{"id":246956,"date":"2018-05-21T06:25:19","date_gmt":"2018-05-21T04:25:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=246956"},"modified":"2018-05-21T06:25:19","modified_gmt":"2018-05-21T04:25:19","slug":"katastrofa-balkanskih-hidroelektrana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/05\/21\/katastrofa-balkanskih-hidroelektrana\/","title":{"rendered":"Katastrofa balkanskih hidroelektrana"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/a>

‘Ni fla\u0161u vode vam ne damo’, poru\u010deno investitorima u hidro-elektranu<\/p><\/div>\n

\u0160kola za \u0161umarstvo i okoli\u0161ne studije pri sveu\u010dili\u0161tu Yale objavila je istra\u017eiva\u010dki esej na temu (mini) hidroelektrana na Balkanu. Iako zanimljivo \u0161tivo, \u0161to se ti\u010de objavljenih podataka, rad je napisan kolonijalnim diskursom zakukuljenim profesionalnim pravilima istra\u017eiva\u010dkog novinarstva.<\/p>\n

Primjerice popra\u0107en je o\u010dekivanim karakteristikama, poput \u201cnajnerazvijeniji dio Europe\u201d ili \u201ckraj poznat po etni\u010dkim konfliktima, a ne prirodnim ljepotama\u201d. Tako postavljeni okviri promatranja Balkana ograni\u010davaju\u0107i su i navode \u010ditatelje na zaklju\u010dke u krivom smjeru \u2013 u onom gdje se problemi na Balkanu tuma\u010de mentalitetom, a ne geopoliti\u010dkom ili kulturno historijskom kontekstu regije. Ekvivalentno bi bilo svaki put kad se ne\u0161to govori o SAD-u kazati: \u201czemlja poznata po oru\u017eju u \u0161kolama, a ne prirodnim ljepotama\u201d ili \u201czemlja u kojoj je rasizam toliko sna\u017ean da je balkanski nacionalizam prema tome \u0161ala\u201d, ili \u201cnajbogatija zemlja svijeta poznatija po zaposlenim siroma\u0161nima\u201c.<\/p>\n

Ako se dakle uspijete probiti kroz taj kulturolo\u0161ki kolonijalizam i ne bavite se ovom temom nai\u0107i \u0107ete na zanimljive podatke. Naprimjer, da se od Slovenije do Gr\u010dke gradi ili planira izgradnja 2700 brana (podaci projekta Riverwatch). Da Balkan ima 35 i pol tisu\u0107a kilometara rijeka od \u010dega je \u010dak 30 posto u potpuno prirodnom stanju, dok je ukupno 50 posto u dobrom stanju. Po tom se, ka\u017eu s Yale-a Balkan razlikuje od zemalja Zapadne Europe gdje su sve rijeke ve\u0107 uni\u0161tene ljudskom djelatno\u0161\u0107u. U skladu s tim, bioraznolikost balkanskih rijeka je impresivna, smatraju stranci. Dok je riba Mladica (Dunavski losos) ve\u0107 nestala iz drugih zemalja u Europi, u balkanskom dijelu Dunava ona buja. Osim ove, balkanske rijeke \u010duvaju jo\u0161 112 vrsta ugro\u017eenih \u017eivotinja, me\u0111u kojima i Balkanski ris.<\/p>\n

Proaktivni EU<\/strong><\/p>\n

Mini hidroelektrane, \u010dija se izgradnja doga\u0111a pod patronatom EU, a uz egidu obnovljivih izvora energije, uni\u0161tavaju bioraznolikost, onemogu\u0107avaju migracije riba, pretvaraju teku\u0107e rijeke u staja\u0107a jezera. Prema direktoru organizacije Riverwatcha Ulrich Eichelmann \u2013 izgradnja ovih brana na balkanskim rijekama ekvivalent je rezanju tropskih \u0161uma radi ogrjeva. On tako\u0111er dodaje i kako izgradnja ovolikog broja HE nema veze s obnovljivim izvorima energije nego s \u010distom pohlepom povezanom s korupcijom u\u010destalo prisutnom u projektima javno-privatnih partnerstava koja su temeljni poslovni oblik za izgradnju HE. Kao posebno problemati\u010dno navodi se planiranje izgradnje HE u nacionalnim parkovima vi\u0161e zemalja. Me\u0111u istaknutim problemati\u010dnim projektima navode se planovi za rijeke Neretvu i Savu u BiH, Taru u Crnoj Gori, NP Mavrovo u Makedoniji. Prema inicijativi Blue Heart of Europe, posljednjih godina u Makedoniji koja je ve\u0107 izgradila ne\u0161to vi\u0161e od desetak HE, jo\u0161 22 su u izgradnji, a planovi postoje za dodatnih 153. U Albaniji se gradi 81 hidroelektrana dok planovi postoje za jo\u0161 305. No, u ambicioznosti ipak prednja\u010di Srbija s planom od 826 mini hidroelektrana.<\/p>\n

Posebno je pak zanimljivo da se u ovom radu problematizira politika Europske unije koja je u startu omogu\u0107ila ovako gust razvoj HE na balkanskim rijekama jer je uvr\u0161tavanjem hidroenergije na popis obnovljivih omogu\u0107ila da se to prometne u ekolo\u0161ku i energetsku strategije. \u0160tovi\u0161e, hidroenergija kojom je Balkan bogat, kao i javno privatna partnerstva kao poslovno prihvatljiv model razvoja, ciljano su u politikama EU nametani kao alternativa za proizvodnju struje, a naspram \u0161tetnim energentima poput ugljena. Pritom je jedan od najve\u0107ih investitora u ove projekte Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja je ulo\u017eila 240 milijuna eura u 51 hidroelektranu koja se upravo gradi.<\/p>\n

Europa, sada, dakako moli balkanske zemlje da odustanu od ovih suludih projekata. O svemu ovome Bilten je ve\u0107 op\u0161irno pisao u brojnim tekstovima koje mo\u017eete prona\u0107i pod tagom energetika.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160kola za \u0161umarstvo i okoli\u0161ne studije pri sveu\u010dili\u0161tu Yale objavila je istra\u017eiva\u010dki esej na temu (mini) hidroelektrana na Balkanu. Iako zanimljivo \u0161tivo, \u0161to se ti\u010de objavljenih podataka, rad je napisan kolonijalnim diskursom zakukuljenim profesionalnim pravilima istra\u017eiva\u010dkog novinarstva<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":245829,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-246956","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=246956"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246956\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/245829"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=246956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=246956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=246956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}