{"id":247529,"date":"2018-06-01T06:25:26","date_gmt":"2018-06-01T04:25:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=247529"},"modified":"2018-06-01T06:25:26","modified_gmt":"2018-06-01T04:25:26","slug":"nevolje-sa-stirmerom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/06\/01\/nevolje-sa-stirmerom\/","title":{"rendered":"Nevolje sa \u0160tirmerom"},"content":{"rendered":"

Danima razmi\u0161ljam da li da napi\u0161em ovaj tekst. U jednom trenutku ho\u0107u, pa se onda predomislim. Ne\u0107u. A za\u0161to da ne, mo\u017eda \u0107e nekome biti zanimljiv.\u00a0 Ali kako, opet, \u00a0da pi\u0161em kada na raspolaganju imam samo internet i Njego\u0161eva sabrana djela? Neozbiljno je!<\/p>\n

Pandorina kutija, me\u0111utim, koju mi je otvorila zainteresovanost za Njego\u0161evog \u0160tirmera koji \u201eleti na kolima\u201c toliko me je preokupirala da prosto ne mogu da se uzdr\u017eim. Ne znam da li je neko pisao o ovoj Njego\u0161evoj pjesmi (jeste sigurno, samo \u0161to ja to ne znam) i nemojte me kritikovati \u0161to se usu\u0111ujem da se upustim u pri\u010du bez neophodnih informacija – 30\u20ac za benzin do biblioteke na Cetinju i natrag nezaposlen \u010dovjek nema, a u siroma\u0161noj \u017eablja\u010dkoj biblioteci ne mo\u017eete na\u0107i ni \u201eGorski vijenac\u201c, a kamoli bilo kakvu analizu Njego\u0161eve poezije. Nemam nikakvih pretenzija, dakle, da ovo \u0161to pi\u0161em smatram nekakvom ozbiljnom i va\u017enom analizom, niti je moj motiv pobijanje odre\u0111enih zaklju\u010daka koje sam prona\u0161la u jednom istorijskom tekstu. Prosto, pri\u010dam radi pri\u010de…<\/p>\n

Kako rekoh, zainteresova me \u0160tirmer, parabrod (vjerovatno je pravilnije \u201eparobrod\u201c, ali ne mogu da prevazi\u0111em parabrode sa Misisipija iz romana moga djetinjstva) kojim je Njego\u0161 u januaru 1844. godine putovao u Trst. Kakav li je bio? Koliko dugo se putovalo? Kada su parabrodi zamijenili jedrenjake? Je li bilo osvjetljenja u lukama? (O svemu li i sva\u010demu razmi\u0161ljaju nezaposlene doma\u0107ice!) I tako, tra\u017ee\u0107i po internetu, prona\u0111oh mnogo \u0161to\u0161ta, ali \u0161to se samog \u0160tirmera ti\u010de, ispostavilo se da stvar nije nimalo jednostavna.<\/p>\n

\"\"
\n<\/a>Prvo iznena\u0111enje \u010dekalo me je u tekstu Velimira Vuja\u010di\u0107a \u201eNjego\u0161 i Crna Gora u dalmatinskoj periodici\u201c (Matica crnogorska, jesen 2013). \u201e\u0160tirmer\u201c je u njemu postao \u201e\u0160timer\u201c (i Stimer), i u citatima i u samom autorovom tekstu (\u201eNe\u0161to kasnije, Iva\u010di\u0107 je javio dalmatinskom guverneru u Zadru Johanu Avgustu fon Turskom da se Njego\u0161 uveliko sprema za put i da \u0107e 13. januara po\u0107i za Trst parobrodom \u2019Baron Stimer\u2019\u201c; \u201e\u2019Baron \u0160timer\u2019, parabrod austrijskog Lojda, na koji se Njego\u0161 s pratnjom ukrcao, bio je brod starinskog tipa, koji se pokretao to\u010dkovima raspore\u0111enim na obadvije strane trupa.\u201c ). Odmah mi je palo na pamet da se najvjerovatnije radi o samoj imenici parabrod i, zaista, bila sam u pravu. \u201eSteamer\u201c ili \u0161timer i na njema\u010dkom, kao i na engleskom (engleski izgovor je stimer), \u00a0zna\u010di parabrod. U nazivu svakog parabroda austrijskog Lloyd-a, u \u010dijem je vlasni\u0161tvu bio i na\u0161 \u0160tirmer, stoji i naznaka \u201esteamer\u201c. \u0160ta je onda Baron \u0160tirmer? Je li zaista \u0160tirmer bio neki baron, ili je Njego\u0161 ubacio jedno \u201er\u201c u imenicu \u0161timer? Postoji neka prirodna tendencija ubacivanja suglasnika \u201er\u201c u izvjesnim \u00a0glasovnim kombinacijama, lingvisti sigurno znaju kako da je objasne, a ja je veoma \u010desto sre\u0107em kada strancima dajem \u010dasove srpskog jezika. Da li je mogu\u0107e da je Vladika umjesto \u0161timer napisao \u0161tirmer? Mo\u017eda su mornari \u00a0tako izgovarali? Ipak, malo je vjerovatno, iako na spisku od 24 parabroda austrijskog Lloyd-a osim Eichoff-a \u00a0i K\u00fcbek-a drugih barona \u00a0nema. I onda, kada sam jo\u0161 jednom pa\u017eljivije pogledala spisak, prona\u0161la sam i njega! Samo \u0161to nije bio baron, nego konte (conte), a konte ni u prevodu nije baron, nego, ako je suditi po Monte Kristu, grof.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

CONTE ST\u00dcRMER (ex SERI PERVAS), parabrod napravljen u Trstu 1839, nosivosti 469 tona i ja\u010dine 140hp. Za\u0161to je postao baron? \u0160ta sad da radim? Prona\u0161la sam rje\u0161enje. \u00a0Njego\u0161 ne ka\u017ee da je \u0160tirmer baron. Ovo baron nalazimo u istorijskim dokumentima, tako da se najvjerovatnije tu radi o nekoj gre\u0161ci, o nekom steameru, a ne baronu \u0160timeru. I taman kada sam bila jako zadovoljna rezultatima svoga istra\u017eiva\u010dkog rada, pojavila se nova komplikacija. Velika komplikacija! Pojavio se baron \u0160tirmer na listi svih brodova austrijskog Lloyd-a, koju sam prona\u0161la na vi\u0161e sajtova. \u00a0I to ne jedan \u201eBaron \u0160tirmer\u201c, nego dva! Prvi napravljen 1838, nosivosti 215 tona, kome su 1845. promijenili ime u \u201eDalmata\u201c i drugi, po prate\u0107im podacima o\u010digledno onaj ve\u0107 pominjani \u201eConte\u201c, koji je do 1845. nosio naziv \u201eSeri Pervas\u201c, a od 1852. \u201ePersija\u201c. Sve su prilike da je Njego\u0161 putovao \u0160tirmerom broj jedan. \u00a0Otkud ove razlike, da li je na\u0161 \u0160tirmer bio baron ili grof? \u00a0Ne mogu da zaklju\u010dim. Na kraju pri\u010de o imenu da dodam da bih se zaklela da sam negdje bila prona\u0161la i tre\u0107u varijantu \u2013 \u0160trimer, ali se, ipak, najvjerovatnije radi o nekom mom lingvisti\u010dkom defektu…<\/p>\n

A sada o samoj pjesmi. Da nisam prona\u0161la gorenavedeni istorijski tekst, ne bih nikada pomislila da je ovu radosnu i duhovitu Njego\u0161evu pjesmu potrebno posebno analizirati. U njoj se samo u\u017eiva! Me\u0111utim, u navedenom tekstu, kao dokaz da su brodovi na ju\u017enom Jadranu no\u0107u bili usidreni, pominje se i \u201eizlazak sunca iz morske pu\u010dine, koji Njego\u0161 u pjesmi \u00a0\u2019\u0160timer leti na kolima\u2019 opisuje\u201c.<\/p>\n

U pjesmi \u201e\u0160tirmer leti na kolima\u201c Njego\u0161 nigdje niti pominje niti opisuje izlazak sunca iz morske pu\u010dine i u to \u0107emo se, mislim, uvjeriti.<\/p>\n

\u201e\u2019\u0160tirmer\u2019 leti na kolima,
\nTe bijele vlase prospe
\nKa kometa po Uranu
\nKad sijede pusti kose;\u201c<\/p>\n

Ako je Vladika zaista putovao onim prvim \u0160tirmerom, sa dana\u0161nje ta\u010dke gledi\u0161ta to putovanje moglo bi se svakako nazvati, ali sasvim sigurno ne letom! Me\u0111utim, za Vladiku to je zaista bio let. \u0160tirmer leti na kolima. \u0160tirmer leti na svoja dva kola, na svoja dva to\u010dka, dakle, i prosipa bijele vlase, prosipa za sobom trag bijele pjene koju ostavljaju to\u010dkovi, ka kometa po Uranu (po nebu, gr\u010d. \u039f\u03c5\u03c1\u03b1\u03bd\u03cc\u03c2 \u2013 nebo) kad sijede pusti kose.<\/p>\n

\u201eTr\u010di tamo i ovamo,
\nKud ga kre\u0107e mo\u0107na ruka.
\nTako nama gordi ‘\u0160tirmer’
\nSmjelo plovi i veselo
\nRavnom vladom Nevtunovom.\u201c<\/p>\n

Baca more \u0160tirmera tamo i ovamo, ali on plovi smjelo i veselo ravnim morem kojim Neptun vlada. Veselo kao \u0161to, kako se vidi iz svakoga stiha, iz ritma, iz metafora, veselo putuje i Vladika na njemu, radostan pri pomisli na susret sa svijetom u koji ide i, istovremeno, ushi\u0107en novom tehnologijom.<\/p>\n

\u201ePred njim more razlju\u0107eno
\nStra\u0161no stenje i lomi se,
\nA on s vala na val ska\u010de
\nKad ga Eol zajmi hitri
\nS krilatijem vjetrovima,
\nKa s jednoga te na drugi
\nKad s predmeta misa ide
\nKad je uma vjetar \u0107era.\u201c<\/p>\n

Reklo bi se da se Eol (komandant vjetrova \u2013 gr\u010d. \u0391\u03af\u03bf\u03bb\u03bf\u03c2) \u0160tirmerom poprili\u010dno igra. Zajmi ga krilatijem vjetrovima, pa ga baca s vala na val, kao \u0161to vjetar uma \u0107era misao s predmeta na predmet. Divno pore\u0111enje!<\/p>\n

\u201eNe zna \u010dovjek kom predmetu
\nU ‘\u0160tirmera’ sad se mo\u017ee
\nNa\u010duditi gledaju\u0107i:
\nAl’ mu hodu vel'\u010destvenom,
\nPred kojijem ustra\u0161ena
\nPu\u010dina se razbje\u017eaje
\nSrebrni mu put prave\u0107i,
\nAl’ njegovoj dugoj \u010dalmi,
\nKoju mu je mra\u010dni Vulkan
\nIz svog dvora poklonio,
\nKad se krene putovati
\nDa je nosi oko glave.\u201c<\/p>\n

Ponovo divljenje i \u010du\u0111enje novoj tehnologiji. Da, Eol baca \u0160tirmera s vala na val, ali se pred njegovim vel'\u010destvenim hodom pu\u010dina ipak razbje\u017eaje, srebrni mu put prave\u0107i. Na samom kraju pjesme duhovito pore\u0111enje, pravo crnogorsko, rekla bih. Dim iz ma\u0161ine (dvora mra\u010dnoga Vulkana) Crnogorcu toga vremena morao je da zali\u010di na duga\u010dku \u010dalmu koja se \u0160tirmeru namotava oko glave, oko dimnjaka, kada krene na put.
\nA na \u0161ta bi drugo?<\/p>\n

Eto, to bi bila kratka analiza. Izlaska sunca nema nigdje, makar se meni tako \u010dini. Ali \u0161ta je u ovoj pjesmi moglo da se protuma\u010di kao izlazak sunca? Jedino \u0161to mi pada na pamet jeste njen sami po\u010detak.<\/p>\n

\u201e\u0160tirmer leti na kolima\u201c. Da li su kola izazvala zabunu? Da li su Njego\u0161eva \u201ekola\u201c, koja zna\u010de to\u010dkovi, u ovom slu\u010daju dva to\u010dka parabroda, shva\u0107ena kao Heliosova kola, ko\u010dija, na kojoj u neko svitanje, dok sunce izlazi \u00a0iz mora, leti \u0160tirmer? Jedino mi se to obja\u0161njenje \u010dini logi\u010dnim.<\/p>\n

I povodom ove zabune, da se prisjetimo jo\u0161 jednih Njego\u0161evih kola, koja niko s kim sam razgovarala ne zami\u0161lja kao to\u010dkove.<\/p>\n

\u201ePred Be\u010dom je Burak posrnuo,
\nObrnu\u0161e kola niza stranu.\u201c<\/p>\n

Burak ne vu\u010de same to\u010dkove, vu\u010de \u010ditava kola (u dana\u0161njem smislu rije\u010di), me\u0111utim, kada je Burak posrnuo, to\u010dkovi na kolima su obrnuli niza stranu, \u010ditava kola mogla su krenuti niza stranu, ali nisu mogla \u201eobrnuti\u201c. U su\u0161tini, razlike nema, ali slika koju svi zami\u0161ljamo (a, zanimljivo, svi zami\u0161ljamo neka gruba, drvena, otvorena kola koja kre\u0107u niza stranu), nije ona koju je i Vladika zami\u0161ljao.<\/p>\n

Da navedemo jo\u0161 jedno mjesto (iz \u201e\u0160\u0107epana Malog\u201c) \u00a0u kome Vladika to\u010dkove naziva kolima.<\/p>\n

KNJAZ DOLGORUKOV:<\/p>\n

\u201eNije Tur\u010din ono \u0161to je bio,
\nNo je gadno na nos posrnuo;
\nA sa\u010duvaj Bo\u017ee da je ono
\n\u0160to se jednom o njemu zbora\u0161e;
\nDa mu kola u glib ne pado\u0161e,
\nVe\u0107 bi svijet crnji paka bio.\u201c
\n***<\/p>\n

Rekoh na po\u010detku ovoga teksta da u biblioteci na \u017dabljaku ne mo\u017eete na\u0107i ni \u201eGorski vijenac\u201c, a kamoli \u00a0analize Njego\u0161evog djela. Kada sam na internetu prona\u0161la digitalnu kolekciju \u201ePetar II Petrovi\u0107 Njego\u0161\u201c, projekat Nacionalne biblioteke Crne Gore, veoma sam se obradovala. Jo\u0161 uvijek ima odre\u0111enih problema pri njenom kori\u0161\u0107enju (nekad je gotovo nemogu\u0107e listati knjige, makar preko ovog na\u0161eg, \u017eablja\u010dkog interneta), ali dobro, vjerujem da \u0107e se sitnice popraviti i nadam se da \u0107emo vrlo brzo sve \u0161to je ikada objavljeno o Njego\u0161u mo\u0107i da na\u0111emo na jednom mjestu.<\/p>\n

Ustvari, ne nadam se, nego zahtijevam! Sramota je \u0161to to ve\u0107 odavno nismo uradili!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Danima razmi\u0161ljam da li da napi\u0161em ovaj tekst. U jednom trenutku ho\u0107u, pa se onda predomislim. Ne\u0107u. A za\u0161to da ne, mo\u017eda \u0107e nekome biti zanimljiv.\u00a0 Ali kako, opet, \u00a0da pi\u0161em kada na raspolaganju imam samo internet i Njego\u0161eva sabrana djela? Neozbiljno je! Pandorina kutija, me\u0111utim, koju mi je otvorila zainteresovanost za Njego\u0161evog \u0160tirmera koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":3128,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-247529","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247529","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3128"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=247529"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247529\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=247529"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=247529"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=247529"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}