{"id":247607,"date":"2018-06-02T08:40:15","date_gmt":"2018-06-02T06:40:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=247607"},"modified":"2018-06-02T08:51:08","modified_gmt":"2018-06-02T06:51:08","slug":"u-palestini-nasa-proslost-proganja-nasu-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/02\/u-palestini-nasa-proslost-proganja-nasu-buducnost\/","title":{"rendered":"U Palestini, na\u0161a pro\u0161lost proganja na\u0161u budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Samah Jarb<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/gaza.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-152090 alignright\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/gaza-300x223.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"223\" \/><\/a>Jedan francuski kolega pitao me jednom prilikom: \u201cZa\u0161to se Palestinci ne mogu \u2018osloboditi\u2019 Nakbe (na arapskom \u2018katastrofa\u2019, godi\u0161njica progona Arapa iz novouspostavljene dr\u017eave Izrael, op. prev.)? Prisje\u0107aju se sela koja vi\u0161e ne postoje na kartama, a svojoj djeci ostavljaju klju\u010deve domova koji su davno napu\u0161teni. Za\u0161to se ne okane svega toga i gledaju u budu\u0107nost? \u201c<\/p>\n<p>Odgovor na to je da Nakba nije samo povijesna trauma nego i akumulirana nevolja koja i dalje utje\u010de na palestinski identitet, kako kolektivno tako i pojedina\u010dno. Nakba je kao te\u0161ka ozljeda koja nikada nije sanirana i izlije\u010dena. Ona je suvremena uvreda koja se obnavlja sa svakim Palestincem koji je poni\u017een, uhi\u0107en i ubijen \u2013 sol je dodana u ranu Nakbe sa svakim sru\u0161enim domom i svakim komadom zaplijenjene zemlje.<\/p>\n<p>Sje\u0107anje na Nakbu ne odr\u017eava taj klju\u010d koji ide od djeda do unuka. Sje\u0107anje le\u017ei u o\u0161te\u0107enom identitetu i samospoznaji na koju smo prisiljeni i koja se prenosi iz generacije u generaciju. Naslijedili smo Nakbu od potla\u010dene, protjerane generacije koja je do\u0161la prije nas. To je mu\u010dno naslije\u0111e koje sa sobom nosi tjeskobne uspomene koje kao da su u na\u0161im genima.<\/p>\n<p>Niti poku\u0161aji da se zaboravi niti senilnost starosti ne mogu ukloniti uspomene. Ti\u0161ina ne mo\u017ee poni\u0161titi \u0161okantne posljedice Nakbe. Naprotiv, obilje\u017eavanje Nakbe potrebno je kako bi se razumjela sada\u0161njost i ispravile ozljede pro\u0161losti. Kolektivna trauma zahtijeva kolektivno iscjeljivanje putem pripovijedanja, rituala, simboli\u010dkog predstavljanja kao i \u2018restorativne pravde\u2019. Ti\u0161ina i poricanje samo \u0107e produbiti ranu i donijeti nam budu\u0107e nesre\u0107e.<\/p>\n<p>\u201cAli Palestinci koji se pribli\u017ee ogradi u Gazi mora da su suicidni!\u201d, nagla\u0161ava moj kolega, bez znati\u017eelje o mislima i osje\u0107ajima tih Palestinaca. Njegova dijagnoza ne priznaje da ovi Palestinci mo\u017eda iskazuju potrebu za promjenom nepromjenjivog statusa quo. Oni mo\u017eda \u017eele prosvjedovati zbog kra\u0111e njihove zemlje, zbog opsade ili zbog podjele svog naroda. Ali, svojom brzinskom dijagnozom moj kolega isklju\u010duje mogu\u0107nost da ih saslu\u0161a, ili da se dogovore bolje strategije. Dono\u0161enje stavova na temelju \u2018povr\u0161inskog ispoljavanja\u2019 otklanja mogu\u0107nost istinskog razumijevanja.<\/p>\n<p>Postoji razlika izme\u0111u psiholo\u0161kog profila osobe koja poku\u0161a samoubojstvo zbog osobnih problema i osobe koja strijemi samo-\u017ertvovanju u kontekstu dru\u0161tvene borbe. Suicidalna osoba je beznadna i o\u010dajna, odmi\u010de se od drugih ljudi ili se boji da \u0107e im biti teret. Samoubojstvo je \u010desto egocentri\u010dno, jer iskra \u017eivota pojedinca izgubi svoje zna\u010denje u kontekstu me\u0111uljudskih odnosa. Nasuprot tome, osoba koja se \u017ertvuje mo\u017ee biti puna nade (\u010dak i kada ide u smrt), mo\u017eda i previ\u0161e. \u010cin samo-\u017ertvovanja \u010desto uklju\u010duje altruisti\u010dku predanost drugima i \u017eelju da pobolj\u0161a njihovu budu\u0107nost. Njihova nada je ugasiti vlastitog sebe u slu\u017ebi davanja svjetla drugima i osvjetljavanja ceste koja le\u017ei ispred.<\/p>\n<p>Sje\u0107am se sna koji sam imala prije nekoliko godina. Hodala sam u mraku i vidjela bi\u0107a sa sme\u0111im krznom kako polako hodaju na \u010detiri noge. Svako malo, jedno od njih bi se zaustavilo i okrenulo glavu prema gore. Bilo je previ\u0161e tamno da jasno vidim, ali kona\u010dno sam prepoznala ljudsko lice. To je bio san o mojem narodu i lo\u0161em uvidu ostatka svijeta u na\u0161u situaciju.<\/p>\n<p>Kada se Palestinci bore za svoja nacionalna prava, nazivaju nas teroristima. Kada mirno prosvjedujemo i kad nas ubijaju okupacijske snage, zovu nas \u201csuicidalnim\u201d. Avi Dichter, predsjednik izraelskog komiteta za vanjske poslove i obranu nazvao je mirne prosvjednike \u201eidiotima\u201c. Postoje li ljudi koji su spremni otvoriti o\u010di u ovoj tami i vidjeti ljudsko lice Palestinaca?<\/p>\n<p>Kroz povijest, milijuni su mar\u0161irali kako bi se \u010duli njihovi glasovi. Ljudska bi\u0107a \u010desto se \u017ertvuju radi svojih vrijednosti ili u ime onih do kojih im je stalo. Kada takve osobe umru one se slave i smatraju mu\u010denicima za svoju stvar. Za\u0161to bi to bilo tako druga\u010dije kada te osobe ubijaju izraelske snage? Prije dva mjeseca francuski policajac Arnaud Beltrame razmijenio je samoga sebe s taocem tijekom teroristi\u010dkog napada u gradu Trebesu. On je na\u017ealost ubijen, ali se njegov postupak slavio kao hrabar i herojski, a ne kao suicidalni \u010din.<\/p>\n<p>Veliki mar\u0161 koji je zapo\u010deo na Dan palestinske zemlje (30.3., dan kada se obilje\u017eavaju doga\u0111aji iz 1967. kada je Izraelska vojska izme\u0111u ostalog zauzela Jeruzalem, op. prev.) nastavlja se dok pi\u0161em ovaj tekst povodom uspostave ameri\u010dkog veleposlanstva u mome okupiranom gradu Jeruzalemu, s ciljem proslave 70. obljetnice Nakbe. Ovaj mar\u0161 simbolizira posebnu va\u017enost zemlje za Palestince. Neki zemljoposjednici svoje vlasni\u0161tvo smatraju pukom imovinom koja generira ekonomsku dobit i mo\u017ee se iskoristiti za vodu, energiju i hranu, ali za Palestince to je druk\u010diji osje\u0107aj. Kao narod bez dr\u017eave, Palestinci zemlji\u0161te smatraju aspektom vlastite du\u0161e koji predstavlja njihov ranjeni identitet. Zbog dubokih emocija vezanih uz zemlju mnogi su Palestinci spremni umrijeti za nju. Ono \u0161to nam treba je lobiranje, strategije, planiranje i prora\u010dun rizika kako Palestinci ne bi morali bivati ubijeni da bi se njihova situacija prepoznala. Preuranjeno prosu\u0111ivanje, davanje psihijatrijskih etiketa ili eksploatiranje samo-\u017ertvovanja ne mo\u017ee doprinijeti razumijevanju ove situacije.<\/p>\n<p>Zemlja je materijalni prostor za \u017eivotnu pri\u010du Palestinaca, kao i svih drugih naroda. Neka na svijetu bude mjesta i za Palestince pa da svoje \u017eivotne pri\u010de ne tra\u017ee pod zemljom. Velika je bol \u010dinjenica da je toliko Palestinaca ubijeno u obrani svojih snova. Na\u0161a jedina utjeha je vjerovanje da iako su nas napustili, oni nekako i dalje ustrajavaju na ispunjenju svojih prekrasnih snova.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/digitalnademokracija.com\/2018\/06\/01\/samah-jabr-u-palestini-nasa-proslost-proganja-nasu-buducnost\/\">Digitalna demokracija<\/a>\/<a href=\"https:\/\/www.opendemocracy.net\/north-africa-west-asia\/samah-jabr\/palestine-our-history-haunts-our-future\">OpenDemocracy<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zemlja je materijalni prostor za \u017eivotnu pri\u010du Palestinaca, kao i svih drugih naroda. Neka na svijetu bude mjesta i za Palestince pa da svoje \u017eivotne pri\u010de ne tra\u017ee pod zemljom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-247607","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247607","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=247607"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247607\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=247607"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=247607"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=247607"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}