{"id":248011,"date":"2018-06-09T14:58:17","date_gmt":"2018-06-09T12:58:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=248011"},"modified":"2018-06-09T14:58:17","modified_gmt":"2018-06-09T12:58:17","slug":"nakon-40-godina-rijesena-misterija-munja-na-jupiteru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/09\/nakon-40-godina-rijesena-misterija-munja-na-jupiteru\/","title":{"rendered":"Nakon 40 godina rije\u0161ena misterija munja na Jupiteru"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/Juno-Jupiter.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/Juno-Jupiter-300x176.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"176\" class=\"alignright size-medium wp-image-208617\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/Juno-Jupiter-300x176.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/Juno-Jupiter-580x339.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/Juno-Jupiter-450x263.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/Juno-Jupiter-480x281.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/Juno-Jupiter-235x137.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/Juno-Jupiter-75x44.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/Juno-Jupiter-350x205.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/Juno-Jupiter-220x129.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/Juno-Jupiter.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Oluje pra\u0107ene munjama na Jupiteru su mnogo \u010de\u0161\u0107e i mnogo sli\u010dnije onima na Zemlji nego \u0161to se mislilo ranije.<\/p>\n<p>Jupiter je najve\u0107a planeta Sun\u010devog sistema i peti je po redu od Sunca. Pojava munja, odnosno naglo pra\u017enjenje atmosferskog elektri\u010dnog naboja u olujnim oblacima, na Jupiteru je otkrivena prije \u010detrdesetak godina, prenosi 24sata.hr.<\/p>\n<p>Elektri\u010dni naboj stvara \u0161iroki raspon radijskih frekvencija, a Voyager 1, jo\u0161 je 1979. godine otkrio zvu\u010dne talase vrlo niske frekvencije &#8211; karakteristi\u010dne za munje.<\/p>\n<p>Nevjerovatni zvukovi Jupitera koje je Voyager 1 snimio bili su prvi dokaz da se u atmosferi ove velike planete stvaraju munje. Naknadno, kamere na svemirskoj letjelici Galileo te letjelica Cassini lansiranoj s ciljem istra\u017eivanja Saturna i druge misije potvrdile su pojavu munja na Jupiteru u obliku svjetlosnih bljeskova.<\/p>\n<p>Najnovije istra\u017eivanje, koje se temelji na podacima koje je prikupila letjelica Juno, otkrilo je 1600 pojava munje, odnosno deset puta vi\u0161e nego \u0161to ih je ranije zabilje\u017eio Voyager 1.<\/p>\n<p>\u201cMunje na Jupiteru mogu biti \u010deste ba\u0161 kao i ove na Zemlji\u201d, izjavila je voditeljka studije Ivana Kolma\u0161ov\u00e1, nau\u010dnica s Akademije nauke \u010ce\u0161ke republike za Space.com.<\/p>\n<p>\u201cS obzirom na znatno velike razlike u atmosferama kakvu ima Jupiter i atmosferi Zemlje, sli\u010dnosti u munjama i grmljavini su prili\u010dno zapanjuju\u0107e\u201d, dodao je koautor studije Vilijam Kurt sa Univerziteta u Ajovi.<\/p>\n<p>NASA je u saop\u0161tenju istakla da do ovakvih podataka u ranijim misijama nisu mogli ni do\u0107i, jer ova letjelica prolazi bli\u017ee Jupiteru nego bilo koja druga do sada. Samim tim, ja\u010dina signala koje planeta emituje je hiljadu puta ja\u010da. Naravno, tu je i zna\u010dajan tehnolo\u0161ki napredak u preciznosti mjernih instrumenata, pa su uspje\u0161no zabilje\u017eene \u010dak i slabiji signali u kakofoniji zvu\u010dnih talasa koji se stvaraju na Jupiteru.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, postoji i jedna velika razlika. Dok se na Zemlji munje znatno vi\u0161e stvaraju u podru\u010dju oko ekvatora, kod Jupitera je situacija obrnuta &#8211; kod Jupitera je takva aktivnost karakteristi\u010dna za polove planete.<\/p>\n<p>Razlog tome je \u0161to Zemlja dobiva mnogo vi\u0161e topline od Sun\u010devog zra\u010denja, koje je najsna\u017enije oko ekvatora. Jupiter je pet puta udaljeniji od Sunca, pa zato dobiva i pet puta manje Sun\u010deve svjetlosti od Zemlje.<\/p>\n<p>Ipak, i Jupiter dobija ne\u0161to Sun\u010deve topline, koja kao i kod Zemlje zagrijava dio oko ekvatora. Upravo ta toplina stvara stabilnost u gornjem dijelu atmosfere, i onemogu\u0107avaju porast toplog vazduha iz unutra\u0161njosti. Na polovima Jupitera, kod kojih nema te topline u gornjem dijelu atmosfere, nema ni stabilnosti u atmosferi pa se gasovi vi\u0161e temperature di\u017eu iz Jupiterove unutra\u0161njosti i tako stvaraju sastojke za pojavu munja.<\/p>\n<p>\u201cOva otkri\u0107a su va\u017ena jer \u0107e nam pomo\u0107i da bolje razumijemo sastav, cirkulaciju i tokove energije na Jupiteru\u201d, napomenuo je \u0160anon Braun iz NASA.<\/p>\n<p>Ali sada ih mu\u010di jedno drugo pitanje.<\/p>\n<p>\u201cIako su pojave munje zabilje\u017eene na oba pola, tek trebamo otkriti za\u0161to se munje znatno \u010de\u0161\u0107e pojavljuju na sjevernom polu Jupitera\u201d, zaklju\u010dio je.   <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Oluje pra\u0107ene munjama na Jupiteru su mnogo \u010de\u0161\u0107e i mnogo sli\u010dnije onima na Zemlji nego \u0161to se mislilo ranije. Jupiter je najve\u0107a planeta Sun\u010devog sistema i peti je po redu od Sunca. Pojava munja, odnosno naglo pra\u017enjenje atmosferskog elektri\u010dnog naboja u olujnim oblacima, na Jupiteru je otkrivena prije \u010detrdesetak godina, prenosi 24sata.hr. Elektri\u010dni naboj stvara [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":208617,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-248011","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=248011"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/248011\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/208617"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=248011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=248011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=248011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}