{"id":248966,"date":"2018-06-27T16:41:17","date_gmt":"2018-06-27T14:41:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=248966"},"modified":"2018-06-27T16:41:17","modified_gmt":"2018-06-27T14:41:17","slug":"gradani-cg-udisu-tri-puta-vise-kancerogenog-radona-od-ostalih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/27\/gradani-cg-udisu-tri-puta-vise-kancerogenog-radona-od-ostalih\/","title":{"rendered":"Gra\u0111ani CG udi\u0161u tri puta vi\u0161e kancerogenog radona od ostalih"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Gra\u0111ani Crne Gore godi\u0161nje udi\u0161u 2,8 puta vi\u0161e radona, gasa koji je kancerogen, u odnosu na ostale stanovnike planete, pokazuju podaci iz vladinog dokumenta 8. <\/p>\n

Prema nalazima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), radon je prvi uzro\u010dnik karcinoma plu\u0107a kod nepu\u0161a\u010da, a drugi kod pu\u0161a\u010da.<\/p>\n

Ne postoji vrijednost koncentracije radona koja je potpuno bezbjedna za \u010dovjeka, jer rizik obolijevanja od raka plu\u0107a raste sa koncentracijom aktivnosti radona u vazduhu i sa vremenom izlaganja, pi\u0161u Vijesti.<\/p>\n

U vladinoj Strategiji za\u0161tite od radona za period 2019-2023, navodi se da se kao parametar za analizu uzima dnevno vrijeme boravka u zatvorenom prostoru, odnosno 80 odsto.<\/p>\n

\u201c…Uzimaju\u0107i za svijet tipi\u010dnu vrijednost boravka ljudi u zatvorenom prostoru dnevno od 80 odsto, dobija se da prosje\u010dna efektivna doza koju stanovnik Crne Gore godi\u0161nje prima udisanjem radona u boravi\u0161nim prostorijama iznosi 2,78 milisiverta godi\u0161nje. Ova vrijednost je 2,8 puta ve\u0107a od odgovaraju\u0107e procijenjene srednje za svijet godi\u0161nje efektivne doze\u201d, pi\u0161e u Strategiji.<\/p>\n

Epidemiolo\u0161ke studije ra\u0111ene u Evropi pokazuju da je radon u stanovima uzro\u010dnik devet odsto smrti od karcinoma plu\u0107a, kao i da rizik od dobijanja karcinoma raste za 16 odsto sa svakih 100 bekerela po metru kubnom koncentracije radona u vazduhu stana i da je taj rizik 25 puta ve\u0107i kod pu\u0161a\u010da nego kod nepu\u0161a\u010da.<\/p>\n

Radon je prirodni radioaktivni gas koji se stalno produkuje radioaktivnim raspadom uranijuma, koji je, u razli\u010ditim koncentracijama, prirodni sastojak stijena i zemlji\u0161ta. Zato zemni gas i podzemne vode sadr\u017ee radon koji kroz pukotine u temeljnim plo\u010dama ulazi u zgrade i u njima se koncentri\u0161e. Izvor radona u zgradama mo\u017ee biti i njihov konstruktivni materijal (gra\u0111evinski materijal), kao i voda za pi\u0107e. Prije nekoliko godina u Izvje\u0161taju Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine objavljeno je da je zbog problema radona kontrolisano 10 \u0161kola i da je najve\u0107a koncentracija opasnog gasa, koji dopire kroz zemlji\u0161te, utvr\u0111ena u privatnoj Muzi\u010dkoj \u0161koli \u201cAndre Navara\u201d, zatimi Osnovnoj \u0161koli \u201cVlado Mili\u0107\u201d u Donjoj Gorici, zatim \u201cSavo Ka\u017ei\u0107\u201d na Barutani, \u201c18. novembar\u201d na Bio\u010du, \u201cMahmut Leki\u0107\u201d iz Milje\u0161a, \u201cMilan Vukoti\u0107\u201d Srpska i \u201cOktoih\u201d. Vlada je tada naredila da se saniraju podovi \u0161kola kako bi se smanjio ulazak gasa iz zemlje.<\/p>\n

Prva preventivna mjera za smanjenje radona, kako pi\u0161e u Strategiji, je \u0161to \u010de\u0161\u0107e provjetravanje. Ali to je rijetko dovoljno, pa treba preduzeti i neke gra\u0111evinske mjere, poput ugradnje za\u0161titnog sloja pri gradnji zgrade u temeljnoj plo\u010di.<\/p>\n

Cilj Strategije je smanjenje rizika od kancera plu\u0107a. Tako\u0111e je predvi\u0111eno smanjenje rizika po zdravlje pojedinca koji koriste vodu za pi\u0107e koja ima visoke koncentracije aktivnosti radona, preduzimanjem mjera radi pobolj\u0161anja kvaliteta vode za pi\u0107e do nivoa koji je zadovoljavaju\u0107i sa aspekta za\u0161tite radona.<\/p>\n

U tom cilju bi\u0107e formirano Nacionalno koordinaciono tijelo, zna\u010dajno \u0107e biti pove\u0107ana informisanosti gra\u0111ana i institucija, a planirano je da se preventivnim mjerama pri gradnji novih objekata, kao i pri zna\u010dajnijoj rekonstrukciji ili sanaciji ili dogradnji postoje\u0107ih objekata, bitno smanji mogu\u0107nost ulaska radona iz tla u objekat.<\/p>\n

U Strategiji pi\u0161e da su istra\u017eivanja od 2002-2003. i 2014-2015. pokazala da ako se uzme u obzir da je prosje\u010dno vrijeme boravka u stanovima 12 \u010dasova dnevno, dobija se da je prosje\u010dna doza koju stanovnik Crne Gore dobija godi\u0161nje zbog udisanja radona. Ona iznosi 1,73 milisiverta (mjerna jedinica koja se \u010desto koristi da izmeri dozu radijacije.<\/p>\n

Pravilnikom o granicama izlaganja jonizuju\u0107im zra\u010denjima propisano je da je referentni nivo za hroni\u010dno izlaganje radonu u stanovima jednak godi\u0161njoj prosje\u010dnoj koncentraciji aktivnosti radona od 200 bekerela po metru kubnom u vazduhu u novoizgra\u0111enim stambenim objektima, a 400 u postoje\u0107im.<\/p>\n

Iz Ministarstva odr\u017eivog razvoja i turizma najavljena je izrada novih propisa, kojima bi gornja grani\u010dna vrijednost bila 300, umjesto dosada\u0161nji 400 bekerela, kako predvi\u0111a i Direktiva EU.<\/p>\n

Osnova za izradu Strategije, koja se nalazi na javnoj raspravi, bio je trogodi\u0161nji nacionalni projekat \u201cMapiranje radona u Crnoj Gori \u201c, koji je pokazao da tog gasa najvi\u0161e ima u Nik\u0161i\u0107u, a najmanje u Budvi.<\/p>\n

Po ovom kriterijumu su sada prioritetne radonske oblasti Nik\u0161i\u0107, Danilovgrad, Mojkovac, Plu\u017eine, \u0160avnik i Petnjica.<\/p>\n

\u201cProsje\u010dna vrijednost koncentracije radona se procjenjuje 110 bekerela po metru kubnom. To je relativno visoka vrijednost, na nivou kao \u0161to ga ima \u0160vedska, vi\u0161e od dva puta od onoga \u0161to ga imaju Engleska i Francuska. Mi smo negdje u vrhu Evrope, a to uslovljava geologija Crne Gore, jer kre\u010dnja\u010dki tereni su poznati, kao prohodni za pojavu tog gasa. Sli\u010dnu koncentraciju ima Albanija. Maksimalna koncentracija koju smo na\u0161li u nekom od stanova je 2.320 bekerela, \u0161to je znatno iznad svih standarda, ali nije tako stra\u0161no jer se u drugim dr\u017eavama nalaze koncentracije koje mogu biti i desetostruko ve\u0107e\u201d, kazao je akademik Perko Vukoti\u0107, rukovodilac projekta \u201cMapiranje radona\u201d, prilikom predstavljanja rezultata projekta.<\/p>\n

On je naveo da je od uzorkovanih 1095 stanova na teritoriji \u010ditave Crne Gore iznad 100 bekerela ima 29,2 odsto stalno naseljenih stanova, iznad 300 bekerala, 7,9, iznad 400 bekerela 4,6, a iznad 1.000 bekerela 0,6 odsto.<\/p>\n

\u201cSrednja godi\u0161nja koncentracija najni\u017ea je u op\u0161tini Budva (40 bekerela), a najve\u0107a u Nik\u0161i\u0107u 201 bekerel. Radi se samo o prosjecima, tako da u nekim stanovima koncentracija mo\u017ee da bude mnogo ve\u0107a ili manja, \u0161to zavisi od karakteristika stanova, gradnje i navika stanara oko provjetravanja prostora\u201d, kazao je Vukoti\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ne postoji vrijednost koncentracije radona koja je potpuno bezbjedna za \u010dovjeka<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":248967,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-248966","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248966","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=248966"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248966\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/248967"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=248966"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=248966"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=248966"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}