{"id":248924,"date":"2018-06-26T19:49:15","date_gmt":"2018-06-26T17:49:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=248924"},"modified":"2018-06-26T19:49:50","modified_gmt":"2018-06-26T17:49:50","slug":"povodom-26-juna-medunarodnog-dana-podrske-zrtvama-mucenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/26\/povodom-26-juna-medunarodnog-dana-podrske-zrtvama-mucenja\/","title":{"rendered":"POVODOM 26. JUNA \u2013 ME\u0110UNARODNOG DANA PODR\u0160KE \u017dRTVAMA MU\u010cENJA"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Povodom Me\u0111unarodnog dana podr\u0161ke \u017ertvama mu\u010denja, koji Ujedinjene nacije obilje\u017eavaju svake godine 26. juna, Akcija za ljudska prava (HRA) ukazuje da Crna Gora jo\u0161 uvijek ne obezbje\u0111uje zabranu mu\u010denja i drugog zlostavljanja u skladu sa me\u0111unarodnim standardima.<\/p>\n

Podsje\u0107amo da masovno prebijanje zatvorenika iz januara 2015. godine, kao i policijska brutalnost prema gra\u0111anima u kontekstu protesta u oktobru 2015. godine ni poslije tri godine nisu adekvatno procesuirani i ka\u017enjeni. Minimalnom kaznom su ka\u017enjena tri slu\u017ebenika zatvora zbog mu\u010denja i nano\u0161enja te\u0161kih tjelesnih povreda dvojici zatvorenika (Luka Lu\u010di\u0107 i Milo\u0161 Kru\u0161\u010di\u0107), dok su\u0111enje desetorici pripadnika zatvorske policije zbog mu\u010denja dvanaest zatvorenika nije zavr\u0161eno \u010dak ni nakon 3 godine i 5 mjeseci. Iako je istraga u ovom slu\u010daju vi\u0161estrukog mu\u010denja zatvorenika efikasno zapo\u010deta, ne mo\u017ee se re\u0107i da je zadovoljila standard djelotvornosti jer nije vo\u0111ena temeljito, tako da obuhvati sve izvr\u0161ioce.<\/p>\n

Policija jo\u0161 krije svoje slu\u017ebenike koji su u\u010destvovali u najmanje 28 slu\u010dajeva zlostavljanja gra\u0111ana u kontekstu oktobarskih protesta iz 2015. godine, iako su slu\u010dajevi snimljeni i povrede dokazane. Zabrinjava i nedostatak procesuiranja nadle\u017enih u policiji zbog ometanja pravde. S izuzetkom osu\u0111enog komandanta Specijalne antiteroristi\u010dke jedinice (SAJ) za pomo\u0107 u\u010diniocu poslije izvr\u0161enog krivi\u010dnog djela i dvojice optu\u017eenih pripadnika SAJ za mu\u010denje Martinovi\u0107a, izgleda da nikada ne\u0107e odgovarati slu\u017ebenici policije koji prikrivaju one koji su u\u010destvovali u zlostavljanju. <\/p>\n

Iako je u decembru 2017. godine objavljeno da je Vrhovni dr\u017eavni tu\u017eilac naredio nastavak istrage mu\u010denja pokojnog Aleksandra Pejanovi\u0107a u policijskoj \u201dBetonjerci\u201d 2008. godine, do danas nema novih rezultata. Njega je u vi\u0161e navrata prebijalo vi\u0161e pripadnika policije, a do danas su procesuirani samo policajci koji su omogu\u0107ili pristup Pejanovi\u0107u. Nikada nisu optu\u017eeni neposredni izvr\u0161ioci niti se zna da li je ikada ozbiljno istra\u017een navod svjedoka Gorana Stankovi\u0107a da je nare\u0111enje za mu\u010denje stiglo \u201dodozgo\u201d. Stankovi\u0107 sada \u017eivi u Luksemburgu, gdje je dobio azil po\u0161to mu je poslije svjedo\u010denja u Crnoj Gori bila ugro\u017eena sigurnost. <\/p>\n

Podsje\u0107amo i na zabrinjavaju\u0107e slu\u010dajeve prebijanja V.\u0110. i F.N. ispred lokala \u201eZeppellin\u201c 27. januara, trojice mladi\u0107a J.B, S.N. i M.D. ipred lokala \u201eBajica\u201c 17. februara, N.\u0160. u ZIKS-u 19. februara, M.I. na Cetinju 20. februara i M.S. u lokalu na autobuskoj stanici u Plu\u017einama 21. februara i N. R. u CB Podgorica 1. marta, za koje do danas nije poznato da su adekvatno procesuirani. U toku je postupak protiv petorice pripadnika Interventne jedinice policije koji su optu\u017eeni za zlostavljanje tri mladi\u0107a ispred lokala Bajica.<\/p>\n

Unutra\u0161nja kontrola Uprave policije nije utvrdila odgovornost \u0161efa Intervente jedinice policije Milana Radusinovi\u0107a u ovom slu\u010daju.
\nCrna Gora nije spremna da dosljedno obe\u0161teti i za\u0161titi \u017ertve mu\u010denja. Iako je sporazumno i efikasno obe\u0161te\u0107en Milorad Martinovi\u0107 zbog o\u010digledne policijske torture, dr\u017eava se, primjera radi, sudi sa brojnim zarobljenicima logora Morinj zbog zlostavljanja koje se tamo desilo prije 26 godina. Iako je donijela i poseban zakon za obe\u0161te\u0107enje \u017ertava nasilja, kojim je predvi\u0111eno i osnivanje Fonda za naknadu \u0161tete \u017ertvama krivi\u010dnih djela nasilja, koji tek treba da bude osnovan 2019, Zakon o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i jo\u0161 uvijek ne obuhvata \u017ertve policijske torture, iako je Zakonom o unutra\u0161njim poslovima policajcima optu\u017eenim za mu\u010denje obezbije\u0111ena besplatna pravna pomo\u0107. <\/p>\n

Suprotno preporukama Komiteta protiv mu\u010denja UN, Krivi\u010dni zakonik Crne Gore i dalje propisuje da tortura zastarijeva, kao i niske kazne koje u praksi dovode do neozbiljnog ka\u017enjavanja.<\/p>\n

Ustavni sud je u protekloj godini usvojio tri ustavne \u017ealbe za \u017ertve policijske torture, Branimira Vuk\u010devi\u0107a i Mom\u010dila Baranina – slu\u010daj \u201dZlatarska ulica\u201d i Milorada Mija Martinovi\u0107a, i utvrdio da dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo nije djelotvorno istra\u017eilo policijsku torturu nad njima u no\u0107i posle protesta u oktobru 2015. i da Uprava policije nije sara\u0111ivala u identifikaciji odgovornih dr\u017eavnih slu\u017ebenika i nalo\u017eio Osnovnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu u Podgorici (ODT) da u roku od tri mjeseca preduzme dodatne mjere i radnje radi sprovo\u0111enja temeljne i nezavisne istrage. Kako ni daljim radnjama ODT nije obezbije\u0111ena djelotvorna istraga, HRA je 15. maja 2018. uputila dvije predstavke Evropskom sudu za ljudska prava za \u017ertve torture u Zlatarskoj ulici.<\/p>\n

Evropski sud za ljudska prava u tri predmeta je proglasio Crnu Goru odgovornom za torturu. U slu\u010daju Bulatovi\u0107 (presuda iz jula 2014) razlog je bila prenaseljenost u zatvoru i \u010dinjenica da je Bulatovi\u0107 vi\u0161e mjeseci proveo u \u0107eliji od 2.8 m2, ispod evropskog minimalnog standarda od 4m2 po osobi. U slu\u010daju Mili\u0107 i Nikezi\u0107 (presuda iz aprila 2015) odgovorni za kr\u0161enje Konvencije bili su zatvorski stra\u017eari i dr\u017eavni tu\u017eilac koji nije obezbjedio krivi\u010dno gonjenje zbog torture. U slu\u010daju Sini\u0161taj i drugi (iz maja 2016) odgovorni za kr\u0161enje Konvencije su bili slu\u017ebenici policije i ponovo dr\u017eavni tu\u017eilac koji nije prepoznao krivi\u010dno djelo i obezbijedio krivi\u010dno gonjenje. U slu\u010daju Alkovi\u0107 (presuda iz decembra 2017) utvr\u0111eno je da dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo tako\u0111e nije obezbijedilo djelotvornu istragu serije rasisti\u010dkih napada na porodicu Roma – Muslimana. U ovom poslednjem slu\u010daju je utvr\u0111ena povreda prava na psihofizi\u010dki integritet na osnovu \u010dlana 8 i na zabranu diskriminacije, ali je princip isti.<\/p>\n

Dr\u017eava mora da obezbijedi ozbiljnu za\u0161titu od torture svih ljudi na njenoj teritoriji u svakom slu\u010daju, bez obzira na rod, nacionalnost, vjeroispovjest, politi\u010dku ili seksualnu orijentaciju, osu\u0111ivanost ili kakvo drugo svojstvo. Takva za\u0161tita podrazumijeva djelotvornu istragu, efikasno procesuiranje i odgovaraju\u0107e ka\u017enjavanje i obe\u0161te\u0107enje svih \u017ertava. \u017drtvama torture mora biti obezbije\u0111ena besplatna pravna pomo\u0107, kao \u0161to je obezbije\u0111ena i svakom policajcu koji se procesuira zbog torture.<\/p>\n

Akcija za ljudska prava<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povodom Me\u0111unarodnog dana podr\u0161ke \u017ertvama mu\u010denja, koji Ujedinjene nacije obilje\u017eavaju svake godine 26. juna, Akcija za ljudska prava (HRA) ukazuje da Crna Gora jo\u0161 uvijek ne obezbje\u0111uje zabranu mu\u010denja i drugog zlostavljanja u skladu sa me\u0111unarodnim standardima. Podsje\u0107amo da masovno prebijanje zatvorenika iz januara 2015. godine, kao i policijska brutalnost prema gra\u0111anima u kontekstu protesta […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-248924","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248924","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=248924"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248924\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=248924"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=248924"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=248924"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}