{"id":248356,"date":"2018-06-15T11:58:49","date_gmt":"2018-06-15T09:58:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=248356"},"modified":"2018-06-15T11:58:49","modified_gmt":"2018-06-15T09:58:49","slug":"mnoge-zivotinje-postaju-nocne-ptice-zbog-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/15\/mnoge-zivotinje-postaju-nocne-ptice-zbog-ljudi\/","title":{"rendered":"Mnoge \u017eivotinje postaju &#8220;no\u0107ne ptice&#8221; zbog ljudi"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/lavica-e1529056700335.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/lavica-300x220.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"220\" class=\"alignright size-medium wp-image-223551\" \/><\/a>Lavovi, tigrovi i medvjedi sve vi\u0161e postaju &#8220;no\u0107ne ptice&#8221;, a uzrok njihovom prelasku na no\u0107ni \u017eivot su ljudi, pokazuje najnovije istra\u017eivanje.<\/p>\n<p>Ljudska aktivnost remeti ritam prirode pri \u010demu, pored toga \u0161to postaju budniji i skra\u0107uju vrijeme koje provode u potrazi za hranom, mnogi sisari nerijetko putuju u udaljene oblasti ili lutaju unaokolo, ne bi li izbjegli kontakt s ljudima, prenosi RTS.<\/p>\n<p>Najnovijim istra\u017eivanjem, \u010diji su rezultati objavljeni danas u \u010dasopisu Sajens, utvr\u0111eno je da \u010dak i aktivnosti poput \u0161etnje i kampovanja mogu da upla\u0161e \u017eivotinje i navedu ih da postanu aktivnije no\u0107u, prenosi AP.<\/p>\n<p>\u201cMo\u017eda mislimo da ne ostavljamo traga kada samo \u0161etamo \u0161umom, ali samo na\u0161e prisustvo mo\u017ee ostaviti trajne posljedice\u201d, ka\u017ee Kejtlin Gejnor, ekolog sa Univerziteta Berkli u Kaliforniji, koja je vodila istra\u017eivanje.<\/p>\n<p>Gejnor i njene kolege analizirali su 76 studija koje su obuhvatile 62 vrste na \u0161est kontinenata.<\/p>\n<p>Me\u0111u prou\u010davanim \u017eivotinjama bili su lavovi u Tanzaniji, vidre u Brazilu, kojoti u Kaliforniji, divlji veprovi u Poljskoj i tigrovi u Nepalu.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su upore\u0111ivali koliko vremena ove \u017eivotinje provode aktivne no\u0107u uz razli\u010dite vrste ljudskog ometanja kao \u0161to su lov, \u0161etnja i poljoprivreda.<\/p>\n<p>U prosjeku, tim je ustanovio da je prisustvo \u010dovjeka dovelo do porasta no\u0107ne aktivnosti \u017eivotinja za oko 20 odsto, \u010dak i kod \u017eivotinja koje ina\u010de nisu &#8220;no\u0107ne ptice&#8221;.<\/p>\n<p>\u201cZaklju\u010dci najnovijeg istra\u017eivanja su neobi\u010dni jer &#8220;niko do sada nije obradio sve te informacije i analizirao ih na tako obiman na\u010din&#8221;, isti\u010de Ana Benites Lopes sa Univerziteta Radboud u Holandiji, koja je radila reviziju studije.<\/p>\n<p>Marli Taker, ekolog za Geteovog univerziteta u Frankfurtu, koja nije u\u010destvovala u istra\u017eivanju, iznena\u0111ena je zaklju\u010dkom da je bilo kakva vrsta ljudske aktivnosti dovoljna da sisari vide ljude kao prijetnju.<\/p>\n<p>\u201cTo je pomalo zastra\u0161uju\u0107e. \u010cak i ako ljudi misle da ne poku\u0161avamo namjerno da uti\u010demo na \u017eivotinje, vjerovatno to \u010dinimo a da toga nismo svjesni\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n<p>Gejnor upozorava da \u0107e \u017eivotinje koje se ne prilago\u0111avaju dobro na mrak biti ugro\u017eene, ali napominje da bi ovakva promjena pona\u0161anja mogla, tako\u0111e, da pomogne drugim \u017eivotinjama da smanje direktne susrete s ljudima.<\/p>\n<p>\u201cLjudi mogu da se bave svojim stvarima tokom dana, dok divlje \u017eivotinje mogu da se bave svojim &#8211; no\u0107u. Na taj na\u010din, ljudi \u0107e dijeliti planetu sa mnogim drugim vrstama koje, jednostavno, preuzimaju no\u0107nu smjenu dok mi spavamo\u201d, zaklju\u010duje ova nau\u010dnica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Lavovi, tigrovi i medvjedi sve vi\u0161e postaju &#8220;no\u0107ne ptice&#8221;, a uzrok njihovom prelasku na no\u0107ni \u017eivot su ljudi, pokazuje najnovije istra\u017eivanje. Ljudska aktivnost remeti ritam prirode pri \u010demu, pored toga \u0161to postaju budniji i skra\u0107uju vrijeme koje provode u potrazi za hranom, mnogi sisari nerijetko putuju u udaljene oblasti ili lutaju unaokolo, ne bi li [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-248356","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248356","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=248356"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248356\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=248356"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=248356"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=248356"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}