{"id":247757,"date":"2018-06-05T07:00:13","date_gmt":"2018-06-05T05:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=247757"},"modified":"2018-06-04T23:52:26","modified_gmt":"2018-06-04T21:52:26","slug":"formiranje-karaktera-pomocu-borilackih-vjestina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/05\/formiranje-karaktera-pomocu-borilackih-vjestina\/","title":{"rendered":"Formiranje karaktera pomo\u0107u borila\u010dkih vje\u0161tina"},"content":{"rendered":"

Autor: Pedro Bernat<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>\u0160irenje borila\u010dkih vje\u0161tina ne\u0161to je \u0161to dobro poznajemo. U gotovo svakom gradu na svijetu danas se mogu na\u0107i gimnasti\u010dke dvorane, \u0161kole i akademije gdje se podu\u010davaju orijentalne discipline. Pogledamo li povijest tih \u0161kola, uo\u010dit \u0107emo da su puno vi\u0161e od sporta ili sustava osobne za\u0161tite. U\u010ditelji i osniva\u010di \u0161kola borila\u010dkih vje\u0161tina izvorno su predlagali obrazovanje i formiranje karaktera pomo\u0107u tih vje\u0161tina.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di formiranje karaktera?<\/p>\n

Formiranje karaktera ne zna\u010di promjenu \u010dovjekova karaktera, ve\u0107 njegovo pobolj\u0161anje. Kao \u0161to vrlo dobro ka\u017eu stoi\u010dki filozofi, karakter je poput kipa: svatko ima svoj i ne mo\u017ee ga zamijeniti za tu\u0111i. Ono \u0161to mo\u017ee u\u010diniti jest o\u010distiti ga, ula\u0161titi, usavr\u0161iti dok ne postane lijep. U na\u0161em dana\u0161njem konceptu \u0161kolstva podu\u010dava se matematika, prirodne znanosti, knji\u017eevnost, informatika\u2026 Tako stje\u010demo neka intelektualna znanja koja nam daju vanjski, uglavnom povr\u0161inski kulturni sjaj. Ne u\u010dimo odgajati karakter, ne u\u010dimo o koncentraciji, pa\u017enji, strategiji ili tome kako se suo\u010diti sa strahom i svakodnevnim problemima. Stoga smo psihi\u010dki puno slabiji nego \u0161to \u010desto vjerujemo. \u010cesto vidimo da je neka osoba akademskog obrazovanja jednako dezorijentirana pred \u017eivotnim problemima kao i ona koja jedva zna \u010ditati i pisati.<\/p>\n

U\u010ditelji i osniva\u010di \u0161kola borila\u010dkih vje\u0161tina kao \u0161to su Gichin Funakoshi, Jigoro Kano, Morihei Ueshiba, So Doshin i drugi, tra\u017eili su cjelovito formiranje \u010dovjeka pomo\u0107u borila\u010dkih umije\u0107a, stvaraju\u0107i put samokontrole i spoznaje.<\/p>\n

Razmotrimo na nekim primjerima kako se mo\u017ee formirati karakter prakticiraju\u0107i borila\u010dka umije\u0107a. Kad polaznik krene u \u0161kolu borila\u010dkih vje\u0161tina, on ne zna gotovo ni\u0161ta od onoga \u0161to se od njega tra\u017ei, no on kroz disciplinu malo-pomalo razvija niz pokreta i tehnika. Vje\u017ebanje daje karakteru skromnost (koja nije omalova\u017eavanje niti podcjenjivanje sebe) i sposobnost rada te nas pou\u010dava da je samodisciplina veliko i mo\u0107no oru\u0111e.<\/p>\n

Drugi klasi\u010dni primjer oblikovanja karaktera nalazimo u situacijama koje se doga\u0111aju u borbi. Na primjer, ako je vje\u017eba\u010d u borbi neodlu\u010dan, on gubi. S druge pak strane, ako je nepromi\u0161ljen ili srlja, naletjet \u0107e nosom ravno na \u0161aku svoga protivnika. U svakoj borbi postoji pravi trenutak pogodan za djelovanje, stoga vje\u017eba\u010d treba biti koncentriran da bi ga iskoristio.<\/p>\n

Koliko smo puta u \u017eivotu izgubili zbog toga \u0161to nismo razvili samodisciplinu? Koliko nam je puta zbog neodlu\u010dnosti pobjegao \u201cvlak\u201d nekog doga\u0111aja? Koliko smo puta propustili priliku zato \u0161to nismo bili spremni kad se ona ukazala? Zato su borila\u010dke vje\u0161tine ne\u0161to \u0161to nam mo\u017ee obogatiti \u017eivot.<\/p>\n

Izvorno se u borila\u010dkim vje\u0161tinama borbi podu\u010davalo zbog bitki na bojnom polju, me\u0111utim, za vrijeme dugih razdoblja mira majstori i osniva\u010di \u0161kola razvijali su vrstu borbe koja ima odgojne, spoznajne karakteristike. Pri tome su inzistirali na vrlinama kao \u0161to su uljudnost, ispravnost, besprijekornost te vje\u017ebali polaznike suo\u010davanju sa situacijama u kojima su izlo\u017eeni pritisku, pou\u010davaju\u0107i ih razvijanju one rijetke kvalitete koju nazivamo smirenost. Smirenost je jedno od najvrjednijih blaga koje nam borila\u010dke vje\u0161tine mogu pru\u017eiti.<\/p>\n

Za\u0161to su veliki majstori nakon trideset, \u010detrdeset ili pedeset godina vje\u017ebanja nastavljali vlastito usavr\u0161avanje? Zar se nisu znali braniti nakon tolikih godina? Mo\u017eda su radili na razvijanju smirenosti i zbog toga su nastavljali vje\u017ebati. Stoga majstor Gichin Funakoshi ka\u017ee: Na putu karatea nije va\u017ena pobjeda ni poraz njegovih sudionika, ve\u0107 jedino formiranje njihova karaktera. Taj proces japanski majstori nazivaju budo ili borila\u010dke umjetnosti kao put transcendentne spoznaje.<\/p>\n

Danas je takav pristup tom putu zaboravljen. Borila\u010dke vje\u0161tine polarizirale su se na sportski i obrambeni aspekt i nemaju gotovo nikakvih transcendentnih karakteristika. Takva polarizacija izazvala je pove\u0107anu popularnost, ali i gubitak dubine. Zbog toga se danas mnogi me\u0111unarodni u\u010ditelji sve vi\u0161e zanimaju za proces koji obuhva\u0107a mnogo dublji pristup od sportskog ili obrambenog. To je proces koji, bez gubitka borila\u010dkih i sportskih karakteristika te onih zdravstvenih (\u0161to su odlike inherentne ovim vje\u0161tinama), omogu\u0107uje u\u010denje korisno ljudima na\u0161eg vremena. To je proces koji nas pou\u010dava kako efikasno reagirati na svakodnevne probleme, na na\u0161e strahove i nesigurnosti. Formiranje karaktera, dakle, iznova dobiva na va\u017enosti. Borila\u010dke vje\u0161tine mogu se ponovno pretvoriti u transcendentni put koji \u0107e nas malo-pomalo u\u010diniti boljima, sna\u017enijima i mudrijima.<\/p>\n

Nova akropola<\/a>\/Esfinge<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Smirenost je jedno od najvrjednijih blaga koje nam borila\u010dke vje\u0161tine mogu pru\u017eiti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-247757","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247757","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=247757"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247757\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=247757"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=247757"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=247757"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}