{"id":247895,"date":"2018-06-07T12:12:44","date_gmt":"2018-06-07T10:12:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=247895"},"modified":"2018-06-07T18:25:21","modified_gmt":"2018-06-07T16:25:21","slug":"naucnici-mapirali-3-000-bakterija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/07\/naucnici-mapirali-3-000-bakterija\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici mapirali 3.000 bakterija"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/bakterije.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/bakterije-300x225.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"225\" class=\"alignright size-medium wp-image-81516\" \/><\/a>U poku\u0161aju da prona\u0111u nove na\u010dine borbe protiv tvrdokornih bakterija otpornih na ljekove, nau\u010dnici su mapirali genome vi\u0161e od 3.000 bakterija, uklju\u010duju\u0107i i uzorke uzete sa nosa Aleksandra Fleminga i soj virusa koji uzrokuje dizenteriju, sa vojnika iz Prvog svjetskog rata.<\/p>\n<p>Dekodirani su, tako\u0111e, i DNK smrtonosnih sojeva kuge, dizenterije i kolere, prenosi Hina. <\/p>\n<p>Nau\u010dnici time poku\u0161avaju bolje da razumiju neke od najopasnijih bolesti dana\u0161njice i razviju nove na\u010dine za njihovo spre\u010davanje i lije\u010denje. <\/p>\n<p>Uzorci bakterija iz nosa Aleksandra Fleminga, britanskog nau\u010dnika koji je otkrio prvi antibiotik &#8211; penicilin, nalaze se me\u0111u vi\u0161e od 5.500 bakterija koje se \u010duvaju u britanskoj Nacionalnoj zbirci sojeva kultura (NCTC), jednoj od najve\u0107ih kolekcija klini\u010dki relevantnih bakterija na svijetu. <\/p>\n<p>Prva bakterija sa\u010duvana u NCTC-u izolovana je jo\u0161 1915. godine u rovovima tokom Prvog svjetskog rata. Rije\u010d je o soju bakterije Shigella flexneri, koja izaziva dizenteriju. <\/p>\n<p>&#8220;Znaju\u0107i, vrlo precizno, kako su bakterije izgledale prije i tokom uvo\u0111enja antibiotika i vakcina, njihovo upore\u0111ivanje sa novim sojevima, otkriva nam kako su one reagovale na te postupke&#8221;, ka\u017ee D\u017eulijan Parkhil sa Instituta Sanger, nau\u010dnik koji predvodi istra\u017eivanje. &#8220;To nam, zauzvrat, poma\u017ee u razvijanju novih antibiotika i vakcina&#8221;, dodao je on. <\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci procjenjuju da je oko 70 odsto bakterija ve\u0107 otporno na barem jedan antibiotik koji se uobi\u010dajeno koristi u suzbijanju te iste bakterije. To je dovelo do nastanka &#8220;superbakterija&#8221;, koje su rezistentne na jedan ili vi\u0161e ljekova. Nau\u010dnici upozoravaju da je to jedna od najve\u0107ih prijetnji sa kojima se medicina danas suo\u010dava. <\/p>\n<p>Najozbiljnije rizike predstavljaju tuberkuloza, od koje godi\u0161nje oboli vi\u0161e od 10,4 miliona ljudi i umre 1,7 miliona, kao i gonoreja. To je seksualno prenosiva bolest kojom se godi\u0161nje zarazi 78 miliona ljudi i koja, kako tvrdi Svjetska zdravstvena organizacija, postaje gotovo neizlje\u010diva. <\/p>\n<p>Mape genoma oko 3.000 sojeva bakterija bi\u0107e objavljene na internet stranici NCTC-a, pa \u0107e tako biti dostupne nau\u010dnicima u cijelom svijetu da bi im pomogle u razvoju potencijalno novih dijagnosti\u010dkih testova, vakcina ili metoda lije\u010denja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U poku\u0161aju da prona\u0111u nove na\u010dine borbe protiv tvrdokornih bakterija otpornih na ljekove, nau\u010dnici su mapirali genome vi\u0161e od 3.000 bakterija, uklju\u010duju\u0107i i uzorke uzete sa nosa Aleksandra Fleminga i soj virusa koji uzrokuje dizenteriju, sa vojnika iz Prvog svjetskog rata. Dekodirani su, tako\u0111e, i DNK smrtonosnih sojeva kuge, dizenterije i kolere, prenosi Hina. Nau\u010dnici [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-247895","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247895","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=247895"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247895\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=247895"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=247895"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=247895"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}