{"id":249808,"date":"2018-07-13T06:08:26","date_gmt":"2018-07-13T04:08:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=249808"},"modified":"2018-07-13T06:08:26","modified_gmt":"2018-07-13T04:08:26","slug":"ljevije-od-evrope","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/07\/13\/ljevije-od-evrope\/","title":{"rendered":"Ljevije od Evrope"},"content":{"rendered":"


\nPi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Evropa se mijenja iz dana u dan i doga\u0111aji nas preti\u010du. Prije no \u0161to smo promislili \u0161to se ju\u010der dogodilo, nastupi opet ne\u0161to novo. \u0160to se doga\u0111a s Evropskom unijom? Dva samita u posljednjih nekoliko tjedana u centru pa\u017enje imala su tzv. migrantsku krizu. Njema\u010dka kancelarka Angela Merkel, koja se u svojoj zemlji bori za politi\u010dki opstanak, sada i sama govori kako \u0107e ona \u2018odlu\u010diti sudbinu EU-a\u2019. No ta kriza samo je simptom dubljih proturje\u010dja koja izlaze na povr\u0161inu i po kojima se EU i njezine institucije, kakve smo znali do ju\u010der, s jedne strane fakti\u010dki raspadaju, ali na taj na\u010din, paradoksalno, i opstaju.<\/p>\n

\u0160to u svemu tome rade organizacije ljevice? Pritom mislimo na politi\u010dke stranke i pokrete, gdje ih ima, platforme, udru\u017eenja, lijeve sindikate. Ho\u0107e li se \u2018nestajanje Evrope\u2019 dogoditi ne zbog razli\u010ditih stavova i pristupa na ljevici, ve\u0107 potpuno mimo nje? O tome smo razgovarali s Walterom Baierom, be\u010dim ekonomistom, biv\u0161im predsjednikom KP Austrije, a sada koordinatorom mre\u017ee Evropske ljevice transform! europe, Katarinom Peovi\u0107 Vukovi\u0107 s Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, \u010dlanicom Radni\u010dke fronte i zastupnicom u Skup\u0161tini Zagreba te Vladimirom Unkovskim-Koricom, predava\u010dem na univerzitetu u Glasgowu i \u010dlanom grupe revolucionarnih socijalista Marx21 u Srbiji.
\nShematski govore\u0107i, postoje tri grupe lijevih pristupa problemu krize EU-a, iako su prisutna i preklapanja. Prvi bi na neki na\u010din spa\u0161avao ono \u0161to smo ve\u0107 imali, a to su liberalna demokracija i socijalna dr\u017eava, koje ugro\u017eavaju iliberalne fa\u0161istoidne tendencije u mnogim dr\u017eavama. Svi \u010dlanovi te grupe zala\u017eu se za socijalno pravednije evropsko dru\u0161tvo, protiv mjera stezanja, privatizacije javnih dobara, pogor\u0161anja radnog statusa radnika i sl. U tu skupinu spada svih 15 stranaka, iz gotovo jednakog broja evropskih zemalja, koje \u010dine Evropsku ljevicu (EL). Tu su njema\u010dka Ljevica (Die Linke), KP Austrije, Radni\u010dka partija \u0160vicarske, luksembur\u0161ka Ljevica, pa i ona slovenska (Levica). Drugu grupu \u010dine organizacije okupljene oko ofenzivnije ideje preure\u0111enja EU-a, njezinog mogu\u0107eg skretanja s neoliberalnog kursa, naglaska na ja\u010danju ideje gra\u0111ana Evrope, federalizmu i novom internacionalizmu. To je za sada pokret odozgo DiEM25 koji je za\u010deo Janis Varufakis, privukav\u0161i svojom idejom mnoge javne osobe. Sada i kao stranka izlaze na izbore u vi\u0161e zemalja, rje\u0111e sami, a \u010de\u0161\u0107e u koalicijama s nekim od lokalnih lijevih snaga koje dijele sli\u010dna stanovi\u0161ta. Taj pokret ima prista\u0161a i u nas (najpoznatiji pojedinci su Sre\u0107ko Horvat i Igor \u0160tiks, a i \u010delnik slovenske Ljevice Luka Mesec i\u0161ao je na sastanke s Varufakisom). Tre\u0107a skupina su stranke koje beskompromisno odbacuju cijelu ideju EU-a, kao od po\u010detka do kraja projekt vladaju\u0107ih elita i kapitala, u kojemu prava ljevica nema \u0161to tra\u017eiti. Ova skupina je vrlo raznolika. Od gr\u010dkih ekonomista na radu u Londonu koji bi \u2018samo\u2019 ukinuli eurozonu (Kostas Lapavicas) i nacionalizirali banke (Statis Kuvelakis), do cijelih stranaka, uglavnom izvanparlamentarnih, poput Socijalisti\u010dke radni\u010dke partije Velike Britanije (SWP), \u010diji vo\u0111a Alex Callinicos ve\u0107 godinama neumorno nastupa, pi\u0161e znanstvene radove i kolumne, zagovaraju\u0107i lexit, tj. lijevi izlazak iz EU-a i njezine imperijalisti\u010dke politike.<\/p>\n

Na pitanje za\u0161to EU skre\u0107e toliko udesno, Walter Baier odgovara: \u2018Frustracija time \u0161to je jedan poku\u0161aj, onaj Sirize, demokratskog i socijalnog izlaza proigran, tra\u017ei druge puteve kako da se \u010duje i pronalazi ih u nacionalizmu i fa\u0161izmu.\u2019 Je li izborni uspjeh Emmanuela Macrona u Francuskoj dokaz da se centar evropske politike stabilizira, da neoliberalna politika stje\u010de novi vitalitet? \u2018U stvarnosti su desni\u010darske stranke na raznim izborima u Evropi u posljednjih pola godine pobrale 20 milijuna glasova vi\u0161e no ranije i time udvostru\u010dile svoju snagu. To nam pokazuje da liberalna, proevropska reformska retorika ne uspijeva zaustaviti mar\u0161 desnice. Kao i da autoritarni na\u010din vladanja Macrona u unutra\u0161njoj politici, svojom poja\u010danom neoliberalnom agendom, tako\u0111er izvla\u010di tepih ispod nogu demokracije\u2019, ocjenjuje Baier.<\/p>\n

Katarina Peovi\u0107 Vukovi\u0107 ovako utemeljuje podjele: \u2018Postoje dvije linije podjele evropske ljevice, jedna linija je odnos prema tome \u0161to je sadr\u017eaj politike evropske ljevice, druga linija je njegova struktura i odnos pojedinih \u010dlanica. Tre\u0107i slu\u010daj samo problematizira prva dva i stavlja ih u fokus. Naime, ako \u0107emo postaviti pitanje sadr\u017eaja lijevih politika, onda vidimo da postoji duboki rez izme\u0111u onih koji se dr\u017ee temelja ljevice \u2013 kritike politi\u010dke ekonomije \u2013 kritike kapitalizma i na\u010dina proizvodnje u kapitalizmu koji postavlja okvir za sve distorzije i onih koji se smatraju ljevi\u010darima, ali se uglavnom zadr\u017eavaju na pitanjima ljudskih prava i prava manjina.\u2019 Politika Radni\u010dke fronte je antikapitalisti\u010dka: \u2018Kritika politi\u010dke ekonomije, koja u programu svake lijeve stranke zna\u010di antikapitalisti\u010dku orijentaciju, osigurava poziciju iz koje je sasvim jasno da se asimetrija izme\u0111u manjine bogatih i ve\u0107ine \u2013 \u0161ezdeset i \u010detvero ljudi dr\u017ei jednu tre\u0107inu ukupnog svjetskog bogatstva \u2013 stvara ne iz neke moralne korumpiranosti manjine, ve\u0107 zbog uvjeta proizvodnje u kapitalizmu. Da bi kapitalizam funkcionirao, neki moraju biti siroma\u0161ni. Jedna od najve\u0107ih zabluda na koju pristajemo i mi na periferiji te Evrope jest ona da \u0107e \u2018pametan\u2019 na\u010din upravljanja dovesti do dobrobiti svih.\u2019<\/p>\n

Vladimir Unkovski-Korica za svoju organizaciju ka\u017ee: \u2018Marks21, kao revolucionarna socijalisti\u010dka organizacija u Srbiji, protivi se u\u010dlanjenju Srbije u EU. Tu vladaju pravila koja postavlja krupni kapital. U Mastrihtu je 1992. potpisan ugovor koji je stvorio EU na neoliberalnim temeljima. Inspirisan idejom da tr\u017ei\u0161te re\u0161ava sve probleme, taj je ugovor uveo na\u010delo da sve dr\u017eave \u010dlanice moraju da vode ekonomiju po odre\u0111enim tr\u017ei\u0161nim pravilima. Postoje plafoni za bud\u017eetski deficit, inflaciju i dug. Uvodi se zajedni\u010dka monetarna, ali ne i fiskalna politika. Sve ovo je uve\u0107alo neravnomernost unutar EU-a.\u2019<\/p>\n

O tome \u0161to je postalo druga\u010dije, Walter Baier ka\u017ee: \u2018Desni radikalizam ve\u0107 je dugo u sredi\u0161tu dru\u0161tvenog doga\u0111anja. Novo je to da oni sada sjede u vladama. Pa ako je to ju\u010der posvuda bila mogu\u0107nost, danas je to sve vi\u0161e evropski trend koji postaje stvarnost.\u2019<\/p>\n

Ta se desnica pregrupira i sura\u0111uje na nivou Evrope. U nas se malo pi\u0161e kako stranke poput francuske Nacionalne fronte, Slobodarske partije Austrije (FP\u00d6), talijanske Sjeverne lige (Lega Nord), Flamanskog interesa (Vlaams Belang), nizozemskog PVV-a i \u010de\u0161kog SPD-a zajedno djeluju i kao frakcija Evropa nacija i slobode. U tome je sadr\u017ean prividni paradoks \u0161to takve stranke u svome proglasu od 25 to\u010daka inzistiraju na suverenizmu, povratku ve\u0107ine ili svih politi\u010dkih kompetencija \u2018suverenim nacijama\u2019, uklju\u010divo s pravom na vlastito rje\u0161avanje \u2018migrantskog pitanja\u2019. A sve to rade udru\u017eenim, evropskim snagama.<\/p>\n

\u0160to to zna\u010di za ljevicu? Baier smatra da ljevica ponavlja ovaj dvostruki mlinac u koji su stisnuti radni ljudi unutar EU-a. S jedne strane makronizam, s druge nacionalizam: \u2018Mora li se ljevica u ovoj dilemi odlu\u010diti za jednu od ove dvije strane te se tako cijepati na razli\u010dite koncepte, kao \u0161to su o\u010dito suprotstavljeni DiEM25 Janisa Varufakisa s jedne i euroskepti\u010dni Plan B za Evropu Jean-Luca M\u00e9lenchona u Francuskoj s druge strane?\u2019<\/p>\n

Za Katarinu Peovi\u0107 Vukovi\u0107, \u2018mitove o jednakim \u0161ansama preta\u010de se u drugi tip razdjelnice ljevice \u2013 to je pitanje organizacije EU-a \u010dime se bave oni koji su koncentrirani na reforme \u2018iznutra\u2019, dugi mar\u0161 kroz institucije koji, prema nekima, mo\u017ee zavr\u0161iti povoljno po ve\u0107inu. Tu se onda koncentrira na deficit demokrati\u010dnosti, organizaciju EU-a koja se mora demokratizirati kako bi svi imali jednake mogu\u0107nosti i kako bi EU postala nadnacionalna organizacija jednakih. Ipak, i tu postoje manjkavosti ako se u takvu reformu ne krene iz perspektive nacionalnih ekonomija i ne uvidi da je asimetrija posljedica jakih kapitalisti\u010dkih centara i periferije EU-a koja je optere\u0107ena suficitom, dugom i u strukturalno i trajno lo\u0161ijem polo\u017eaju.\u2019 Pitanje je samo \u0161to bi danas zna\u010dio povratak na \u2018nacionalne ekonomije\u2019, naro\u010dito s obzirom na razli\u010ditu strukturiranost \u2018nacija\u2019.
\nBaier podsje\u0107a na to kako lijeve stranke, naro\u010dito kada su male i kada ih je vi\u0161e, na nacionalnim izborima me\u0111usobno konkuriraju (ako ne sklope savez), ali da to ne moraju na evropskom nivou, gdje mogu djelovati zajedno.
\nUnkovski-Korica je skepti\u010dan spram takvog poku\u0161aja: \u2018Jedan deo levice u Evropi smatra da ovaj problem mo\u017ee da se re\u0161i zdru\u017eenim levim pokretom \u0161irom kontinenta za reformu EU-a, tj. za stvaranje \u2018socijalne Evrope\u2019. Na\u017ealost, tako ne\u0161to deluje utopijski. Evropski parlament nema velika ovla\u0161\u0107enja. Politiku EU-a vode predstavnici nacionalnih dr\u017eava u Savetu Evropske unije. Njihovu volju sprovodi neizabrana birokratija u Briselu, na \u010delu sa Evropskom komisijom. Ona je, zajedno sa Evropskom centralnom bankom i Me\u0111unarodnim monetarnim fondom, u\u010destvovala u nametanju i sprovo\u0111enju mera \u0161tednje u Gr\u010dkoj, Irskoj, Portugalu i \u0160paniji te na Kipru. Ove strukture su na vi\u0161e nivoa otu\u0111ene od stanovni\u0161tva i demokratskih procesa. Bilo koja leva vlada koja bi poku\u0161ala da promeni putanju svoje zemlje i Evropske unije kroz briselske strukture kao takve suo\u010dila bi se sa neverovatnim pritiscima i nedemokratskom sabota\u017eom.\u2019<\/p>\n

A Katarina Peovi\u0107 Vukovi\u0107 ka\u017ee: \u2018Radni\u010dka fronta se zala\u017ee za me\u0111unarodne odnose temeljene na ravnopravnosti i solidarnosti. Dana\u0161nja EU ne stoji na tim pozicijama. Danas se na EU ne mo\u017ee gledati realno ako ne uzimamo u obzir ogromnu asimetriju izme\u0111u zemalja centra i zemalja periferije. Nelojalni uvjeti rasta bogatih evropskih zemalja \u2013 Njema\u010dke, Austrije, Nizozemske, Belgije, Danske, \u0160vedske, Francuske \u2013 poznati su, a nisu imali veze s mudrim ulaganjima, tehnologijom ili u\u010dinkovito\u0161\u0107u, ve\u0107 je rije\u010d o razli\u010ditim po\u010detnim pozicijama, pri \u010demu se onda unutar tako zadanih okvira i strukturiranih uvjeta stvari ne mogu tako lako promijeniti. Danas smo ograni\u010deni EU legislativom, pa nam Ugovor o funkcioniranju Europske unije onemogu\u0107uje pomo\u0107 dr\u017eavnih fondova koji ugro\u017eavaju navodno po\u0161tenu tr\u017ei\u0161nu utakmicu. Primjerice restrukturiranje brodogradili\u0161ta 3. maj je sada pod upitnikom jer EU legislativa zabranjuje dr\u017eavne potpore 3. maju idu\u0107ih deset godina. Kada smo u Gradskoj skup\u0161tini do\u0161li s prijedlogom odgode pla\u0107anja komunalne naknade za tvrtku u ste\u010daju prema kojoj radnici imaju potra\u017eivanja, a \u0161to bi im omogu\u0107io da se dignu na listi vjerovnika u slu\u010daju osloba\u0111anja neke ste\u010dajne mase, gradski uredi su taj na\u0161 prijedlog blokirali s argumentom da je to protivno Ugovoru o funkcioniraju EU-a. Dakle, stvari po nas nisu dobre. EU fondovi tako\u0111er ne mogu strukturno promijeniti neke stvari.\u2019<\/p>\n

Unkovski-Korica i njegova trockisti\u010dka organizacija Marx21 najradikalniji su u odbacivanju EU okvira: \u2018Jedini na\u010din da se taj jaram zbaci je da radikalna leva vlada bude spremna da odbaci ugovore EU-a i, u krajnjoj liniji, istupi iz same Unije. Takvu odluku bi bez sumnje pratio bolan period. Me\u0111utim, takva vlada bi bila slobodna da uvodi mere protiv kapitala na doma\u0107oj i me\u0111unarodnoj sceni. Odbijanjem da otplati dug, nacionalizacijom banaka i vode\u0107ih ekonomskih resursa te preraspodelom mo\u0107i i bogatstva, pod demokratskom kontrolom, ona bi uzdrmala evropski bankarski sistem, a inspirisala bi entuzijazam \u0161irokih slojeva stanovni\u0161tva kod ku\u0107e i u inostranstvu. Takva vlast bi morala da se bori za nova me\u0111unarodna savezni\u0161tva kako bi pre\u017eivela. \u0160to se ti\u010de regiona, jasno je da bismo mogli da o\u017eivimo staru ideju balkanske federacije kao prvi korak u tom procesu.\u2019 No pitanje je mo\u017ee li se to posti\u0107i, kao i puno manji ciljevi, poput \u2018samo\u2019 nacionalizacije banaka, a da se ne isprovocira jedna nova revolucija.<\/p>\n

Katarina Peovi\u0107 Vukovi\u0107 podsje\u0107a: \u2018Nedavno smo bili na razgovoru s evropskim parlamentarcima GUE\/NGL (Confederal Group of the European United Left\/Nordic Green Left) koji broje \u010dlanove iz 14 dr\u017eava, za sada ne i iz Hrvatske, gdje je cilj bio uklju\u010divanje isto\u010dnoevropske ljevice. Tako\u0111er smo sa slovenskom Ljevicom imali niz suradnji i akcija (Piranski zaljev, Bleiburg). Horizont ideja i programa koji bi bili alternativa postoje\u0107em stanju ne mo\u017ee se razviti bez da se uva\u017ei okvir internacionalizma.\u2019<\/p>\n

Je li program \u0161to ga za Evropsku ljevicu nudi Baier \u2018najrealisti\u010dniji\u2019? \u2018Mora biti mogu\u0107e prezentirati jedan odgovaraju\u0107i i koherentan program, u kojemu \u0107e se posebno istaknuti interesi mlade generacije i \u017eena. Trebamo graditi Evropu u kojoj \u0107e do izraza do\u0107i socijalna, privredna i ekolo\u0161ka pitanja. U njoj se mora izraziti otpor rastu\u0107oj militarizaciji EU-a i jasno izraziti solidarnost s izbjeglicama i migrantima.\u2019<\/p>\n

\u010cinjenica internacionalizma u vremenu neoliberalne globalizacije postoji i na ljevici i na desnici. Pitanje je samo u ime kako shva\u0107enih naroda su neke politi\u010dke organizacije zajedno.
\nPortal novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Shematski govore\u0107i, postoje tri grupe lijevih pristupa problemu krize EU-a. Prvi bi na neki na\u010din spa\u0161avao ono \u0161to smo ve\u0107 imali, a to su liberalna demokracija i socijalna dr\u017eava. Drugu grupu \u010dine organizacije okupljene oko ofenzivnije ideje preure\u0111enja EU-a, a u tre\u0107oj beskompromisno odbacuju cijelu ideju EU-a kao projekt vladaju\u0107ih elita i kapitala<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-249808","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249808","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=249808"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249808\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=249808"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=249808"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=249808"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}