{"id":249692,"date":"2018-07-11T07:00:37","date_gmt":"2018-07-11T05:00:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=249692"},"modified":"2018-07-10T22:05:29","modified_gmt":"2018-07-10T20:05:29","slug":"velika-seoba-naroda-kao-posljedica-neodrzivog-svjetskog-gospodarskog-i-politickog-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/07\/11\/velika-seoba-naroda-kao-posljedica-neodrzivog-svjetskog-gospodarskog-i-politickog-sustava\/","title":{"rendered":"Velika seoba naroda kao posljedica neodr\u017eivog svjetskog gospodarskog i politi\u010dkog sustava"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: dr Jadranka Polovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Kada je jedan od najutjecajnijih ameri\u010dkih politologa, Samuel Huntington (1927-2008), dugogodi\u0161nji profesor na Sveu\u010dili\u0161tu Harward, jo\u0161 davne 1993.g., u \u010dasopisu \u201eForeign Affairs\u201c, objavio \u010dlanak \u201eSukob civilizacija\u201c, a ne\u0161to poslije i knjigu \u201eSukob civilizacija: preustroj novog svjetskog poretka\u201c (Clash of Civilisations and the Remaking of the World Order, 1997), mnogi autoriteti, poput francuskog filozofa Finkelkrauta, bili su spremni njegove teze proglasiti potpunim idiotarijama. Huntingtonove ideje o sukobu civilizacija, razli\u010ditih kultura i religijskih identiteta, na \u017ealost, uskoro su (uz suglasnost ili protivljenje samog autora?) postale misao vodilja ameri\u010dkog intervencionizma.<\/p>\n

Huntington u ovoj, za politologe \u201emust have\u201c literaturi, navodi kako \u0107e civilizacijska pripadnost u budu\u0107nosti biti sve va\u017enija, a novi svjetski poredak bit \u0107e oblikovan me\u0111udjelovanjem velikih civilizacija: zapadne, islamske, konfucijanske, japanske, hinduisti\u010dke, slavensko\u2013pravoslavne, latinoameri\u010dke i mogu\u0107e afri\u010dke. Huntington smatra kako se civilizacije jedna od drugih razlikuju povije\u0161\u0107u, jezikom, kulturom, tradicijom i najva\u017enije \u2013 religijom. Ljudi razli\u010ditih civilizacija imaju sasvim razli\u010dite poglede na odnose izme\u0111u Boga i \u010dovjeka, individue i grupe, gra\u0111anina i dr\u017eave, roditelja i djece, mu\u017ea i \u017eene, kao i vrlo razli\u010dite poglede na relativnu va\u017enost zakona i odgovornosti, slobode i autoriteta, jednakosti i hijerarhije. U \u010ditavom svijetu procesi globalizacije i socijalnih promjena odvajaju ljude od starih lokalnih identita, me\u0111utim, unato\u010d nastojanju Zapada, vrlo \u010desto upravo religija ispunjava ovu prazninu, i to u obliku fundamentalisti\u010dkih pokreta \u010diji su nositelji mladi, visoko obrazovani ljudi. Poku\u0161aji Zapada u nametanju svojih vrijednosti kao univerzalnih, u odr\u017eanju vojne prevlasti i \u0161irenju ekonomskih interesa, dovode do situacije u kojoj je mogu\u0107e o\u010dekivati da druge civilizacije odgovore protumjerama.<\/p>\n

Naime, zapadni vrijednosni koncepti jako se razlikuju od onih koji prevladavaju u drugim civilizacijama; zapadne ideje individualizma, liberalizma, ljudskih prava, jednakosti, slobode, vladavine zakona, demokracije, slobodnog tr\u017ei\u0161ta, odvojenosti crkve od dr\u017eave, gotovo nemaju nikakav odjek u drugim civilizacijama, te im, zapravo, uop\u0107e nisu va\u017ene. Zapadni intervencionizam, poglavito \u201eimperijalizam ljudskih prava\u201c samo vodi potvr\u0111ivanju i ja\u010dem vezivanju uz vlastite autohtone vrijednosti, zbog \u010dega mlade generacije, \u010desto upravo one \u0161kolovane na presti\u017enim zapadnim sveu\u010dili\u0161tima, pru\u017eaju sve sna\u017eniju potporu religijskom fundamentalizmu. Me\u0111u \u201ene-zapadnim\u201c civilizacijama, autor primje\u0107uje trend povratka korijenima, \u201eodzapa\u0111ivanje\u201c i \u201epodoma\u0107ivanje\u201c elita, zbog \u010dega se Zapad (po\u010detkom 90.-tih na vrhuncu svoje mo\u0107i), suo\u010dava s \u201ene-zapadom\u201c koji sve sna\u017enije \u017eeli oblikovati svijet na \u201ene-zapadne\u201c na\u010dine. Tako i Huntington vizionarski najavljuje kako \u0107e se najva\u017eniji sukobi nakon zavr\u0161etka hladnog rata pojaviti du\u017e nestabilnih granica koje ove civilizacije razdvajaju jedne od drugih, a glavna os svjetske politike bit \u0107e odnos \u201eZapada i ostalih\u201c. Za Zapad to zna\u010di: ili osigurati superiornost, poglavito nad islamom, ili razvijati razumijevanja temeljnih religijskih i filozofskih pretpostavki drugih civilizacija. Teze Huntingtona, kao jednog od najutjecajnijih svjetskih politologa, naveliko su\u00a0 raspravljane, a uskoro su zadobile kultni status samoispunjavaju\u0107eg proro\u010danstva koje \u0107e na najgori mogu\u0107i na\u010din obilje\u017eiti naredna desetlje\u0107a.<\/p>\n

Scenarij paklene budu\u0107nosti koji ljudski rod razdvaja po demografsko-socijalnim odrednicama ve\u0107 je vi\u0111en u brojnim hollywoodskim filmovima, a precizna futuristi\u010dka \u201eproro\u010danstva\u201c i drugih velikih ameri\u010dkih geostratega, poput Brzezinskog ili Kissingera, pomno su razra\u0111ena u \u201ekuhinjama\u201c najutjecajnijih ameri\u010dkih think thankova. Jedan od njih \u2013 biblijska, planirana i ciljano pokrenuta nevi\u0111ena \u201eseoba naroda\u201c suo\u010dila je Europu s nizom ekonomskih, sigurnosnih, politi\u010dkih, ali i kulturolo\u0161kih izazova s kojima se te\u0161ko nosi. Dok zemlje EU uvode nove propise i zatvaraju granice za imigrante, kako bi za\u0161titile svoj teritorij od njihovog ne\u017eeljenog priljeva, rasprava o imigracijskoj politici kao dugoro\u010dnoj strategiji Europske unije za 21. st. svakako nadilazi usko polje razgovora o pravnim aspektima ovog goru\u0107eg problema. Nu\u017eno je razgovarati o uzrocima sada\u0161njeg stanja zbog \u010dega bi zemlje \u010dlanice Europske unije neizostavno trebale razmotriti razloge koji stoje iza masovnih ilegalnih migracija, a koji doti\u010du gospodarske, demografske, politi\u010dke i sigurnosne uzroke, posljednjih godina naj\u010de\u0161\u0107e prisilnih migracija, a za koje su mo\u0107ne europske zemlje itekako odgovorne. Naime, iako se u brojnim raspravama nastoji izgraditi koordinirana strategija djelovanja prema izbjeglicama, koja uklju\u010duje rasprave o politici prema strancima, azilu, useljavanju, grani\u010dnoj kontroli, \u010dinjenica je da takva rasprava, zapravo, odbija razgovor o politikama i odgovornosti vode\u0107ih me\u0111unarodnih aktera, poglavito Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, a zatim i njezinih saveznika \u2013 dr\u017eava \u010dlanica EU, koje vo\u0111ene svojim specifi\u010dnim geopoliti\u010dkim interesima sna\u017eno desetlje\u0107ima destabiliziraju podru\u010dje Sjeverne i Subsaharske Afrike, kao i Bliskog istoka odakle pritje\u010de najve\u0107i broj izbjeglica.<\/p>\n

\u201eRat protiv terorizma\u201c koji je uz pomo\u0107 saveznika pokrenula administracija Georga Busha, mla\u0111eg, 2001.g. nakon 11. rujna i napada na New York, tijekom posljednjih sedamnaest godina rezultirao je katastrofalnim brojem ljudskih \u017ertava, nevi\u0111enim materijalnim razaranjem i pretvaranjem doslovno u \u201eprah i pepeo\u201c velikih i stabilnih dr\u017eava poput Iraka, Libije i Sirije, ali posredno i Afganistana, Jemena i Somalije. Gotovo teolo\u0161ki termini i crno-bijele premise \u201esraza dobra i zla\u201c, \u201esvjetla protiv tame\u201c, s kojima je predsjednik Bush oblikovao ovu doktrinarnu kampanju, sugestivno su oblikovali novu paradigmu prema kojoj je islam, nesklon Zapadu i osobito ameri\u010dkim liberalnim vrijednostima, stvorio plodno tlo za teroristi\u010dko nasilje protiv Amerike. U sije\u010dnju 2002.g., predsjednik Bush je u svom obra\u0107anju naciji, izdvojio Irak, Iran i Sjevernu Koreju kao \u201eosovine zla\u201c koje mogu ucjenjivati Sjedinjene Dr\u017eave, ali i njihove saveznike. \u201eCijena ravnodu\u0161nosti bila bi katastrofalna. Povijest je pozvala Ameriku i na\u0161e saveznike na akciju, stoga je na\u0161a du\u017enost i privilegija voditi ovu bitku za slobodu\u201c, rekao je ameri\u010dki predsjednik. \u201eRat protiv terorizma\u201c uskoro je potvrdio sliku islamskog neprijatelja, raspirio mr\u017enju i pokrenuo nevi\u0111enu spiralu nasilja na svim stranama. Tisu\u0107e civila postale su \u017ertve ameri\u010dkog \u201eciljanog bormbardiranja\u201c bespilotnim letjelicama, proizvoljnih uhi\u0107enja, mu\u010denja pod okriljem CIA-e. Savezni\u010dke intervencije nisu po\u0161tedjele niti vjen\u010danja, niti slavlja, niti sprovode\u2026 Na \u017ealost, te kolateralne \u017ertve na Zapadu nemaju lice niti identitet. Me\u0111utim svaka od njih ima obitelj \u2013 roditelje, bra\u0107u, sestre! Trebamo li se onda \u010duditi da sje\u0107anja na njih podpiruju sve sna\u017eniju mr\u017enju prema SAD-u i Zapadu (A. Gresh, Le Mond Diplomatique). Gotovo desetlje\u0107e nakon pokrenutog rata protiv terorizma, stvoreni \u201ekonstruktivni kaos\u201c u ime demokracije i slobode, dramati\u010dno je utjecao na pogor\u0161anje problema kojem se, navodno, \u017eeljelo stati na kraj.<\/p>\n

Preispitivanje uloge Zapada u proizvodnji krize, geopoliti\u010dkoj rekonfiguraciji Bliskog istoka, kao i ekonomskom propadanju regije, gotovo je potpuno nestalo iz politi\u010dkog, a tako i medijskog diskursa. Dok je 2001.g. zona terorizma, zbog kojeg je i pokrenut kontraverzni rat protiv terora, bila ograni\u010dena na podru\u010dje Afganistana, Libanona i podru\u010dje Palestinske samouprave, sedamnaest godina nakon, d\u017eihadisti\u010dke su organizacije \u010dvrsto pozicionirane i u Iraku, Siriji, Pakistanu, Libiji, Egiptu, Tunisu, Al\u017eiru, Maliju, Nigeriji, Somaliji, kao i prostoru Indonezije, te sve vi\u0161e usmjerene prema Europi.<\/p>\n

Naime, prva desetlje\u0107a 21. stolje\u0107a obilje\u017eile su brojne vojne intervencija koje su zapadni saveznici pokrenuli s \u201eplemenitim\u201c ciljevima \u2013 borbe protiv terorizma, ali istovremeno i s ideolo\u0161kom matricom \u201e\u0161irenja ljudskih prava, demokracije i slobodnih tr\u017ei\u0161ta\u201c. Ove ulju\u0111ene, velike sile, predvodnice \u201eslobodnog\u201c zapadnog svijeta, pri tom se nisu ni najmanje susprezale od necivilizacijskih poduhvata koji su, podsjetimo, jo\u0161 uvijek izvan okvira va\u017ee\u0107eg me\u0111unarodnog prava i me\u0111unarodnog poretka, uspostavljenog u okviru UN-a 1945. godine. Osporavanje suvereniteta drugih dr\u017eava, ubojstva dr\u017eavnika, nasilno mijenjaje re\u017eima i prekrajanje granica, postale su, tako, op\u0107eprihva\u0107ene metode koje su u svega desetlje\u0107e i pol pretvorile Bliski istok i Sjever Afrike u Divlji zapad. Rat protiv terorizma, tijekom kojeg je poginulo vi\u0161e od 1,5 milijuna ljudi, a broj terorista se popeo na preko 100 tisu\u0107a, Ameriku je stajao oko \u010detiri milijarde eura. Sekularne \u201ediktature\u201c u kojima su ljudi imali posao, stanove, zdravstvenu i mirovinsku skrb, a djeca masovno poha\u0111ala \u0161kole, pretvorene su u uto\u010di\u0161ta d\u017eihadista, koje su, uz Zapad, obilno financijski pomogli i omiljeni saveznici \u2013 Saudijska Arabija i Katar. Cost benefit analiza, ipak ne ide u prilog zaklju\u010dku prema kojem bi rat protiv terorizma bio potpuni proma\u0161aj. Naime, samo rekonstrukcija \u2013 obnova Iraka koji je svoja\u00a0 dr\u017eavna sredstva (nafta) u potpunosti otvorio globalnom kapitalu, donijela je Sjedinjenim Dr\u017eavama preko 100 milijardi dolara.<\/p>\n

Neoimperijalne politike zapadnih demokracija imaju i svoju \u201esoft\u201c metodu \u2013 gospodarsko izrabljivanje nerazvijenih djelova svijeta povijesna je konstanta. Kolonijalizam je oduvijek opravdavan kulturnom, ekonomskom i politi\u010dkom superiorno\u0161\u0107u kolonizatora (u pravilu zapadnih sila), i nesposobno\u0161\u0107u domicilnog stanovni\u0161tva takvih podru\u010dja da sami urede svoje dr\u017eavne zajednice. Kolonijalizam, ma koliko bio politi\u010dki odre\u0111en, u svojoj je sr\u017ei zapravo tek darvinisti\u010dki poduzetni\u010dki projekt, \u010diji su pokreta\u010di u pro\u0161losti bili trgovci koji su razvili unosne poslove poput trgovine robljem ili nesmiljene eksploatacije prirodnih bogatstava ovih nesretnih zemalja. Kultura i ure\u0111enost zapadnih demokracija, njihov kontinuirani gospodarski uspon nosi u sebi sjeme prokletstva: njihovo bogatstvo utemeljeno je na podjarmljivanju i iskori\u0161tavanju razli\u010ditih djelova svijeta \u2013 od Afrike, Azije, Ju\u017ene Amerike do sada najnovijeg iscrpljivanja materijalnih i ljudskih resursa isto\u010dne Europe.<\/p>\n

Slu\u010daj Afrike, iz koje pristi\u017ee ogroman broj migranata, ogledni je primjer odr\u017eivosti starog europskog kolonijalnog sustava koji u suradnji s afri\u010dkim elitama na vlasti eksploatira mineralne resurse 37 podsaharskih zemalja, prebogatih zlatom, platinom, dijamantima, uranom, bakrom, naftom, prirodnim plinom, \u0161umama, kakaom, kavom i jo\u0161 mnogo \u010dime, u vrijednosti koje se mjere milijardama eura. Francuska, danas vrlo aktivna u prijedlozima za rje\u0161avanje europske migrantske krize, kontrolira monetarni sustav \u010detrnaest biv\u0161ih kolonija preko CFA (izvorno Colonies Francaises d\u2019Afrique). Kako bi o\u010duvale paritet s eurom, ovih \u010detrnaest afri\u010dkih dr\u017eava obvezne su upla\u0107ivati Francuskoj sredi\u0161njoj banci 85% vlastitih monetarnih rezervi. Valuta ovih zemalja i dalje se tiska u Francuskoj koja upravlja njihovim elitama i odre\u0111uje cijenu njihovih resursa na svjetskom tr\u017ei\u0161tu. Od 50,-tih godina 20. stolje\u0107a, francuska Legija stranaca izvela je preko 60 dr\u017eavnih udara na podru\u010dju frankofonske Afrike (Togo, Tunis, Obala Bjelokosti, Madagaskar, Ruanda, Al\u017eir, Mali, Gvineja\u2026). \u201eBez Afrike, Francuska bi bila zemlja tre\u0107eg svijeta\u201c, izjavio je 2008. godine, ta\u0111a\u0161nji francuski predsjednik Jacques Shirac.<\/p>\n

Gadafijeva Libija, koja je nastojala stvoriti autonomnu valutu i izvu\u0107i Afriku iz kolonijalnih ralja Zapada, nestala je zahvaljuju\u0107i vojnoj intervenciji slo\u017enih zapadnih zemalja 2011. godine, a Francuska je predvodila. U Obali Bjelokosti (CFA regija), najve\u0107em svjetskom proizvo\u0111a\u010du kakaa, francuske korporacije kontroliraju najve\u0107i dio proizvodnje i izvoza ovog unikatnog proizvoda, dok ve\u0107ina stanovni\u0161tva \u017eivi u krajnjoj bijedi i siroma\u0161tvu. U percepciji me\u0111unarodne javnosti, Afrika je oduvijek kontinent ovisan o me\u0111unarodnoj humanitarnoj pomo\u0107i i donacijama, iako u stvarnosti, prebogatim zapadnim zemljama godi\u0161nje isporu\u010duje oko 58 milijardi dolara. Dru\u0161tvene posljedice zapadnih neokolonijalisti\u010dkih politika su razorne! U subsaharskoj Africi, gdje \u017eivi vi\u0161e od milijarde ljudi, 60% njih u dobi do 24 godine, oko dvije tre\u0107ine stanovni\u0161tva \u017eivi u uvjetima neopisivog, krajnjeg siroma\u0161tva.<\/p>\n

Migrantska kriza s kojom se danas suo\u010dava Europa, zapravo je kriza neodr\u017eivog gospodarskog i dru\u0161tvenog sustava. Zapadni mainstream mediji vrlo rijetko problematiziraju ovaj aspekt, odnosno pozadinu biblijske seobe naroda. Ipak, danas se Europa i svijet suo\u010davaju s posljedicama ovakvih imperijalnih strategija zapadnih sila, a koje se ogledaju u razorenim dru\u0161tvima koja svojom nestabilno\u0161\u0107u, kaosom, siroma\u0161tvom, civilnim \u017ertvama i rijekama imigranata ugro\u017eavaju me\u0111unarodni mir i sigurnost. Naime, regionalni sukobi i ratovi koji se vode pod dominacijom interesa vojno-sigurnosnog kompleksa i multinacionalnih korporacija na podru\u010dju Sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Perzijskog zaljeva, u me\u0111uvremenu su postali permanentno dru\u0161tveno stanje \u010dije su posljedice suo\u010dile europsku javnost s potrebom utvr\u0111ivanja odgovornosti vlastitih vlada za nastalo humanitarno stanje.<\/p>\n

Danas je u svijetu vi\u0161e od 70 milijuna raseljenih osoba, o\u010dekuje se da \u0107e njihov broj neprestano rasti. Me\u0111utim ve\u0107ina dana\u0161njih izbjeglica nisu \u017ertve genocida ili politi\u010dkog progona, radi se o svojevrsnom socijalnom d\u017eihadu. U ovoj prijevari, najve\u0107em fake newsu me\u0111unarodne politike, aktivno sudjeluje globalni kapital, na stotine nevladinih ljudskoprava\u0161kih organizacija, \u201efilantropi\u201c poput Georgea Sorosa, me\u0111unarodne organizacije UN-a, brojne \u201edemokratske\u201c politi\u010dke stranke lijeve i liberalne orijentacije, kao i trgovci ljudima. Svi oni na\u0161li su se zajedno ujedinjeni u profitabilnom biznisu krijum\u010darenja \u201e\u017eive robe\u201c, a uz svesrdnu pomo\u0107 zapadnih vlada ilegalne su migracije ili trgovina ljudima pretvorene u vrlo profitabilan posao. Prema podacima UN-a, u protekloj, 2017. godini, posao je bio vrijedan\u00a0 preko 30 milijardi eura!<\/p>\n

geopolitika.news<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ovoj prijevari, najve\u0107em fake newsu me\u0111unarodne politike, aktivno sudjeluje globalni kapital, na stotine nevladinih ljudskoprava\u0161kih organizacija, \u201efilantropi\u201c poput Georgea Sorosa, me\u0111unarodne organizacije UN-a, brojne \u201edemokratske\u201c politi\u010dke stranke lijeve i liberalne orijentacije, kao i trgovci ljudima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-249692","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249692","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=249692"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249692\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=249692"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=249692"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=249692"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}