{"id":246891,"date":"2018-05-20T07:00:05","date_gmt":"2018-05-20T05:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=246891"},"modified":"2018-05-19T18:55:35","modified_gmt":"2018-05-19T16:55:35","slug":"jastrebovi-iznad-venezuele","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/05\/20\/jastrebovi-iznad-venezuele\/","title":{"rendered":"Jastrebovi iznad Venezuele"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>U nedjelju, 20. svibnja, u jeku najgore ekonomske krize u posljednjih petnaestak godina, u Venezueli \u0107e se odr\u017eati predsjedni\u010dki izbori. I prije nego \u0161to je najavljen datum odr\u017eavanja izbora, njegove rezultate odbacili su SAD, EU i Kanada, kao i Organizacija ameri\u010dkih dr\u017eava (OAD) s vi\u0161e od polovice zemalja Latinske Amerike. U\u010dinile su to zato \u0161to dio opozicije bojkotira izbore pa \u0107e mandat, izgledno je, ponovno dobiti predsjednik Nicol\u00e1s Maduro, nasljednik ljevi\u010darskog predsjednika Huga Ch\u00e1veza, koji je umro 2013. godine.<\/p>\n

No unato\u010d tome \u0161to \u0107e Maduro, po svemu sude\u0107i, pobijediti i tako formalno nastaviti Ch\u00e1vezov projekt transformacije Venezuele u Bolivarsku Republiku, taj je projekt zbog kontinuiranih nasrtaja doma\u0107e desnice i njezinih stranih sponzora ba\u010den na koljena. Venezuela, drugim rije\u010dima, puca po \u0161avovima, a budu\u0107i da nema nikakvih izgleda da se politika zapadnih zemalja prema njoj u dogledno vrijeme promijeni, njezino daljnje uru\u0161avanje izvjestan je scenarij.<\/p>\n

Maduro je dva puta mijenjao datum izvanrednih predsjedni\u010dkih izbora \u2013 prvo su bili zakazani za prosinac pro\u0161le, a potom za sredinu travnja ove godine \u2013 nakon \u0161to je uz pomo\u0107 niza dekreta pre\u017eivio opozicijske napade. U jeku \u010detveromjese\u010dnih uli\u010dnih protesta pro\u0161le godine, u kojima je opozicija tra\u017eila referendum za opoziv predsjednika, vlada je formirala Ustavotvornu skup\u0161tinu sa zadatkom da napi\u0161e novi ustav. Dvije tre\u0107ine \u010dlanova ovog tijela izabrano je direktno iz redova sindikata, poljoprivrednika, penzionera i studenata, \u010dime je ustavotvorno tijelo zadobilo demokratskiji karakter. No glavni razlog njegovog osnivanja bila je \u010dinjenica da je u postoje\u0107oj Narodnoj skup\u0161tini dominirala opozicija, koja je sustavno sabotirala vladine politike. Ovlasti Narodne skup\u0161tine preuzela je Ustavotvorna skup\u0161tina, \u010dime je opoziciji oduzeta legislativna mo\u0107, a u vrijeme njezinog progla\u0161enja zemlju su ve\u0107 napu\u0161tale rijeke izbjeglica, bje\u017ee\u0107i pred efektima ekonomske krize kao \u0161to su nedostatak hrane i lijekova.<\/p>\n

U najavama izbora mediji rutinski koriste tvrdnju da je \u2018dvojici najpopularnijih opozicijskih politi\u010dara zabranjeno sudjelovanje na izborima\u2019, a u toj re\u010denici prili\u010dno se dobro ogleda odnos zapadne politike i vode\u0107ih medija prema ljevi\u010darskim eksperimentima u Latinskoj Americi. Dvojica \u2018najpopularnijih opozicionara\u2019 nisu naime obi\u010dni politi\u010dari, ve\u0107 su sudjelovali u oru\u017eanom poku\u0161aju dr\u017eavnog udara protiv demokratski izabranog predsjednika dr\u017eave 2002., kada je Ch\u00e1vez otet i na 48 sati zato\u010den na jednom otoku, a za to je vrijeme vlast preuzeo Pedro Carmona, predsjednik najve\u0107eg udru\u017eenja poslodavaca Fedec\u00e1maras.<\/p>\n

Ch\u00e1vez je i sam, prije nego \u0161to je 1999. legalno izabran za predsjednika, dvaput poku\u0161ao pu\u010d pa ga je ameri\u010dka vlada zbog toga progla\u0161avala diktatorom, no dr\u017eavni udar u re\u017eiji poslovne zajednice administracija Georgea W. Busha pozdravila je kao \u2018pobjedu demokracije\u2019. Carmona je, osim toga, orkestrirao generalni \u0161trajk u dr\u017eavnoj naftnoj kompaniji PDVSA, zbog \u010dega je \u010ditava ekonomija stala, sve to u poku\u0161aju da se zaustavi proces nacionalizacije dr\u017eavnih resursa koji su dotad bili u privatnim rukama. Vojska je, me\u0111utim, ipak podr\u017eala Chaveza, a on je potom nastavio sa svojim politikama za smanjivanje ekonomske nejednakosti koje su dovele do drasti\u010dnog smanjenja stope siroma\u0161tva.<\/p>\n

Jedan od opozicionara pu\u010dista, Henrique Capriles, odslu\u017eio je 2014. kra\u0107u zatvorsku kaznu zbog drugog poku\u0161aja dr\u017eavnog udara, a Leopoldo L\u00f3pez tada je amnestiran, ali je u velja\u010di pro\u0161le godine dobio 14 mjeseci zatvora zbog poticanja na nasilje u protuvladinim protestima 2014. godine.<\/p>\n

Ovakvom vrstom prezentacije \u010dinjenica pozabavio se nedavno Joe Emersberger, kanadski suradnik niza ameri\u010dkih alternativnih medija, pa ukazao na dvostruke standarde koji se koriste kada se govori o istoj stvari s razli\u010ditim politi\u010dkim predznakom. Emersberger se poslu\u017eio primjerom katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta, koji je uz pre\u0161utno odobravanje SAD-a i EU-a uhap\u0161en u Njema\u010dkoj zato \u0161to je organizirao referendum o odcjepljenju, dok se u slu\u010daju sudionika oru\u017eanog pu\u010da vladu Venezuele progla\u0161ava diktatorskom zato \u0161to pu\u010distima ne dozvoljava sudjelovanje u izbornom procesu. Emersberger navodi i da tvrdnja da su Capriles i Lopez najpopularniji opozicijski politi\u010dari nije to\u010dna, jer ankete opoziciji sklonog Datan\u00e1lisisa pokazuju da najve\u0107u podr\u0161ku ima tre\u0107i opozicijski kandidat, Henri Falc\u00f3n. Falc\u00f3n je biv\u0161i \u010davist koji se od vladaju\u0107ih odvojio 2010., a sada i od ostatka opozicije koja je odlu\u010dila bojkotirati izbore. U nekim istra\u017eivanjima imao je i ve\u0107u podr\u0161ku od Madura, a ostatak opozicije smatra ga la\u017enim kandidatom, Madurovim smokvinim listom za legitimaciju izbora.<\/p>\n

Mark Weisbrot, ameri\u010dki ekonomist koji se bavi Latinskom Amerikom, na portalu US News and World Report nedavno je objavio nepotvr\u0111enu informaciju da je ameri\u010dka vlada Falc\u00f3na pritiskala da se povu\u010de iz izborne utrke. Weisbrot se pita za\u0161to bi ameri\u010dka vlada \u017eeljela sprije\u010diti eventualnu pobjedu opozicijskog lidera u Venezueli, pa zaklju\u010duje da bi razlog mogao biti to \u0161to ameri\u010dku politiku prema toj zemlji uvelike oblikuje floridski senator Marco Rubio, tvrdolinija\u0161 koji bi umjesto izbornog rje\u0161enja ili dogovora u Venezueli radije vidio \u2018pogor\u0161anje ekonomske situacije i pove\u0107anje patnje do to\u010dke u kojoj ili vojska ili prevratni\u010dki elementi opozicije nasilno svrgavaju vladu\u2019.<\/p>\n

Naga\u0111anja ili ne, \u010dinjenica je da je Marco Rubio vanjskopoliti\u010dki jastreb kojemu je CNN krajem travnja dao kolumnu da pozove na svrgavanje Madura. Rubio je u prvoj re\u010denici svoga teksta konstatirao da je Madurov re\u017eim \u2018prijetnja ameri\u010dkim interesima\u2019, pa nastavio nizati neutemeljene optu\u017ebe da se radi o re\u017eimu koji \u2018sponzorira trgovinu drogom\u2019, \u2018pru\u017ea uto\u010di\u0161te teroristi\u010dkim organizacijama kao \u0161to su (kolumbijski ljevi\u010darski) FARC i ELN\u2019, da \u2018napada regionalni demokratski poredak\u2019 i \u2018aktivno sura\u0111uje s neprijateljima SAD-a kao \u0161to su kubanska diktatura, Rusija, Iran i Hezbolah\u2019.<\/p>\n

\u2018Vrijeme je da demokratske nacije regije zbiju redove i ubrzaju Madurov odlazak s vlasti\u2019, napisao je Rubio, pa ispri\u010dao kako je ranije toga mjeseca sudjelovao na samitu u Limi gdje je 16 \u010dlanica Organizacije ameri\u010dkih dr\u017eava uvjerio da Venezueli uskrate pristup financijskim i bankarskim institucijama kako bi se \u2018maksimizirala bol nanesena korumpiranoj, represivnoj i nelegitimnoj vladi\u2019.<\/p>\n

A bol uzrokovana ovakvom vrstom sankcija upravo je razlog za\u0161to se Venezuela na\u0161la u dubokoj ekonomskoj krizi, iako se njezini uzroci naj\u010de\u0161\u0107e pripisuju nesposobnosti i korumpiranosti vlade. Venezuela se ve\u0107 vi\u0161e od godinu dana batrga u hiperinflaciji, za koju se o\u010dekuje da \u0107e uskoro dose\u0107i 3000 posto, u nemogu\u0107nosti otpla\u0107ivanja vanjskog duga i kroni\u010dnoj nesta\u0161ici hrane i lijekova. Nacionalna valuta bolivar izgubila je vi\u0161e od 90 posto vrijednosti, proizvodnja nafte pala je na najni\u017eu razinu u posljednjih 30 godina, a ove godine svjetske medije preplavile su snimke ispra\u017enjenih du\u0107ana i izbjegli\u010dkih kolona na granici s Kolumbijom. Prema podacima UNHCR-a, zemlju je napustilo oko 700.000 ljudi, a ovu humanitarnu krizu opozicijski pokret Soy Venezuela iskoristio je kako bi zatra\u017eio \u2018humanitarnu intervenciju\u2019, \u0161to se uglavnom shva\u0107a kao poziv na stranu vojnu intervenciju.<\/p>\n

Unato\u010d tome \u0161to je Maduro imao niz proma\u0161enih ekonomskih poteza i tome \u0161to se u me\u0111uvremenu smanjila cijena nafte na kojoj po\u010diva \u010ditava ekonomija, ono \u0161to se sustavno pre\u0161u\u0107uje jest da su do ovakve krize dovele i sankcije, i to one ameri\u010dke koje su, za razliku od evropskih i kanadskih, usmjerene ne samo na pojedine du\u017enosnike, ve\u0107 na \u010ditavu venezuelsku ekonomiju.<\/p>\n

Venezuela je jo\u0161 u vrijeme Baracka Obame progla\u0161ena \u2018izvanrednom prijetnjom\u2019 ameri\u010dkim interesima, kako bi se time pribavilo opravdanje za \u0161iroke sankcije. Te mjere, me\u0111utim, nisu u skladu s poveljom OAD-a, a prema interpretacijama suprotnima Obaminoj, ilegalne su i u prema ameri\u010dkim zakonima, jer Venezuela ni\u010dime ne predstavlja prijetnju SAD-u. Obamine sankcije u kolovozu pro\u0161le godine produbio je Donald Trump dekretom kojim je vladi Venezuele onemogu\u0107eno da se koristi ameri\u010dkim financijskim sustavom, putem kojeg se odvija trgovina dr\u017eavnim obveznicama u stranoj valuti, a trgovina naftom putem dr\u017eavne kompanije Citgo koja je smje\u0161tena u SAD-u.<\/p>\n

Francisco Rodriguez, ekonomist s Wall Streeta i savjetnik predsjedni\u010dkog kandidata Henrija Falc\u00f3na \u2013 dakle protivnik predsjednika Madura \u2013 u magazinu \u2018Foreign Policy\u2019 u sije\u010dnju je objavio tekst u kojem argumentira kako su Trumpove sankcije \u2018usmjerene protiv civilnog stanovni\u0161tva\u2019 jer dovode do smanjenja prihoda od nafte, od \u010dega \u017eivi cijela zemlja, te nemogu\u0107nosti vlade da otpla\u0107uje ili restrukturira dugove. Rodrigez pi\u0161e i da je vlada uslijed sankcija ostala bez pristupa stranoj valuti potrebnoj za kupovanje hrane i lijekova, zbog \u010dega se i moglo dogoditi da unato\u010d lanjskom rastu prihoda od izvoza (sa 28 na 32 milijarde dolara) uvoz, izme\u0111u ostalog hrane i lijekova, padne za 30 posto.<\/p>\n

Trumpova je vlada, drugim rije\u010dima, sankcijama ugu\u0161ila ekonomiju Venezuele do te mjere da je izazvala humanitarnu krizu, a vladu, koja glavu iznad vode dr\u017ei zahvaljuju\u0107i pozajmicama od Kine i Rusije, prisilila da se s tom krizom nosi samo privremenim mjerama kao \u0161to je vi\u0161estruko pove\u0107anje minimalne pla\u0107e, no nju odmah pojede inflacija.<\/p>\n

Mark Weisbrot smatra da se ovakva situacija ne bi dogodila da Trump u kolovozu pro\u0161le godine nije uveo sveobuhvatne sankcije, \u0161tovi\u0161e, da se Venezuela mogla oporaviti i bez strukturnih reformi MMF-ovskog tipa, \u0161to danas, me\u0111utim, nije mogu\u0107e \u2018bez vanjske pomo\u0107i ili nove vlade koja odgovara Trumpovoj administraciji\u2019.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako se o\u010dekuje da \u0107e Nicol\u00e1s Maduro dobiti izbore, projekt Bolivarske Republike ba\u010den je na koljena zbog stalnih nasrtaja doma\u0107e desnice i njezinih stranih sponzora, a Trumpova je vlada sankcijama ugu\u0161ila ekonomiju Venezuele do te mjere da je izazvala humanitarnu krizu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-246891","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=246891"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246891\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=246891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=246891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=246891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}