{"id":248277,"date":"2018-06-13T23:41:30","date_gmt":"2018-06-13T21:41:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=248277"},"modified":"2018-06-13T23:41:30","modified_gmt":"2018-06-13T21:41:30","slug":"antarktik-se-topi-alarmantnom-brzinom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/13\/antarktik-se-topi-alarmantnom-brzinom\/","title":{"rendered":"Antarktik se topi alarmantnom brzinom"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/Antarktik_istrazivanje.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/06\/Antarktik_istrazivanje.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"220\" class=\"alignright size-full wp-image-150234\" \/><\/a>Topljenje Antarktika se alarmantno ubrzava, pri \u010demu je oko tri biliona tona leda nestalo od 1992. godine, upozorava me\u0111unarodni tim eksperata za led u najnovijoj studiji.<\/p>\n<p>U posljednjih \u010detvrt vijeka, najju\u017eniji ledeni dio ovog kontinenta &#8211; \u0161to je klju\u010dni pokazatelj klimatskih promjena &#8211; otopio se toliko da se dobijenom vodom mo\u017ee pokriti cijeli Teksas do nivoa od \u010detiri metara, utvrdili su nau\u010dnici, prenosi danas AP.<\/p>\n<p>Zbog sve te vode, svjetski okeani su porasli za oko 7,6 milimetara, navodi ameri\u010dka agencija.<\/p>\n<p>Prema danas objavljenim rezultatima studije u \u010dasopisu Nature, od 1992. do 2011. godine Antarktik je izgubio oko 84 milijarde tona leda godi\u0161nje, dok je od 2012. do 2017. brzina topljenja porasla na vi\u0161e od 241 milijardu tona godi\u0161nje.<\/p>\n<p>&#8220;Mislim da bi trebalo da se zabrinemo. To ne zna\u010di da bi trebalo da budemo o\u010dajni. Stvari se de\u0161avaju. De\u0161avaju se br\u017ee nego \u0161to smo o\u010dekivali&#8221;, rekla je Izabela Velikonja sa Kalifornijskog univerziteta Irvin, jedan od 88 koautora studije, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>Ian \u017dogin sa Va\u0161ingtonskog univerziteta ukazuje da je dio zapadnog Antarktika, gdje se led najvi\u0161e otopio, &#8220;u stanju kolapsa&#8221;.<\/p>\n<p>Ova studija je druga po redu procjena, a tim nau\u010dnika koji rade u NASA i Evropskoj kosmi\u010dkoj agenciji svakih nekoliko godina sprovedu takvu studiju.<\/p>\n<p>Njihova misija je da pru\u017ee najobuhvatniji pogled na ono \u0161to se doga\u0111a osjetljivim svjetskim podru\u010djima pod ledom na Antarktiku i Grenlandu.<\/p>\n<p>Za razliku od studija u kojima se koristi mjerenje samo jednom metodom, ovaj tim ispituje nestajanje leda na 24 razli\u010dita na\u010dina, uz kori\u0161\u0107enje od 10 do 15 satelita, kao i kopnenih i vazdu\u0161nih mjernih metoda i kompjuterskih simulacija, ka\u017ee vode\u0107i autor studije Endrju \u0160eperd sa Univerziteta Lids u Engleskoj.<\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, postoji mogu\u0107nost da Antarktik sam podigne nivo mora za 16 centimetara do kraja vijeka.<\/p>\n<p>Uz to, nivo mora raste zbog topljenja gle\u010dera svagdje, leda na Grenlandu i \u010dinjenice da se toplija voda \u0161iri.<\/p>\n<p>Za ovakvo stanje stvari su, obja\u0161njava \u0160eperd, krive &#8211; klimatske promjene.<\/p>\n<p>Na Antarktiku topljenje leda uglavnom izaziva toplija voda, a topljenje ju\u017enog okeana je povezano sa promjenama vjetra koje su, pak, povezane sa globalnim otopljenjem nastalim sagorijevanjem uglja, nafte i prirodnog gasa, zaklju\u010duje britanski nau\u010dnik.<\/p>\n<p>Najnovije brojke pokazuju da isto\u010dni Antarktik gubi relativno malo leda godi\u0161nje &#8211; oko 31 tonu &#8211; od 2012. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Topljenje Antarktika se alarmantno ubrzava, pri \u010demu je oko tri biliona tona leda nestalo od 1992. godine, upozorava me\u0111unarodni tim eksperata za led u najnovijoj studiji. U posljednjih \u010detvrt vijeka, najju\u017eniji ledeni dio ovog kontinenta &#8211; \u0161to je klju\u010dni pokazatelj klimatskih promjena &#8211; otopio se toliko da se dobijenom vodom mo\u017ee pokriti cijeli Teksas do [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-248277","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248277","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=248277"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248277\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=248277"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=248277"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=248277"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}