionalnosti, neuprljana primitivizmom nacionalizma. Umjesto te politike za\u010depljena nosa, ljevica bi upravo trebala inzistirati na odvajanju \u0161ovinizma i domoljublja, upravo kako bi polit-ekonomski okvir i nacionalni osje\u0107aj spojila na nov na\u010din, te tako osvajati prostor koji je ona i imala (primjerice s Hajdukom u Dalmaciji) u primjerima u kojima se narod poistovje\u0107ivao s nogometnim klubom a nogometni klub s jedinstvom naroda kroz prevladavanje i ukidanje klasnih razlika.<\/p>\n

Animozitete na ljevici da se ljudi identificiraju s nacionalnom reprezentacijom mo\u017eda treba razumjeti, ali ne primijetiti da se narod identificira (upravo) i na na\u010din ponosa u kojem ima i anti-imperijalisti\u010dkog duha predstavlja te\u0161ku kratkovidnost ljevice.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Animozitete na ljevici da se ljudi identificiraju s nacionalnom reprezentacijom mo\u017eda treba razumjeti, ali <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-250173","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250173","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=250173"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/250173\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=250173"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=250173"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=250173"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}