{"id":249761,"date":"2018-07-12T06:52:40","date_gmt":"2018-07-12T04:52:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=249761"},"modified":"2018-07-12T06:52:40","modified_gmt":"2018-07-12T04:52:40","slug":"kako-je-zapad-pogresno-procijenio-aziju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/07\/12\/kako-je-zapad-pogresno-procijenio-aziju\/","title":{"rendered":"Kako je Zapad pogre\u0161no procijenio Aziju"},"content":{"rendered":"<p><strong>\u00a0Autor: Chris Kanthan<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Chris-Kanthan.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-239218\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Chris-Kanthan-300x222.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"222\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Chris-Kanthan.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Chris-Kanthan-235x174.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Chris-Kanthan-75x56.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/Chris-Kanthan-220x163.jpg 220w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Dragi dnevni\u010de, pi\u0161em o genijalnom planu koji je oti\u0161ao naopako i promijenio putanju povijesti. Plan je zami\u0161ljen i implementiran tokom jednog stolje\u0107a od strane mojih kolega i njihovih prethodnika, najpametnijih i najve\u0107ih vizionara na svijetu. Prije samo 25 godina, \u010dinilo se da se plan ostvaruje, a zapadni intelektualci nisu govorili samo o kraju hladnog rata, ve\u0107 o &#8220;kraju povijesti&#8221;. Bili smo uzbu\u0111eni zbog neizbje\u017enog Novog svjetskog poretka (koji se sada naziva &#8220;me\u0111unarodni poredak temeljen na pravilima&#8221;). Onda se dogodila Azija.<\/p>\n<p>Nakon Drugog svjetskog rata uspostavili smo bez presedana sustav za kontrolu pola svijeta. Prema tome, 1992. godine smo bili uvjereni oko njegovog uvo\u0111enja u drugu polovicu.<\/p>\n<p>Po\u010detkom 90-ih godina, Kina i Indija nisu predstavljale samo 40% svjetske populacije, ve\u0107 i ogromnu bazu potro\u0161a\u010da i vrijednih radnika. Nakon desetlje\u0107a siroma\u0161tva, Kinezi i Indijci bili su \u017eeljni i zahvalni za prihva\u0107anje kapitalizma. S druge strane, moje kolege tako\u0111er su cijenili priliku da svake godine zarade bilijune dolara. To je bilo dobro za svakoga.<\/p>\n<p>Jedini koji su sumnjali u ovaj plan bili su oni koji nisu znali da su za prvih 1800 godina ovog tisu\u0107lje\u0107a, dva najve\u0107a gospodarstva na svijetu bila &#8230; Kina i Indija.<\/p>\n<p>Naravno, dovo\u0111enje vi\u0161e od 2 milijarde ljudi u na\u0161 sustav bi tako\u0111er zna\u010dilo iznenadni gubitak radnih mjesta, drasti\u010dno smanjenje pla\u0107a i bolan pad standarda \u017eivljenja za mnoge Amerikance i Europljane. Me\u0111utim, to je bila mala cijena za na\u0161u ve\u0107u ambiciju.<\/p>\n<p><strong>Indija<\/strong><\/p>\n<p>Indija je sjajno radila, ba\u0161 kao \u0161to smo planirali. Iako je Indija oklijevala da otvori svoju ekonomiju &#8211; razumljivo s obzirom na svoja iskustva s britanskim kolonijalizmom &#8211; stekli smo njihovo povjerenje poma\u017eu\u0107i milijunima Indijaca da emigriraju na Zapad. Zauzvrat, Indija je privatizirala ve\u0107inu svojih glavnih industrija, uklju\u010duju\u0107i i njihove medije i omogu\u0107ila nam da postanemo glavni dioni\u010dari. Sada je Indija \u010dvrsto integrirana u na\u0161 sustav.<\/p>\n<p><strong>Kina<\/strong><\/p>\n<p>Kiiiiina! Najve\u0107a nagrada iskliznula je sa na\u0161ih prstiju. Ve\u0107ina ljudi ne shva\u0107a da je revolucija Tiananmen u 1989. zapravo bila &#8220;obojena revolucija&#8221; koju su proizveli CIA, MI6 i stru\u010dnjaci za socijalni in\u017eenjering, Gene Sharp i George Soros. \u010cak smo regrutirali kineskog &#8220;Gorba\u010dova&#8221; &#8211; Zhao Ziyanga, vrhunskog lidera Kineske komunisti\u010dke partije. Avaj, plan nije uspio, a Zhao Ziyang je proveo ostatak \u017eivota u ku\u0107nom pritvoru.<\/p>\n<p>Nakon toga smo odlu\u010dili nastaviti strpljivo s pristupom jer nismo htjeli izgubiti kineske u\u010dinkovite i jeftine tvornice. \u0160tavi\u0161e, pretpostavili smo da:<\/p>\n<ul>\n<li>Kad bi Kina postala bogatija, njeni bi ljudi ustali i rije\u0161ili se komunisti\u010dke stranke<\/li>\n<li>Zapadni proizvodi uvijek \u0107e dominirati na kineskom potro\u0161a\u010dkom tr\u017ei\u0161tu<\/li>\n<li>Kineska proizvodnja bi ostala zaglavljena na niskom\/srednjem kraju lanca vrijednosti, s obzirom na to da je inovacija nemogu\u0107a u autoritarnom dru\u0161tvu.<\/li>\n<li>Kina bi postala samo regionalna sila. Kroz cijelu svoju povijest, Kina nikada nije pokazivala nikakvu vje\u0161tinu ili interes za vanjske odnose.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pa, pogodite \u0161to, svaka od na\u0161ih pretpostavki pokazala se pogre\u0161nom. Kineski BDP porastao je 27 puta od 1989. do 2017., a 84% Kineza zadovoljno je sa svojom socijalisti\u010dkom vladom. Tako\u0111er, ono \u0161to je trebalo biti samo tvornica za Zapad, postalo je najve\u0107i trgovinski partner za vi\u0161e od 130 zemalja.<\/p>\n<p>Zbunjuju\u0107i na\u0161a o\u010dekivanja, Kina je postala #1 ili #2 u mnogim podru\u010djima hi-tech industrije, uklju\u010duju\u0107i solarnu energiju, elektri\u010dna vozila, pametne telefone, superra\u010dunala, umjetnu inteligenciju i mobilna pla\u0107anja. 9 od 20 najvrijednijih internetskih tvrtki sada su kineske. \u010cinjenica da je kineska tvrtka, ZTE, napravila prvi 5G telefonski poziv na svjetskoj razini po\u010detkom ove godine, trebala bi biti &#8220;Sputnik moment&#8221; za nas.<\/p>\n<p>Najgore od svega, Kina je dokazala prednosti javnog bankarstva. Bez ulaska vlade u dug, kineske javne banke daju masivne dugoro\u010dne zajmove za infrastrukturu pri ekstremno niskim kamatnim stopama. To je omogu\u0107ilo Kini izgradnju 25.000 km \u017eeljezni\u010dkih sustava velikih brzina i modernih gradova i drugih infrastrukturnih projekata od kojih koristi ima kineski narod. Takav socijalisti\u010dki model \u010dini na\u0161 privatni bankarski sustav lo\u0161im!<\/p>\n<p>Kona\u010dno, nikada nismo mislili da \u0107e Kina razviti veliku viziju poput Inicijative za pojas i put. Dok mi gradimo vojne baze diljem svijeta, Kina gradi \u017eeljeznice velikih brzina, autoceste, morske luke, zra\u010dne luke, elektrane i cjevovode u 65 razli\u010ditih zemalja. Ako se to nastavi, nema sumnje tko \u0107e imati vi\u0161e globalnog utjecaja u bliskoj budu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Najve\u0107a prijetnja zapadnoj dominaciji jest plan Made in China 2025. Ako postignu stru\u010dnost u poluprovodni\u010dkim \u010dipovima i nekim drugim industrijama, izgubit \u0107emo na\u0161u globalnu hegemoniju.<\/p>\n<p><strong>Ostatak Azije<\/strong><\/p>\n<p>Ne\u0161to izvanredno doga\u0111a se diljem Azije. Nakon Drugog svjetskog rata, Japan je uspio na briljantan na\u010din, koji je zauzvrat nadahnuo tzv. azijske tigrove &#8211; Ju\u017enu Koreju, Hong Kong, Tajvan i Singapur. Me\u0111utim, divlja vatra entuzijazma doista je zabilje\u017eena kada je Kina podigla 700 milijuna ljudi iz krajnjeg siroma\u0161tva i stvorila najve\u0107u srednju klasu na svijetu. Sada svaka zemlja od Indije do Indonezije do Vijetnama osje\u0107a optimizam i uvjerenost da i oni mogu uspjeti, a mnogi od njih dosljedno rastu na 6-7% godi\u0161nje. Azijci su sada daleko optimisti\u010dniji od zapadnjaka o smjeru njihovih zemalja.<\/p>\n<p>Azijske zemlje &#8211; uklju\u010duju\u0107i \u010dak i Sjevernu Koreju &#8211; shvatile su da su ratovi i sukobi samo na putu prosperiteta. Sve je to vrlo lo\u0161e za na\u0161u strategiju razdvajanja i vladanja &#8211; nadali smo se da \u0107emo koristiti Tajvan, Filipine, Japan, Ju\u017enu Koreju, Vijetnam i Indiju da zadr\u017eimo Kinu.<\/p>\n<p>Ako Azija nastavi da i dalje u\u017eiva u miru i suradnji, geopoliti\u010dki centar gravitacije dramati\u010dno \u0107e se pomaknuti. Mnogi ljudi ne shva\u0107aju da je Kina u pogledu kupovne mo\u0107i ve\u0107 ve\u0107a od SAD-a. \u0160to se nominalnog BDP-a o\u010dekuje, do 2030. Kina \u0107e biti ve\u0107a od SAD-a, Indija \u0107e biti ve\u0107a od Njema\u010dke, a BDP Azije \u0107e iznositi 40% globalnog BDP-a.<\/p>\n<p>Do 2050. godine, pet najve\u0107ih svjetskih gospodarstava moglo bi se sastojati od \u010detiri azijske zemlje.<\/p>\n<p>Dok je rastu\u0107a azijska srednja klasa unosno tr\u017ei\u0161te potro\u0161a\u010da za na\u0161e korporacije, zastra\u0161eni smo rastom multinacionalnih azijskih korporacija za deceniju ili dvije. Drugim rije\u010dima, \u017eelimo da Azijci budu dovoljno bogati da kupuju Colgate i Pampers, ali ne tako bogati da mogu masovno proizvesti paste za zube i pelene.<\/p>\n<p><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n<p>Po\u010detkom sedamdesetih, David Rockefeller i Henry Kissinger uvjerili su kineske elite da otvore svoje ekonomije.<\/p>\n<p>Zatim smo 1995. godine stvorili STO i uvrstili 128 zemalja, znaju\u0107i vrlo dobro \u0161to \u0107e to u\u010diniti za ameri\u010dku\/europsku proizvodnju. Pu\u0161tanje Kine u STO 2001. godine ubrzalo je smrt radni\u010dke klase u Europi i SAD-u. Kako bi sakrili devastaciju, stvorili smo stambeni mjehur s obje strane Atlantskog oceana. Sada, tako\u0111er, u\u010dinkovito koristimo masovnu imigraciju i druge alate dru\u0161tvenog in\u017eenjerstva kako bi ljudi ostali rastrojeni.<\/p>\n<p>Prizna\u0107u da smo, zaslijepljeni oholo\u0161\u0107u i pohlepom, pogre\u0161no procijenili uspon Azije, posebno Kine. Me\u0111utim, dopustite mi da vas podsjetim da smo tijekom posljednjih 250 godina oborili mnoge potencijalne imperije. Ne\u0107emo se jednostavno odmarati i prepustiti revizijskim snagama da ponovno prepisuju svjetski poredak. Sljede\u0107e desetlje\u0107e biti \u0107e fascinantno i opasno.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/hr.sott.net\/article\/18912-Kako-je-Zapad-pogresno-procijenio-Aziju\">sott.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok je rastu\u0107a azijska srednja klasa unosno tr\u017ei\u0161te potro\u0161a\u010da za na\u0161e korporacije, zastra\u0161eni smo rastom multinacionalnih azijskih korporacija za deceniju ili dvije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":239218,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-249761","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249761","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=249761"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249761\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/239218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=249761"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=249761"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=249761"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}