{"id":248219,"date":"2018-06-13T07:00:58","date_gmt":"2018-06-13T05:00:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=248219"},"modified":"2018-06-13T12:02:56","modified_gmt":"2018-06-13T10:02:56","slug":"je-li-marx-bio-u-pravu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/13\/je-li-marx-bio-u-pravu\/","title":{"rendered":"Je li Marx bio u pravu?"},"content":{"rendered":"

Autor: Milan Gavrovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>U jednom trenutku Karl Marx se ohrabrio i, usprkos kroni\u010dnoj obiteljskoj oskudici, izdvojio ne\u0161to novca i zaigrao na londonskoj burzi. Kupuju\u0107i i prodaju\u0107i dionice, stekao je 200 funti. Nije to bilo malo. Isti iznos, na primjer, zaradio bi u godini dana kao stalni dopisnik jednog ameri\u010dkog dnevnika iz Londona, gdje je do smrti \u017eivio u egzilu. Odu\u0161evljen, pisao je tada svom najboljem prijatelju Friedrichu Engelsu: \u2018Sve su teorije sive, samo je drvo biznisa zeleno.\u2019 (Bila je to parafraza Goetheove re\u010denice: \u2018Sve su teorije sive, samo je drvo \u017eivota zeleno.\u2019) \u2018Na\u017ealost\u2019, dodao je Marx, \u2018to sam prekasno shvatio\u2026\u2019<\/p>\n

Bilo je to u zadnjem razdoblju njegovog \u017eivota, kad je ve\u0107 postavio sve svoje teorije, koje su se poslije nazivale marksizmom. Zna\u010di li to da se Marx prvi odrekao marksizma? Ne bi bilo \u010dudno da i takav zaklju\u010dak izvu\u010de neki od brojnih autora koji su se, ne skrivaju\u0107i banalne predrasude, javili povodom obilje\u017eavanja 200 godina od njegovog ro\u0111enja. Jedan od njih, na primjer, pi\u0161e kako je Kina poklonila pet metara visoku Marxovu bron\u010danu skulpturu njegovom rodnom Trieru, dodaju\u0107i da se ta zemlja samo deklarativno zasniva na marksisti\u010dkoj ideologiji. Po tome, Kina je danas zaklju\u010dila ono isto \u0161to i Marx prije puno godina. Da su sve teorije sive, pa se okrenula biznisu.<\/p>\n

Marxove su teorije, me\u0111utim, ne\u0161to sasvim drugo od stereotipa zasnovanih na staljinisti\u010dkoj praksi, koja je obilje\u017eila svijet pro\u0161log stolje\u0107a. On se divio kapitalizmu zbog njegovih razvojnih potencijala, nagla\u0161avaju\u0107i da je u samo sto godina unaprijedio proizvodne snage vi\u0161e nego sve generacije i svi sistemi u cijeloj prethodnoj povijesti. Naravno, predvi\u0111ao je i propast kapitalizma, ali tek u nekoj neodre\u0111enoj budu\u0107nosti jer, kako je pisao, nijedna dru\u0161tvena formacija, pa ni kapitalizam, ne propada dok nije iscrpila sve svoje razvojne mogu\u0107nosti. U zaostaloj Rusiji, kao uostalom i u razvijenim zemljama svijeta, kapitalizam je tek trebao pokazati za \u0161to je sve sposoban. Zato ga je Lenjin vratio na scenu NEP-om, Novom ekonomskom politikom, koja sada \u017eivi u Kini. Nasuprot njemu, Staljin je gradio novo dru\u0161tvo silom, pozivaju\u0107i se na spoznate zakonitosti dru\u0161tvenog razvoja. A kad se \u017eivot u to nije uklapao, postupio je po onoj poznatoj Hegelovoj \u2013 tim gore po \u017eivot. Razvio je apsurdnu teoriju da se poslije revolucije klasna borba zao\u0161trava, pa su mu za sve neuspjehe postali krivi ostaci starog re\u017eima. (Kako to zvu\u010di suvremeno u dana\u0161njoj Hrvatskoj!) Dakle, ljudi koji se ne pona\u0161aju u skladu sa spoznatim zakonitostima. Bilo je sasvim logi\u010dno da slijedi njegov slavni zaklju\u010dak da kad nema \u010dovjeka, nema ni problema. Giljotina u Francuskoj revoluciji bila je dje\u010dja igra\u010dka prema onome \u0161to je slijedilo u Rusiji.<\/p>\n

U godini 1998. svijet je obilje\u017eavao 150 godina od \u2018Komunisti\u010dkog manifesta\u2019 (kad je objavljen, Marx je imao samo 30 godina, a pisao ga je po narud\u017ebi nekih tada\u0161njih radni\u010dkih organizacija, dakle za novac), pa su mnogi jo\u0161 bili pod utjecajem nedavne propasti marksisti\u010dkog (zapravo staljinisti\u010dkog) eksperimenta u Europi. Upravo zato bili su iznena\u0111eni kad su po\u010deli listati Marxove tekstove i uo\u010dili koliko su njegove ocjene to\u010dne, a on u cjelini u pravu. Pokazalo se, zapravo, da je nakon pada sovjetskog bloka Marx postao mnogo aktualniji nego \u0161to je bio prije. Zajedno s realnim socijalizmom (kako su si tepali staljinisti) nestao je i kapitalizam s kakvim je \u017eivio Zapadni svijet. Po\u010deli su se, naime, ubrzano gasiti elementi socijalne dr\u017eave, koji su dotad smatrani nepromjenjivim tekovinama stogodi\u0161nje borbe za radni\u010dka prava, pa i civilizacijskim dostignu\u0107em. Produ\u017eavalo se radno vrijeme, bujali su prekarni oblici rada, participacija zaposlenih u upravljanju (vrlo razvijena u naprednim ekonomijama Njema\u010dke ili Japana) zaboravljena je preko no\u0107i. Prvo su se po\u010dele pove\u0107avati razlike u pla\u0107ama, i to za preko sto puta i vi\u0161e. U nacionalnim ekonomijama svi rezultati pove\u0107anja produktivnosti zavr\u0161avali su u malom broju ruku, a najve\u0107i dio stanovni\u0161tva nije dobivao doslovno ni\u0161ta. Jedan ameri\u010dki autor tada je pisao kako su svi, marksisti i antimarksisti, vjerovali da je Marx pogrije\u0161io tvrde\u0107i da \u0107e se socijalne razlike pove\u0107avati. To je nemogu\u0107e, tko \u0107e kupovati svu tu robu koja je rezultat rasta produktivnosti. Trebalo je samo nekoliko godina pa da se poka\u017ee koliko je, usprkos svemu, i tu Marx bio u pravu. Usput re\u010deno, on nije tvrdio da \u0107e se istovremeno s rastom bogatstva jednih pove\u0107avati i siroma\u0161tvo svih ostalih, kako ga neki interpretiraju. Kad bi bilo tako, kapitalizam ne bi imao toliko bolje performanse od svih ostalih dru\u0161tvenih formacija u povijesti. Ono \u0161to se po njemu pove\u0107ava, to su socijalne razlike. U Hrvatskoj, me\u0111utim, BDP je jo\u0161 uvijek znatno manji nego prije vi\u0161e od trideset godina, \u0161to zna\u010di da su sva bogatstva nastala preraspodjelom. Kod nas, zaista, da bi neki postali bogati, svi ostali su morali osiroma\u0161iti.<\/p>\n

Za\u0161to se sve to dogodilo nakon propasti sovjetskog bloka, kao sinonima za ekonomsku neefikasnost, siroma\u0161tvo i totalitarizam? Zato \u0161to je time radni\u010dkom pokretu na Zapadu, sindikatima i socijalisti\u010dkim strankama izvu\u010den tepih ispod nogu. Nije Zapad strepio od sovjetskih raketa, ve\u0107 od primjera koji bi mogao postati zarazan za previ\u0161e pritisnuto radno ovisno stanovni\u0161tvo u vlastitim zemljama i tzv. tre\u0107em svijetu, koji se nije mirio s ulogom kolonija i banana republika. Kad je te prijetnje nestalo, kapitalizam je ponovno postao bezdu\u0161an, kao u Marxovo vrijeme. Odnosno, ponovno je na\u0161ao svoju du\u0161u, kako bi to rekao Churchill. Krupni kapital se, o\u010dito, za to dobro pripremio, pa su prestankom hladnog rata doga\u0111aji krenuli suprotno mnogim (naivnim?) o\u010dekivanjima. Raspu\u0161tanje Var\u0161avskog pakta dovelo je do ja\u010danja a ne raspu\u0161tanja NATO-a, a ameri\u010dki vojni bud\u017eet se udvostru\u010dio. Novac se ne zgr\u0107e zbog bogatstva, ve\u0107 mo\u0107i i dominacije svijetom, koji se opet dijeli na interesne sfere. Kapitalizam vi\u0161e ne ra\u010duna na radnike kao potro\u0161a\u010de, jer ih masovno zamjenjuje robotima u proizvodnji i kompjutorima u administraciji. A roboti ne idu u \u0161oping-centre. Jeftina orijentalna roba dobro je do\u0161la krupnom kapitalu, u incestuoznoj monopolskoj vezi s dr\u017eavom, jer se on njenom proizvodnjom vi\u0161e ne \u017eeli baviti. Marx je i tu bio u pravu, ali da bi se to shvatilo, kapitalizam i svijet morali su ponovno postati nalik onima iz njegovog doba.<\/p>\n

Obilje\u017eavanje 200 godina od njegovog ro\u0111enja aktualiziralo je i krucijalno pitanje, mo\u017ee li se sve to promijeniti bez jo\u0161 jedne revolucije i svih u\u017easa koje ona donosi? Marx je tu jasan. Ne mo\u017ee. Nekad se mislilo da je i u tome pogrije\u0161io, \u0161to se obja\u0161njavalo njegovim hegelijanskim naslije\u0111em i \u017eivim iskustvom njegovog stolje\u0107a punog revolucija, koje je zapo\u010delo najve\u0107om od svih, Francuskom revolucijom. Ali sada smo ponovno shvatili da se privilegirani nikad ne odri\u010du svojih privilegija i da stalno tra\u017ee vi\u0161e, bez obzira na posljedice. Tako se istovremeno sa sve ve\u0107om nezaposleno\u0161\u0107u uvodi sve du\u017ee radno vrijeme i sve kasniji odlazak u mirovinu. Nikad dosta. A kolone izbjeglica iz suvremenih kolonijalnih ratova preplavile su Europu. Je li tako stvoren profit onaj progres, koji osigurava opstanak svake dru\u0161tvene formacije?<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Privilegirani se nikad ne odri\u010du svojih privilegija i stalno tra\u017ee vi\u0161e<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-248219","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248219","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=248219"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248219\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=248219"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=248219"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=248219"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}