{"id":248750,"date":"2018-06-23T06:43:33","date_gmt":"2018-06-23T04:43:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=248750"},"modified":"2018-06-23T06:43:33","modified_gmt":"2018-06-23T04:43:33","slug":"kada-pocinjemo-da-pamtimo-dogadaje-iz-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/23\/kada-pocinjemo-da-pamtimo-dogadaje-iz-zivota\/","title":{"rendered":"Kada po\u010dinjemo da pamtimo doga\u0111aje iz \u017eivota?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Nau\u010dnici su oduvijek smatrali da sje\u0107anja o djetinjstvu po\u010dinju sa tri i po godine \u017eivota. Sada, me\u0111utim, kalifornijski nau\u010dnici sa Univerziteta Dejvis, tvrde da se sje\u0107amo i onoga \u0161to se desilo kada smo imali dvije godine.<\/p>\n

Prona\u0111eno je podru\u010dje mozga odgovorno za memoriju, koje mo\u017ee da se aktivira \u010dak i prije nego \u0161to dijete po\u010dne da govori.<\/p>\n

Tim, predvo\u0111en nau\u010dnicom Simonom Geti, posmatrao je hipokampus, malu strukturu duboko u centru mozga. Zapazili da je hipokampus aktivniji kad je djetetu pjevana uspavanka, koju je dijete ve\u0107 \u010dulo. Podru\u010dje nije bilo stimulisano kada je svirana nova pjesma ili kada ju je pjevao drugi glas, drugim ritmom, tempom i klju\u010dem.<\/p>\n

Najja\u010di odgovor, kako pokazuju snimci magnetske rezonance, bio je kod onih koji su se sje\u0107ali mjesta na kojima su \u010duli pjesmu i igra\u010dke koja je sa pjesmom bila povezana. Ameri\u010dki nau\u010dnici ka\u017eu da ovo nagla\u0161ava ulogu hipokampusa u ranom razvoju ljudske epizodne memorije, a to zna\u010di sposobnost sje\u0107anja gdje se ne\u0161to dogodilo i \u0161ta je povezano sa time.<\/p>\n

Dje\u010dja amnezija, koja se odnosi na nesposobnost ljudi da se sjete doga\u0111aja iz najranijeg perioda \u017eivota, cijeli vijek je tema rasprava brojnih psihologa.<\/p>\n

Nau\u010dnici su vjerovali da se amnezija odnosi na djecu mla\u0111u od 3,5 godine. Nova studija, me\u0111utim, pokazuje da ipak po\u010dinjemo da se sje\u0107amo doga\u0111aja od druge godine \u017eivota. \u017denske osobe imaju bolju memoriju od mu\u0161kih, i u prosjeku se vi\u0161e sje\u0107aju “unazad” nego mu\u0161karci.<\/p>\n

Postoje razli\u010dite teorije o tome za\u0161to se smatralo da sje\u0107anje zapo\u010dinje sa 3 i po godine. Najkontroverznija je teorija Sigmunda Frojda koji je vjerovao da je to odgovor na seksualnu represiju. Druga teorija sugeri\u0161e da amnezija nastaje zbog manjka govornih vje\u0161tina prije tre\u0107e godine \u017eivota. Jo\u0161 se ranije pretpostavljalo da djeca ne mogu da se sje\u0107aju prije sedme godine \u017eivota.<\/p>\n

Nau\u010dnici su 2005. godine utvrdili da se 80 odsto djece od pet i po godina sje\u0107a epizoda koje su se dogodile kada su imali tri godine. Do sedme i po godine, pamte manje od 40 odsto. Ovo pokazuje da djeca mogu da se sje\u0107aju doga\u0111aja, ali sje\u0107anje ne traje dugo kao kod doga\u0111aja koji su im se desili u odraslom uzrastu, prenosi Telegram.<\/p>\n

Kada poku\u0161avamo da razmi\u0161ljamo o najranijim doga\u0111ajima u djetinjstvu, nije jasno da li je sje\u0107anje stvarno ili je formirano na temelju fotografija i pri\u010da koje su nam drugi ispri\u010dali.<\/p>\n

Pre\u0111a\u0161nja istra\u017eivanja su, tako\u0111e, pokazala da bebe od \u0161est mjeseci mogu da formiraju kratkotrajnu i dugotrajnu memoriju koja traje minutama, nedjeljama, a mo\u017eda i mjesecima.<\/p>\n

Djeca pred\u0161kolskog uzrasta sje\u0107aju se godinama unazad, ali nije bilo jasno da je li u tom ranom dobu memorija zaista autobiografska. <\/p>\n

Telegram\/ B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nau\u010dnici su oduvijek smatrali da sje\u0107anja o djetinjstvu po\u010dinju sa tri i po godine \u017eivota. Sada, me\u0111utim, kalifornijski nau\u010dnici sa Univerziteta Dejvis, tvrde da se sje\u0107amo i onoga \u0161to se desilo kada smo imali dvije godine. Prona\u0111eno je podru\u010dje mozga odgovorno za memoriju, koje mo\u017ee da se aktivira \u010dak i prije nego \u0161to dijete po\u010dne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-248750","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248750","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=248750"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248750\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=248750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=248750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=248750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}