{"id":249229,"date":"2018-07-02T10:24:12","date_gmt":"2018-07-02T08:24:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=249229"},"modified":"2018-07-02T10:24:12","modified_gmt":"2018-07-02T08:24:12","slug":"standard-hrvatska-pet-godina-balansira-na-rubu-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/07\/02\/standard-hrvatska-pet-godina-balansira-na-rubu-eu\/","title":{"rendered":"Standard: Hrvatska pet godina balansira na rubu EU"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pristupanje Hrvatske EU bilo je prije svega psiholo\u0161ki va\u017eno Hrvatima jer su \u017eeljeli da se distanciraju od postjugoslovenskih dr\u017eava na jugu, i istovremeno da se okon\u010da era tranzicije, ali je nakon prijema uslijedilo ja\u010danje ekstremno konzervativnih, nacionalisti\u010dkih i liberalnih snaga, navodi Standard.<\/p>\n

U tekstu povodom pete godi\u0161njice od prijema Zagreba u EU, be\u010dki dnevnik navodi da je i u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama centralne i isto\u010dne Evrope, bzo nakon pristupanja bilo primjetno da Brisel vi\u0161e ne mo\u017ee da izvr\u0161i nikakav reformski pritisak, a to je vodilo ka ja\u010danju ekstremno nacionalisti\u010dkih snaga.<\/p>\n

One su \u0107utale do \u010dlanstva, a potom se formirale prije svega u civilnom dru\u0161tvu i agitovale protiv manjina i to “prije svega srpske, \u010dija se situacija odmah pogor\u0161ala”, konstatuje Standard.<\/p>\n

Standard isti\u010de da je do\u0161lo do brojnih inicijativa i referenduma za ja\u010danje ekstremno konzervativne slike porodice i dru\u0161tva, koju je podr\u017eavala hrvatska katoli\u010dka crkva, koja je u pore\u0111enju sa crkvama drugih evropskih dr\u017eava daleko desno orijentisana.<\/p>\n

List navodi da, kao i u susjednoj Srbiji i Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj nedostaje svijest o sekularizmu.<\/p>\n

Standard nagla\u0161ava da Hrvati nisu upali u o\u010di kao veliki Evropljani.<\/p>\n

“U Evropskom parlamentu se sa nepovjerenjem gleda na hrvatske poslanike, jer su se oni isticali prije svega time \u0161to su se zalagali za interese hercegova\u010dkih nacionalista, to jest jednostrano za jedan narod u susjednoj dr\u017eavi”, konstatuje list.<\/p>\n

Jedan neimenovani diplomata EU kritikovao je taj nacioanlisti\u010dki stav hrvatskih poslanika, ocijeniv\u0161i da bi u Hrvati glasali i protiv svih ostalih 27 \u010dlanica.<\/p>\n

Standard isti\u010de da je upadljiv bio i poku\u0161aj da se vetom zaustave pristupni pregovori sa Srbijom, \u0161to je bilo neuspje\u0161no.<\/p>\n

“Sada Hrvatska \u017eeli \u0161to br\u017ee da u\u0111e u unutra\u0161nji krug EU i pristupi \u0160engenu kao i evrozoni. To bi bilo korisno za ostale \u010dlanice, jer tako turisti iz tih zemalja ne bi morali vi\u0161e satima da \u010dekaju na granicama, a Zagreb bi bio nadle\u017ean za za\u0161titu spoljne granice”, navodi list.<\/p>\n

Istovremeno Standard isti\u010de da \u0107e protiv toga veto ulo\u017eiti Slovenija, jer Hrvatska ne priznaje me\u0111unarodnu presudu u grani\u010dnom sporu.<\/p>\n

Standard dodaje da i pored sporova sa susjedima postoji odre\u0111eno postjugoslovensko zajedni\u0161tvo, te da to pokazuje ne samo \u010dinjenica da mnogi Slovenci rado ljetuju u Hrvatskoj, ve\u0107 i istra\u017eivanje prema kojem je 64 odsto Hrvata navijalo za Srbiju protiv Brazila na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pristupanje Hrvatske EU bilo je prije svega psiholo\u0161ki va\u017eno Hrvatima jer su \u017eeljeli da se distanciraju od postjugoslovenskih dr\u017eava na jugu, i istovremeno da se okon\u010da era tranzicije, ali je nakon prijema uslijedilo ja\u010danje ekstremno konzervativnih, nacionalisti\u010dkih i liberalnih snaga, navodi Standard. U tekstu povodom pete godi\u0161njice od prijema Zagreba u EU, be\u010dki dnevnik navodi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-249229","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249229","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=249229"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/249229\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=249229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=249229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=249229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}