{"id":247047,"date":"2018-05-22T21:59:54","date_gmt":"2018-05-22T19:59:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=247047"},"modified":"2018-05-22T21:59:54","modified_gmt":"2018-05-22T19:59:54","slug":"evropski-sud-za-ljudska-prava-i-zlocin-deportacije-izbjeglica-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/05\/22\/evropski-sud-za-ljudska-prava-i-zlocin-deportacije-izbjeglica-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Evropski sud za ljudska prava i zlo\u010din deportacije izbjeglica u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Akcija za ljudska prava<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Evropski sud za ljudska prava je komunicirao Crnoj Gori predstavku grupe majki, supruga i k\u0107erki stradalih izbjeglica koji su u Crnoj Gori u maju 1992. godine nezakonito uhap\u0161eni i izru\u010deni njima neprijateljskoj vojsci bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini, dr\u017eavi u kojoj je u to vrijeme bio rat. Podnositeljke su podnijele predstavku protiv Crne Gore 2013. godine zbog povrede proceduralnog aspekta prava na \u017eivot i zabrane torture njihovih sinova, bra\u0107e i supru\u017enika. Predstavka nosi naziv Krd\u017ealija and Others v. Montenegro i zavedena je pod brojem 79065\/13.<\/p>\n

Komunikacija predstavke dr\u017eavi zna\u010di da je uspje\u0161no prevazi\u0111en prvi prag ispitivanja osnovanosti predstavke i da se sada o\u010dekuje odgovor dr\u017eave na njene navode.<\/p>\n

Predstavkom se tvrdi da je dr\u017eava odgovorna jer nije djelotvorno istra\u017eila i utvrdila odgovornost za zlo\u010din protiv izbjeglica iz maja 1992. godine. Ukazano je da su nadle\u017eni dr\u017eavni tu\u017eioci i sudije propustima u istrazi i gre\u0161kama u primjeni prava u\u010dinili da niko ne bude ka\u017enjen i da je tako Crna Gora prekr\u0161ila me\u0111unarodne standarde humanitarnog prava i ljudskih prava. Neprofesionalno postupanje slu\u017ebenika dr\u017eave u ovom slu\u010daju spada u nadle\u017enost Evropskog suda za ljudska prava jer je istraga otvorena tek u februaru 2006. godine, kada je Evropska konvencija o ljudskim pravima uveliko obavezivala Crnu Goru da postupa u skladu s evropskim standardima.<\/p>\n

Podnositeljke predstavke su u predstavci, pored ostalog, istakle da nadle\u017eni dr\u017eavni organi Crne Gore nisu ozbiljno istra\u017eili i kvalifikovali zlo\u010din protiv izbjeglica. Istakle su da je istraga vo\u0111ena bez entuzijazma, da nije obuhvatila sve odgovorne, uklju\u010duju\u0107i nalogodavce, bez \u010dijeg znanja, saglasnosti i podr\u0161ke policijska akcija hap\u0161enja i izru\u010denja izbjeglica nije mogla biti izvedena: “Istraga je pokrenuta da bi se obezbijedio razlog za prekid parni\u010dnih postupaka koje su porodice \u017ertava pokrenule za naknadu \u0161tete, a ne da bi se ostvarila krivi\u010dna pravda. Vo\u0111ena je bez entuzijazma, s nepotrebnim odlaganjima, bez saslu\u0161avanja svih koji su mogli dodatno osvijetliti taj zlo\u010din, i na kraju je dovela do nepotpune, eufemisti\u010dke pravne kvalifikacije zlo\u010dina.”<\/p>\n

Naime, u zahtjevu za sprovo\u0111enje istrage i kasnije u optu\u017enici, \u201enezakonito preseljavanje” ili deportacija je navedeno kao jedina radnja izvr\u0161enja krivi\u010dnog djela protiv izbjeglica (ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva), iako je to eufemizam za ono \u0161to se izbjeglicama stvarno dogodilo. Podnositeljke predstavke su naglasile da su dr\u017eavni slu\u017ebenici Crne Gore izbjeglice namjerno izru\u010dili vojsci bosanskih Srba (pod vo\u0111stvom Radovana Karad\u017ei\u0107a i Ratka Mladi\u0107a), koja je za izbjeglice Muslimane bila neprijateljska vojska, pa su morali znati da su ih time smrtno ugrozili. Podsjetile su i da je one koji su tako postupali Ha\u0161ki tribunal osu\u0111ivao za ubistvo i mu\u010denje.<\/p>\n

“Radnje izvr\u0161enja zlo\u010dina nad sinom podnositeljke predstavke nikada nisu bile kvalifikovane kao akti ubistva, mu\u010denja i ne\u010dove\u010dnog i poni\u017eavaju\u0107eg postupanja i procesuirane u skladu s tim, \u0161to bi bilo u skladu sa pravilima me\u0111unarodnog krivi\u010dnog prava… U sli\u010dnom slu\u010daju, Me\u0111unarodni krivi\u010dni tribunal za biv\u0161u Jugoslaviju je osobe koje su zarobljenike predale snagama koje nisu kontrolisale i koje su ih kasnije zlostavljale, pa ubile, smatrao odgovornim i za ubistva i za mu\u010denje i okrutno postupanje. U predmetu Mrk\u0161i\u0107 i \u0160ljivan\u010danin, okrivljeni su zarobljenike koje su izveli iz Vukovarske bolnice predali pripadnicima Teritorijalne odbrane i paravojnih jedinica, iako su znali da postoji ozbiljna mogu\u0107nost da \u0107e ih ovi zlostavljati ili ubiti, \u0161to se ubrzo i desilo, i zbog toga su progla\u0161eni krivim za kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja, i to konkretno za ubistvo, mu\u010denje i ne\u010dovje\u010dno postupanje (Mrk\u0161i\u0107), odnosno mu\u010denje (\u0160ljivan\u010danin). Podnositeljka predstavke tvrdi da je i u njenom slu\u010daju osobama koje su predale njenog sina i druge nezakonito uhap\u0161ene izbeglice snagama Srpske Republike BiH bilo jasno da bi ih one mogle ubiti, mu\u010diti i na druge na\u010dine zlostavljati, te da je bilo mjesta za krivi\u010dno gonjenje za ubistva, mu\u010denje i ne\u010dovje\u010dno ili poni\u017eavaju\u0107e postupanje ili ka\u017enjavanje.”<\/p>\n

Nagla\u0161eno je da su se sudovi pridru\u017eili klimi zata\u0161kavanja zlo\u010dina tako \u0161to nisu popravili gre\u0161ke u kvalifikaciji tu\u017eioca i tako \u0161to su oslobodili sve optu\u017eene na osnovu izmi\u0161ljenog pravnog standarda – optu\u017eenima je navodno nedostajalo potrebno svojstvo pripadnika strane u oru\u017eanom sukobu da bi mogli da odgovaraju za ratni zlo\u010din.<\/p>\n

U tom kontekstu je istaknuto da je sud bio o\u010digledno politi\u010dki pristrasan, jer je Apelacionom sudu bilo va\u017eno da se ispravi logi\u010dan navod iz prvostepene presude da je sukob na teritoriji BiH bio me\u0111unarodnog karaktera, suprotan zvani\u010dnoj politici da Crna Gora nije u\u010destvovala u ratu u Bosni i Hercegovini. Me\u0111utim, dokazani slu\u010daj “deportacije” izbjeglica upravo pokazuje da sukob jeste bio i me\u0111unarodnog karaktera, jer je Crna Gora, tada sa Srbijom u sastavu Savezne Republike Jugoslavije, otvoreno podr\u017eavala bosanske Srbe koji su \u010dinili jednu stranu u sukobu u BiH. Obja\u0161njeno je i da je predsjednik Vlade Republike Crne Gore u vrijeme zlo\u010dina 1992. godine ostao u kontinuitetu na najvi\u0161im pozicijama vlasti u dr\u017eavi, i da je Evropska komisija u izvje\u0161tajima o Crnoj Gori u kontinuitetu izra\u017eavala zabrinutost u odnosu na nezavisnost sudova i kritikovala procesuiranje i ovog ratnog zlo\u010dina.<\/p>\n

Iako je Evropski sud za ljudska prava podnositeljke predstavke prvobitno obavijestio da odgovor dr\u017eave na njihovu predstavku o\u010dekuju do kraja maja, u petak su obavije\u0161tene da je ovaj rok na zahtjev Vlade produ\u017een do 2. jula 2018, zato \u0161to je Vlada objasnila da dokumentaciju mora da prikuplja iz razli\u010ditih izvora i da se radi o slo\u017eenom slu\u010daju. Posle 26 godina od zlo\u010dina, vi\u0161egodi\u0161njeg procesuiranja pred dr\u017eavnim organima (2006-2015) i \u010dekanja pred Evropskim sudom za ljudska prava, dalje produ\u017eavanje rokova podnositeljke predstavke smatraju nastavkom nipoda\u0161tavanja zlo\u010dina i njegovih \u017ertava.<\/p>\n

U ovom postupku je Evropski sud za ljudska prava pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi pisane komentare, s obzirom na to da su podnositeljke predstavke njene dr\u017eavljanke.<\/p>\n

Podnositeljke predstavke u postupku pred Evropskim sudom za ljudska prava zastupa izvr\u0161na direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelevi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posle 26 godina od zlo\u010dina, vi\u0161egodi\u0161njeg procesuiranja pred dr\u017eavnim organima (2006-2015) i \u010dekanja pred Evropskim sudom za ljudska prava, dalje produ\u017eavanje rokova podnositeljke predstavke smatraju nastavkom nipoda\u0161tavanja zlo\u010dina i njegovih \u017ertava<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-247047","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247047","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=247047"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/247047\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=247047"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=247047"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=247047"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}