{"id":249567,"date":"2018-07-09T07:00:10","date_gmt":"2018-07-09T05:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=249567"},"modified":"2018-07-08T22:01:56","modified_gmt":"2018-07-08T20:01:56","slug":"tranzicija-je-povracaj-u-prahistoriju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/07\/09\/tranzicija-je-povracaj-u-prahistoriju\/","title":{"rendered":"Tranzicija je povra\u0107aj u prahistoriju"},"content":{"rendered":"

Autor: Goran Borkovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Prekju\u010der je bila pretpremijera, ju\u010der premijera, a danas u 18 sati je prva repriza predstave \u201eKrle\u017ea, ili \u0161to su nama zastave i \u0161to smo mi zastavama, da tako za njima pla\u010demo\u201c u Leksikografskom zavodu \u201eMiroslav Krle\u017ea\u201c. Radi se, zapravo, o autorskom projektu neumornog beogradskog redatelja Zlatka Pakovi\u0107a koji je pro\u0161le godine u Zadru postavio \u201eOthella: nezakonitu liturgiju\u201c, koja je poslije igrana i na festivalu FALI\u0160 u \u0160ibeniku, ali je prije svega poznat po nizu predstava u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju i nepokolebljivom dru\u0161tvenom aktivizmu koji ga je naveo da re\u017eira i projekte poput \u201eFilosofije palanke\u201c ili \u201eUbiti Zorana \u0110in\u0111i\u0107a\u201c. A zagreba\u010dki projekt, \u010diju produkciju potpisuje Monta\u017estroj Boruta \u0160eparovi\u0107a, u kojoj uz Pakovi\u0107a igraju Vili Matula, sopranistica Ana Jembrek i majstor svjetlosti Konrad Mulvaj, ne \u017eeli biti \u201epredstava o gra\u0111anski dresiranom, lijepo odgojenom Miroslavu Krle\u017ei, kakvog su uparadili vode\u0107i antikomunisti\u010dki, filoendehazijski intelektualci gra\u0111anske provenijencije\u201c, nego ne\u0161to sasvim drugo. \u0160to, pitali smo Zlatka Pakovi\u0107a i to to\u010dno na dan ro\u0111enja velikog pisca.
\n
\nKako je do\u0161lo do suradnje s Monta\u017estrojem na ovom autorskom projektu?<\/strong><\/p>\n

Na njegov poziv, Borut \u0160eparovi\u0107 i ja po\u010deli smo sura\u0111ivati na njegovom projektu predstave “Ljubav i ekonomija”. Postali smo drugovi, zatim i prijatelji. U dugim na\u0161im razgovorima \u010desto sam pominjao Krle\u017eu. Shvativ\u0161i koliko mi Krle\u017ea zna\u010di i koliko bih ja mogao zna\u010diti danas i ovdje Krle\u017ei, Borut mi je predlo\u017eio da napravim autorsku predstavu koju \u0107e producirati Monta\u017estroj.<\/p>\n

U predstavi poku\u0161avate odgovoriti na pitanje \u0161to je svatko od nas, bez obzira na zastave pod kojim smo \u017eivjeli ili \u017eivimo. Uistinu, \u0161to su nam zastave? Do ju\u010der smo se pod njima ili za njih me\u0111usobno klali i ubijali, a ni danas nam, barem na\u0161e, nisu mrske?<\/strong><\/p>\n

Va\u017eno je da \u010dovjek ima svijest o tome da je zastava ipak i prije svega par\u010de krpe u ime koje nepravednici uglavnom prolijevaju krv nevinih ljudi. Zatim je va\u017eno razumjeti da krv jedni drugima, pod tim krpenim simbolom, prolijevaju poglavito ljudi radni\u010dke klase: oni se dakle, pod zastavama, me\u0111usobno kolju za dobrobit oligarhija u dr\u017eavama u kojima su ljudi drugoga reda. Postoji, me\u0111utim, jedna zastava koja otkriva ovu politi\u010dku varku, a to je crvena zastava proletera. No, ona je danas najomra\u017eenija: obezvrije\u0111eni, poni\u017eeni ljudi dresirani su u kapitalizmu da upravo na nju kidi\u0161u kao bijesni psi. Ho\u0107u re\u0107i, puno je jo\u0161 posla pred \u010dovje\u010danstvom. Ali, nemojmo misliti da ono \u0161to nije bilo realizirano u minulih dvije tisu\u0107e godina, ne\u0107e biti realizirano u naredne dvije tisu\u0107e.<\/p>\n

Posreduju\u0107i gledaocima \u017eivotni put Miroslava Krle\u017ee i supruge mu Bele pri\u010date pri\u010du o jednom prostoru koji, \u010dini se, nije ba\u0161 napredovao kroz stolje\u0107a. Od Austrougarske preko Kraljevine SHS i dvije, odnosno tri Jugoslavije, a tu je i izme\u0111u i NDH, do\u0161li smo do nacionalnih dr\u017eava. Koja je razlika me\u0111u njima?<\/strong><\/p>\n

Jedina osobita razlika tu jest razlika u krajoliku. U politi\u010dkom smislu, sve te dr\u017eave ostale su bez vlastitog dru\u0161tva. Sustav dru\u0161tva je razoren. Umjesto dru\u0161tva imamo skupine korisnika kredita, dakle, dru\u017eine na vlastito ropstvo nagovorenih gra\u0111ana. Da nema dru\u0161tva, to zna\u010di da nema potencijala da se gra\u0111ani i gra\u0111anke udru\u017ee u \u0161iroku akciju promjene sustava. A dru\u0161tvo je upravo to: ono nosi potencijal prijetnje politi\u010dkome sustavu.<\/p>\n

Posebno u komadu napominjete ono \u0161to se u Hrvatskoj nastoji zaboraviti ili barem pre\u0161utjeti, a to je \u010dinjenica da je Krle\u017ea prije svega bio proleterski pisac, da je bio, kako ka\u017eete, ateist, komunist, lenjinist i Jugoslaven. Pozicija Krle\u017ee u Hrvatskoj sasvim sigurno bi bila puno gora da svojevremeno nije prijateljavao s Franjom Tu\u0111manom, pa mu se nije pakiralo kao nekim drugim, a i Leksikografski zavod jo\u0161 nosi njegovo ime i to umjesto onog zabranjenog – jugoslavenskog. Povijest, \u010dini se uzimamo parcijalno, po potrebi, pa po njoj prilago\u0111avamo i leksik?<\/strong><\/p>\n

Nije Krle\u017ea nikad prijateljevao s Tu\u0111manom. Da, Tu\u0111man mu jest dolazio u ured, ali ostavio je Krle\u017ea svjedo\u010denja o tome \u0161to misli o Tu\u0111manu, a po njima se vidi da ga je Krle\u017ea o\u0161trovidno ocijenio kao ograni\u010dena \u010dovjeka, kakav Tu\u0111man i jest bio. Krle\u017eine opservacije su briljantna psiholo\u0161ka i sociolo\u0161ka dijagnosticiranja. U nekada\u0161njoj Op\u0107oj enciklopediji Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Krle\u017ea je o banu Josipu Jela\u010di\u0107u, kojega se ovdje slavi kao vajnoga stratega i vojno-politi\u010dkog genija, pisao da je maltene bio maloumnik. A sad se takve rije\u010di ne bi smjele upotrebljavati, kao \u0161to odioznost izazivlju i termini komunizam, socijalizam, utopija, ateizam… Uskra\u0107ivati sebi rije\u010di, precizna nazivlja, zna\u010di uskra\u0107ivati si mogu\u0107nost izmjene \u017eivota, promjene postoje\u0107ega u ono \u0161to jo\u0161 nije, ali mo\u017ee biti po na\u0161em umnom, zornom nastojanju, jer ljudi ne bi trebalo da su strojevi koji samo ispunjavaju dnevnu dozu onog \u0161to im nala\u017ee realitet, nego su ljudi umna bi\u0107a koja umiju stvari koje jo\u0161 ne postoje vidjeti u duhu. Kako bi rekao genijalni na\u0161 ju\u017enoslavenski pjesnik Njego\u0161, o kojem je Krle\u017ea sa odu\u0161evljenjem pisao: “Neka bude \u0161to biti ne mo\u017ee!” Ukoliko nemamo smjelosti stvari imenovati istinskim imenima, ne\u0107emo imati ni \u017eivota.<\/p>\n

Krle\u017ea je jednako aktualan kao i prije. Naro\u010dito to vrijedi za njegovu o\u0161tru kritiku kapitalizma. \u0160to mislite, kako bi se on postavio u ovoj na\u0161oj tranziciji?<\/strong><\/p>\n

Krle\u017ea jednostavno ne bi pristao na tranziciju. Za njega je ona pad u barbarizam: jer \u0161to je to kad se \u010dovjek s mr\u017enjom odri\u010de socijalizma i po\u010dinje ljubiti kapitalizam nego mazohizam i sadizam. Za Krle\u017eu su preduvjeti humaniteta upravo sljede\u0107i \u010dinovi: tvornice predate na upravu radni\u010dkim vije\u0107ima, nacionalizirane banke, ukinuti veleposjedi… Tranzicija je pak obratni proces – povra\u0107aj u prahistoriju.<\/p>\n

Gdje stoji \u010dovjek, onaj mali Krle\u017ein \u010dovjek, prema zastavama i vladarima? Ka\u017eete u predstavi: \u201eOdgajana na uzdi ljudska vrsta jo\u0161 jedino zna stati u vrstu.\u201c<\/strong><\/p>\n

\u0160to zna\u010di mali \u010dovjek? Svi to uzimamo zdravo za gotovo, taj otrov kao da je lijek. Je li Matija Gubec mali \u010dovjek? A upravo je Gubec, taj genijalni seljak, to to\u010dno odredio rekav\u0161i da nama velika\u0161i izgledaju velikima samo stoga \u0161to ih uobi\u010dajeno gledamo iz kle\u010de\u0107e poze, te da moramo ustati. Dakle, mali \u010dovjek jest kle\u010de\u0107i ili puzaju\u0107i \u010dovjek.<\/p>\n

Kakva je pozicija Krle\u017ee u Srbiji? Poznato je da je rado boravio u Beogradu, a krajem Prvog svjetskog rata prebjegao je preko Save \u017eele\u0107i se boriti na savezni\u010dkoj strani. Ta mu misija, dodu\u0161e, nije uspjela\u2026<\/strong><\/p>\n

Dominantni kulturalni model u Srbiji lako je se rije\u0161io Miroslava Krle\u017ee, po administrativnoj dr\u017eavotvornoj liniji. Krle\u017ea je hrvatski pisac i bog mu dao dobro zdravlje; dakle, nije srpski pisac, nego je, prema tome, strani pisac, a kako vi\u0161e niko tamo tako\u0111er ne\u0107e ni \u010duti o ju\u017enoslavenskoj ili jugoslavenskoj kulturi, onda je Krle\u017ea jednostavno izbrisan iz registra. U Hrvatskoj ta stvar stoji te\u017ee, iako bi dominantni kulturalni model i ovdje sve dao kad bi Krle\u017eu mogao strpati u neki drugi nacionalni korpus, ali je to nemogu\u0107e jer je Krle\u017ea ipak Zagrep\u010danin, cijeloga \u017eivota je stalno bio nastanjen upravo u ovome gradu itd. I sad je vrlo nezgodno \u0161to taj Zagrep\u010danin, Agramer, Hrvat, govori o ju\u017enoslavenskoj civilizaciji kao emancipatornoj jedinici hrvatske kulture, \u0161to govori o tomu da \u010dovjek ne umije pjevati i pisati pjesme ako nije ateist, i \u0161to govori da na drugoj obali, obali budu\u0107nosti \u010dovje\u010danstva, stoji i ma\u0161e mu prvi \u010dovjek te humane obale – Vladimir Ilji\u010d Lenjin. A kako to, molim vas lijepa, jedan Kroata mo\u017ee biti ateistom i ne vjerovati u njezino neupitno viso\u010danstvo Katoli\u010dku crkvu, ili biti komunist te da mu je dra\u017ei radnik iz Al\u017eira ili Sirije negoli doma\u0107i na\u0161 hrvatski gospodin Glembay…?<\/p>\n

Jedan hrvatski novinar svojevremeno vas je nazvao \u201esrpskim Oliverom Frlji\u0107em\u201c, s obzirom da se bavite sli\u010dnim temama. Kako komentirate zadnji slu\u010daj kada je gradska pro\u010delnica za kulturu Zagreba Ana Lederer u svom nastupnom intervjuu jasno poru\u010dila da je Frlji\u0107 u Zagrebu nepo\u017eeljan? Jeste li vi u Beogradu nepo\u017eeljni?<\/strong><\/p>\n

Tom porukom pro\u010delnica Lederer je jasno poru\u010dila da je njezina pro\u010delni\u010dka pozicija ipak neusporedivo inferiornija od Frlji\u0107eve redateljske. A \u0161to se mene ti\u010de, ako sam i nepo\u017eeljan u Beogradu, ja sam tu poziciju vlastitim trudom izgradio, i na nju sam ponosan kao na vlastito djelo, jer zamislite da sam ja u Beogradu po\u017eeljan, me\u0111u Vu\u010di\u0107evim ulizicama i podrepa\u0161ima, me\u0111u tom bratijom urbicidnih kreatura koji su zapravo likovi iz Krle\u017eine ratne proze, pa kako bih ja sebi, u tom slu\u010daju, mogao pogledati u lice!<\/p>\n

Kako gledate na politi\u010dke elite na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije? \u0160to mislite, \u010ditaju li oni Krle\u017eu?<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dke i kulturne ju\u017enoslavenske dana\u0161nje elite sastavljene su od pukih karijerista koji se boje vlastite sjenke, oni Krle\u017eu ne smiju \u010ditati jer tamo kod toga genijalnog knji\u017eevnika crno na bijelo pi\u0161e sve o njima: i tko su, i \u0161to su, i kako \u0107e zavr\u0161iti!<\/p>\n

Forum<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zlatko Pakovi\u0107: Na\u0161e elite sastavljene su od pukih karijerista koji ne smiju \u010ditati Krle\u017eu, jer tamo pi\u0161e sve o njima: i tko su, i \u0161to su, i kako \u0107e zavr\u0161iti! <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-249567","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249567","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=249567"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249567\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=249567"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=249567"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=249567"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}