{"id":248589,"date":"2018-06-20T05:54:33","date_gmt":"2018-06-20T03:54:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=248589"},"modified":"2018-06-20T05:54:33","modified_gmt":"2018-06-20T03:54:33","slug":"namjera-nam-je-mijenjati-politike-raspolaganja-prostorom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/20\/namjera-nam-je-mijenjati-politike-raspolaganja-prostorom\/","title":{"rendered":"Namjera nam je mijenjati politike raspolaganja prostorom"},"content":{"rendered":"

Autorka: Iskra Krsti\u0107\u00a0<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Problemi urbanog razvoja u Crnoj Gori, a naro\u010dito u Bokokotorskom zalivu, se u poslednjih nekoliko meseci radikalizuju. Zakonodavni okvir na vi\u0161e nivoa izmenjen je u korist apartmanizacije i investitorskog urbanizma. Ugro\u017eenost kulturnog ambijenta i prirodne ba\u0161tine UNESCO-vog Kotorsko-risanskog basena, i ostatka Boke, koji predstavlja tampon zonu za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja izuzetnih univerzalnih vrednosti, poslednjih godina je predmet sve o\u0161trijih kritika Komiteta za svetsku ba\u0161tinu i ICOMOS-a. I pored \u010dinjenice da je vlada Crne Gore definisala Akcioni plan za ispunjenje zahteva Komiteta UNESCO, situacija na terenu pokrenula je me\u0161tane Boke da se udru\u017ee i ispolje otpor privatizaciji javnih povr\u0161ina i uni\u0161tavanju prirodnog i kulturnog nasle\u0111a. Neformalna gra\u0111anska inicijativa Bokobran, koja ovih dana bele\u017ei godi\u0161njicu postojanja, tokom proteklih nedelja je skrenula pa\u017enju javnosti na problemati\u010dne prakse i putem dva protesta. O motivima za organizovanje i daljim planovima razgovarali smo sa predstavnicom Bokobrana, Antonelom Stjep\u010devi\u0107.<\/p>\n

\u0160ta je bio neposredni povod za nastanak Bokobrana?<\/strong><\/p>\n

Okupili smo se inicijalno povodom devastacije rta Ograda na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, u uvali Miri\u0161te. Naime, rt je devastiran gradnjom, koja je mnogo ve\u0107ih gabarita nego \u0161to, i sama po sebi pogubna, Dr\u017eavna studija lokacije Sektor 34 nala\u017ee. Dva betonska kazamata sada dominiraju rtom, a i stijene su privatizovane, betonirane. Kada je moja fotografija lokacije preko kolege Miljana Vujo\u0161evi\u0107a do\u0161la do arheologa Milo\u0161a Petri\u010devi\u0107a, shvatili smo da svi skupa \u017eelimo ne\u0161to preduzeti, kako bi ovaj lokalitet, koji uklju\u010duje gradinu iz bronzanog doba, bio spasen.<\/p>\n

Bokobran je u me\u0111uvremenu izrastao u platformu za saradnju, prije svega stru\u010dnjaka, a onda i nevladinih organizacija, pojedinaca, predstavnika institucija, pa i politi\u010dkih partija, u krajnjoj liniji svih dobronamjernika koji imaju \u0161to dati. Poku\u0161avamo zaustaviti bezumlje koje je na snazi u Crnoj Gori kada je u pitanju upravljanje i raspolaganje prostorom. To \u010dinimo podr\u017eavaju\u0107i kompetentne stru\u010dnjake, ali i naporima u cilju podizanja gra\u0111anske svijesti o tome koliko je planiranje i raspolaganje prostorom ozbiljna djelatnost, u kojoj se posljedice pogre\u0161nih odluka \u010ditaju na kratki, srednji i dugi rok.<\/p>\n

\u0160ta je trenutno najve\u0107i problem?<\/strong><\/p>\n

Ako pitate koje je trenutno najve\u0107e ludilo koje se sprovodi u Boki Kotorskoj, to je \u010dinjenica da je tvr\u0111ava Mamula na ostrvu Lastavica, tokom Drugog svjetskog rata koncentracioni logor gdje je stradao veliki broj Bokelja i rodoljuba iz drugih krajeva Jugoslavije, trenutno u procesu transformacije u butik-hotel, koji \u0107e imati jednu oglednu sobu da vidimo kako je to tu nekad izgledalo. Mislim da je to sa\u017eetak svih na\u0161ih nebuloza, i pokazatelj toga gdje smo mi kao dru\u0161tvo.<\/p>\n

Primjera kao da je bezbroj. Uprkos na\u0161em protestu, u Dobroti je nedavno prirodna kamenita i \u0161ljunkovita obala zatrpana pijeskom i privatizovana. Time je, dakle, istovremeno nepovratno naru\u0161en ekosistem i tradicionalne prakse kori\u0161\u0107enja obale.<\/p>\n

Najve\u0107i problem je svakako u va\u017ee\u0107oj i legislativi u pripremi, kao i onome \u0161to stoji u planovima. Problem je u centralizovanom sistemu, gdje odluke donose neuki ili prodani. Ili ucijenjeni. To govorim na osnovu njihovih \u010dinjenja, jer se ono \u0161to su posljedice u prostoru mo\u017ee nazvati anticivilizacijskim procesima, kako ih je sa\u017eeto opisao budvanski arhitekt Slobodan Bobo Mitrovi\u0107, \u010dlan Dru\u0161tva prijatelja boke\u0161ke ba\u0161tine.<\/p>\n

Najsve\u017eiji je primjer Ponte Seljanovo. U pitanju je najve\u0107e javno kupali\u0161te u gradu Tivtu. Prijeti mu komercijalizacija, ali i ozbiljne prostorne intervencije, poput izgradnje betonskih ponti. Njih \u0107e pod morem povezivati, kako ne bi dolazilo do ispiranja peska koji je u planu da bude nasut u cilju pro\u0161irenja pla\u017ee. Kako tvrde stru\u010dnjaci iz Instituta za biologiju mora, pro\u0161irenje ponte peskom i betonom onemogu\u0107i\u0107e opstanak \u010dak sedam za\u0161ti\u0107enih \u017eivotinjskih vrsta na ovoj lokaciji, uklju\u010duju\u0107i i izuzetno retkog morskog konji\u0107a.<\/p>\n

Kada su takvi procesi uzeli maha?<\/strong><\/p>\n

Neplanska i nekontrolisana gradnja je krenula prije dvadesetak godina. Ono \u0161to je novi momenat, me\u0111utim, je da se ve\u0107ina aktuelnih devastacija ambijenta sprovodi po zakonu. Tu su klju\u010dni dr\u017eavne studije lokacije i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, a u procesu dono\u0161enja je i Prostorni plan posebne namjene za obalno podru\u010dje, u \u010dijem nacrtu su zaboravljene lokacije za 70 godina stare jedrili\u010darske klubove. Sve uz more je turisti\u010dka zona, a gra\u0111ani su ovakvim prostornim politikama u\u010dinjeni gra\u0111anima drugog reda u vlastitoj zemlji.<\/p>\n

Dr\u017eavne studije lokacije, kojima je data snaga zakona, su, za po\u010detak, neustavne budu\u0107i da ih je donio izvr\u0161ni organ, Vlada, odnosno Ministarstvo odr\u017eivog razvoja i turizma, koje je za ove poslove anga\u017eovalo Republi\u010dki zavod za urbanizam i projektovanje. Najbolji primjer o kakvim je studijama rije\u010d je da za potrebe izrade one za sami ulaz u Boku Kotorsku, Sektor 34, nije ra\u0111ena ulazna studija arheolo\u0161kog naslje\u0111a. Tako je potpuno zanemarena gradina Strai\u0161\u0107e o kojoj smo govorili, ali i ko zna kakve sve vrijednosti koje \u0107emo prekopati bagerima. Arheolo\u0161ka mapa Crne Gore je daleko od stanja na terenu. A gdje je arhitektura 20. vijeka, eto ba\u0161 Begovi\u0107ev hotel Mimoza je nestao pod bagerima na\u0161eg razvoja.<\/p>\n

Najsve\u017eiji problem je dono\u0161enje Plana posebne namjene za obalno podru\u010dje. Javna rasprava o ovom planu, sprovo\u0111ena ispotiha, zavr\u0161ena je nedavno. Kako saznajemo, na plan je ulo\u017eeno 1600 primjedbi. Kako je i MANS objavio, detaljni planovi koji su ra\u0111eni za potrebe investitora prepoznati su kao ste\u010dene obaveze iako po zakonu predstavljaju dokumente ni\u017eeg reda u odnosu na PPNOP. Ostrva i druge atraktivne lokacije prepu\u0161teni su investitorima. Neverovatno je da u planu nema lokacija za jedrenje, ali je zato predvi\u0111eno \u010dak 15 golf terena.<\/p>\n

Svo ovo bezumlje je posebno betonirano \u010dinjenicom da je pro\u0161le godine u septembru stupio na snagu pomenuti Zakon o planiranju i izgradnji objekata koji je antidemokratski, antievropski, i u suprotnosti sa ustavnim odredbama. Ovaj zakon uvodi instituciju Dr\u017eavnog arhitekte i dalje centralizuje sve odluke, oduzimaju\u0107i ingerencije lokalnim samoupravama u upravljanju vlastitim prostorom.<\/p>\n

On samo dalje otvara vrata tome da Crna Gora izvozi vlastitu teritoriju daju\u0107i je u dugoro\u010dni zakup. Ne daje je investitorima, iako ih tako nazivaju. Mahom su to bjelosvjetski \u0161pekulanti koji ovdje dolaze prati svoj novac uz pomo\u0107 mo\u0107nika koji vode ovu dr\u017eavu gotovo trideset godina.<\/p>\n

Kako to da se gra\u0111ani nisu ranije pobunili?<\/strong><\/p>\n

Mi imamo centar za odr\u017eivi prostorni razvoj Expeditio iz Kotora, imamo Kulturno-zavi\u010dajno udru\u017eenje Napredak iz Tivta, imamo Dru\u0161tvo prijatelja boke\u0161ke ba\u0161tine, imamo Vesnu Ma\u010di\u0107, marinskog ekologa sa Instituta za biologiju mora, koja je mo\u017eda najglasniji i najodgovorniji profesionalac u Crnoj Gori, ako govorimo o za\u0161titi \u017eivotne sredine.<\/p>\n

Me\u0111utim, nemamo kriti\u010dnu masu. Kao jedan od osnovnih ciljeva postavljamo osvje\u0161\u0107ivanje gra\u0111ana i podsje\u0107anje na \u010dinjenicu da su svoj legimitet samo povjerili nekim ljudima: ako oni rade na \u0161tetu generacija koje dolaze, imamo pravo i da ga povu\u010demo.<\/p>\n

Mi menjamo reljef. Mi nemamo apsolutno ni osje\u0107aja ni po\u0161tovanja prema onome \u0161to smo naslijedili, prije svega kad je u pitanju prirodna ba\u0161tina, a onda i kulturna, koja se vjekovima u slojevima ugra\u0111ivala u ovaj fantasti\u010dan ambijent. Ovo je ba\u0161tina \u010dovje\u010danstva \u2013 va\u0161a je koliko i na\u0161a \u2013 ali mi smo du\u017eni da je \u010duvamo i sa\u010duvamo.<\/p>\n

Kakav je odziv gra\u0111ana u inicijativama koje pokre\u0107e Bokobran?<\/strong><\/p>\n

Ono gdje smo se mi kroz Bokobran uspjeli utje\u0161iti je upravo to da ljudima ovako ne\u0161to treba, da sve ve\u0107i broj ljudi reaguje i nudi se da pomogne. U slu\u010daju Ponte Seljanova, mo\u017eemo se pohvaliti za crnogorske prilike impozantnim brojem u\u010desnika. Bilo nas je preko 250. Nakon protesta mnogi u\u010desnici su ponudili konkretnu pomo\u0107 u na\u0161im aktivnostima i nastojanjima. Gra\u0111ani i dalje imaju volje da se aktiviraju za zajedni\u010dko dobro. To ohrabruje.<\/p>\n

Sa kim se sada povezujete?<\/strong><\/p>\n

Stupili smo u kontakt sa srodnim organizacijama iz Mostara i Ohrida, nadamo se pomo\u0107i iskusnijih kolega, kao i umre\u017eavanju na regionalnom nivou, kako bismo mogli poslati sna\u017eniji apel protiv ovakvih politika upravljanja prostorom, problemati\u010dnih u cijelom regionu. Ipak, mislim da je Crna Gora u tom smislu u ovom momentu apsolutni \u0161ampion, kojega treba zaustaviti prije nego zaigrano odleti u propast. Stoga je za nas mnogo zna\u010dajnija saradnja sa lokalnim NVO, gra\u0111anima, stru\u010dnjacima. \u017delimo se ponuditi kao servis kako bismo udru\u017eenim snagama napravili razliku. Hitna akcija je neophodna.<\/p>\n

Nismo samo mi u Boki Kotorskoj, gra\u0111ani \u0161irom zemlje ne vjeruju \u010demu svjedo\u010de. Jer, ovo \u0161to se de\u0161ava sa podru\u010djem Kotora, na\u017ealost, nije ekskluziva, vrijednosti pejza\u017ea cijele Crne Gore, pa i velikog dijela Mediterana su ugro\u017eene pod pritiskom kapitala.<\/p>\n

Kod nas je i to oti\u0161lo malo dalje i dublje. Na\u0161 je tada premijer, danas predsjednik, a sutra guru valjda, jednom \u010dak objasnio, odgovaraju\u0107i na novinarsko pitanje otkud tu marina, kad je nema u master planu, da planovi nisu mrtvo slovo na papiru i da \u0107e se prilago\u0111avati namjerama i \u017eeljama investitora. Eto, takvo planiranje i upravljanje prostorom mi \u017eivimo.<\/p>\n

Da li se u Boki ljudi ranije nisu bunili jer su bili lo\u0161e informisani, jer ih je te\u0161ko organizovati, ili su se nadali da \u0107e imati materijalnog interesa od razvoja?<\/strong><\/p>\n

Mi imamo neumorne borce za o\u010duvanje vrijednosti prostora, pri \u010demu prije svih mislim na stru\u010dnjake u nekoliko NVO, kao \u0161to je Expedito iz Kotora.<\/p>\n

Ali, imamo i jedan momenat koji dijeli Mediteran cijeli, i koji dijeli jug. Mi smo stra\u0161no uljuljkani u ove klimatske prilike i po prirodi stvari inertni. Jako je veliki broj svjesnih ljudi u Boki Kotorskoj koji \u0107e kada budu \u010ditali ovaj na\u0161 razgovor potpuno na\u0107i sebe u onome \u0161to sam iznijela. Me\u0111utim, oni bi to nekako da rje\u0161avaju iza \u0161kura. Sada nije momenat za boke\u0161ke mudrine, za salonsko zgra\u017eavanje u krugu istomi\u0161ljenika. Mislim da je stanje u prostoru toliko haoti\u010dno, da nala\u017ee hitnu i sna\u017enu akciju.<\/p>\n

Centralizacija planiranja u Crnoj Gori i \u010dinjenica da imamo zarobljene institucije sistema, korupciju na svakom nivou, svakako obeshrabruju. Zato \u010desto dobijamo komentare da rasipamo energiju. Pitaju: \u201eZa\u0161to se ne koncentri\u0161ete na svoje male \u017eivote, kad se ni\u0161ta ne mo\u017ee u\u010diniti?\u201c Mo\u017ee, ako smo u pravu i ako imamo pravo da reagujemo. A imamo i pravo i obavezu.<\/p>\n

Da li je uop\u0161te mogu\u0107e odvojiti svoj mali \u017eivot od politike, kada ona tako nasrtljivo u njega zalazi? I \u0161ta su va\u0161i li\u010dni interesi? Da li vas optu\u017euju za to da \u201eradite za nekoga\u201c ?<\/strong><\/p>\n

Zamjeraju nam da djelujemo politi\u010dki. Mi svakako djelujemo politi\u010dki jer nam je namjera mijenjati politike raspolaganja prostorom. Ne mo\u017ee\u0161 se baviti prostorom u Crnoj Gori danas i re\u0107i da to ne radi\u0161 politi\u010dki \u2013 to je par excellence politi\u010dko pitanje. Ne djelujemo u interesu bilo \u010dije politike, ali isto tako i ne prezamo da pohvalimo bilo kojeg politi\u010dara ili organizaciju koja djeluje po na\u0161em uvjerenju u interesu ovoga za \u0161ta se zala\u017eemo.<\/p>\n

Ma\u0161ina<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Antonela Stjep\u010devi\u0107: Ako pitate koje je trenutno najve\u0107e ludilo koje se sprovodi u Boki Kotorskoj, to je \u010dinjenica da je tvr\u0111ava Mamula na ostrvu Lastavica, tokom Drugog svjetskog rata koncentracioni logor gdje je stradao veliki broj Bokelja i rodoljuba iz drugih krajeva Jugoslavije, trenutno u procesu transformacije u butik-hotel, koji \u0107e imati jednu oglednu sobu da vidimo kako je to tu nekad izgledalo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":248590,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-248589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=248589"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248589\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/248590"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=248589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=248589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=248589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}