{"id":247251,"date":"2018-05-26T16:13:30","date_gmt":"2018-05-26T14:13:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=247251"},"modified":"2018-05-26T16:14:12","modified_gmt":"2018-05-26T14:14:12","slug":"covjek-je-beznacajna-vrsta-ali-razorna-po-okolinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/05\/26\/covjek-je-beznacajna-vrsta-ali-razorna-po-okolinu\/","title":{"rendered":"\u010covjek je bezna\u010dajna vrsta ali razorna po okolinu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Novo istra\u017eivanje \u017eivog svijeta otkrilo je iznena\u0111uju\u0107e malu ulogu koju u njemu igra ljudski rod, kao i nesrazmjeran uticaj ljudi na \u017eiva bi\u0107a, prenosi Gardijan.<\/a>
\nUtvrdilo je da je ljudski rod istovremeno bezna\u010dajna i potpuno dominantna vrsta me\u0111u \u017eivim svijetom. Ukupnih 7,6 milijardi ljudi na Zemlji, kada se gleda biomasa tijela, \u010dini samo 0,01 odsto svih \u017eivih bi\u0107a.<\/p>\n

Uprkos tome, ljudi su prouzrokovali nestanak 83 odsto svih divljih sisavaca i polovine biljaka. S druge strane, stoke koju uzgajamo ima u izobilju, prenosi Index.hr.<\/a><\/p>\n

Novo istra\u017eivanje je prva sveobuhvatna procjena zna\u010daja svih carstava \u017eivih bi\u0107a koja pobija brojne pretpostavke. Bakterije su dominantan oblik i predstavljaju 13 odsto \u017eivota, no biljke svojom biomasom nadma\u0161uju sve \u2013 one predstavljaju 82 odsto svih \u017eivih bi\u0107a.<\/p>\n

Sva druga bi\u0107a \u2013 od insekata do gljiva, riba i \u017eivotinja \u2013 \u010dine samo pet odsto svjetskog \u017eivota. Jo\u0161 jedno iznena\u0111enje predstavlja \u010dinjenica da sve bogatstvo \u017eivota u okeanima predstavlja samo jedan odsto ukupnog \u017eivota.<\/p>\n

Ve\u0107inu \u017eivota \u010dine \u017eivi organizmi s kopna, od kojih jednu osminu \u010dine bakterije duboko ispod povr\u0161ine tla.<\/p>\n

“\u0160okirala me \u010dinjenica da prije sprovo\u0111enja ove analize nije postojala nijedna sli\u010dna procjena sastavnih djelova \u017eivota na Zemlji. Nadam se \u0107e da na\u0161e istra\u017eivanje pomo\u0107i ljudima da shvate koliko je ljudska uloga dominantna”, ka\u017ee prof. Ron Milo s Vajsman instituta za nauku iz Izraela.<\/p>\n

Prof. Milo tako\u0111e napominje da je nedavno odlu\u010dio po\u010deti jesti manje mesa zbog ogromnog uticaja stoke na okolinu. Novo istra\u017eivanje otkrilo je da uzgajana \u017eivina danas \u010dini 70 odsto svih ptica, a da divljih ptica ima tek 30 odsto.<\/p>\n

\u010cak 60 odsto svih sisavaca predstavlja stoka \u2013 uglavnom goveda i svinje \u2013 dok je 36 odsto ljudi, a samo \u010detiri odsto divljih sisavaca.<\/p>\n

“Rezultati su zapanjuju\u0107i. U dokumentarcima o divljim \u017eivotima vidimo velike koli\u010dine divljih ptica, no iz na\u0161e je analize jasno da doma\u0107ih ptica ima znatno vi\u0161e”, isti\u010de prof. Milo.
\nUni\u0161tavanje prirodnih stani\u0161ta rezultiralo je po\u010detkom onoga \u0161to brojni nau\u010dnici smatraju \u0161estim masovnim izumiranjem u Zemljinoj istoriji dugoj \u010detiri milijarde godina. Vjeruje se da je u posljednjih 50 godina izumrlo oko 50 odsto \u017eivotinja.<\/p>\n

Nakon \u0161to su ljudi postali poljoprivrednici, te nakon \u0161to je do\u0161lo do industrijske revolucije, dogodio se ogroman pad \u2013 \u010dak je i nau\u010dnike iznenadila \u010dinjenica da je opstala samo \u0161estina divljih sisavaca. Osim toga, tri decenije lova na kitove dovela su do izumiranja \u010detiri petine okeanskih sisavaca.<\/p>\n

“Ljudski uticaj na Zemlju izrazito je nesrazmjeran. Kada sla\u017eem slagalice sa svojim \u0107erkama, uglavnom dobijemo slike slonova, \u017eirafa i nosoroga. Realisti\u010dne slike svijeta bile bi slike krava i koko\u0161i”, napominje prof. Milo.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de zna\u010daja, ljudi imaju neznatnu ulogu me\u0111u \u017eivim bi\u0107ima na Zemlji \u2013 virusi i crvi imaju \u010dak tri puta ve\u0107i zna\u010daj od ljudi. Tako\u0111e, ribe su 12 puta zna\u010dajnije, a gljive 200 puta brojnije od ljudskog roda.<\/p>\n

Uprkos tome, na\u0161 uticaj na okoli\u0161 i dalje je velik. Prof. Milo isti\u010de da “na\u0161a prehrana ima znatan u\u010dinak na biljna i \u017eivotinjska stani\u0161ta”.<\/p>\n

“Volio bih da i ostali uklju\u010de ovo istra\u017eivanje u formiranje svog gledi\u0161ta i svojih odluka o prehrani. Ja nisam postao vegetarijanac, no pri odabiru hrane svakako uzimam u obzir uticaj koji moje odluke imaju na okolinu”, dodaje Milo.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su pri sprovo\u0111enju ove procjene upotrijebili podatke iz vi\u0161e stotina istra\u017eivanja u kojima su kori\u0161tene brojne moderne tehnike. Prvo bi obavili procjenu biomase odre\u0111enog razreda organizama i potom odredili u kakvim sredinama ti organizmi mogu \u017eivjeti te bi potom napravili globalni prora\u010dun.<\/p>\n

Ugljenik je kori\u0161\u0161en kao klju\u010dno mjerilo \u2013 otkriveno je da se u svim \u017eivim bi\u0107ima na Zemlji nalazi ukupno 550 milijardi tona ugljenika.<\/p>\n

Istra\u017eitelji upozoravaju na \u010dinjenicu da u odre\u0111enim procjenama \u2013 poput onih vezanih za bakterije pod zemljom \u2013 ima zna\u010dajnih nesigurnosti, no isti\u010du da istra\u017eivanje predstavlja koristan pregled \u010dinjeni\u010dnog stanja.<\/p>\n

“Ovo je istra\u017eivanje prva sveobuhvatna analiza svih \u017eivih bi\u0107a, uklju\u010duju\u0107i viruse. Ono \u0161to je bitno zapamtiti je \u010dinjenica da kopneno bilje dominira na globalnom nivou, kao i \u010dinjenica da je ljudski rod negativno uticao, a u nekim slu\u010dajevima i iskorijenio divlje sisavce sa svih kontinenata kako bi si pru\u017eio hranu i zadovoljstvo”, zaklju\u010duje Pol Valkovski sa Univerziteta Ratgers.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novo istra\u017eivanje \u017eivog svijeta otkrilo je iznena\u0111uju\u0107e malu ulogu koju u njemu igra ljudski rod, kao i nesrazmjeran uticaj ljudi na \u017eiva bi\u0107a, prenosi Gardijan. Utvrdilo je da je ljudski rod istovremeno bezna\u010dajna i potpuno dominantna vrsta me\u0111u \u017eivim svijetom. Ukupnih 7,6 milijardi ljudi na Zemlji, kada se gleda biomasa tijela, \u010dini samo 0,01 odsto […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-247251","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247251","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=247251"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247251\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=247251"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=247251"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=247251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}