{"id":246806,"date":"2018-05-18T07:00:14","date_gmt":"2018-05-18T05:00:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=246806"},"modified":"2018-05-17T23:13:38","modified_gmt":"2018-05-17T21:13:38","slug":"zabrinjavajuca-istina-o-turizmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/05\/18\/zabrinjavajuca-istina-o-turizmu\/","title":{"rendered":"Zabrinjavaju\u0107a istina o turizmu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marina Kelava<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Utjecaj industrije turizma na problem klimatskih promjena daleko je podcijenjen, a dr\u017eave su iz krivog uvjerenja kao razvojni put birale brze turisti\u010dke projekte velikih razmjera. Naime, uglji\u010dni otisak turizma \u010dak je \u010detiri puta ve\u0107i nego se do sada mislilo i \u010dini 8 posto svih emisija stakleni\u010dkih plinova na planetu. “Ovi bi se nalazi trebali uzeti u obzir u budu\u0107im promi\u0161ljanjima nacionalnih razvojnih strategija i politika”, isti\u010du znanstvenici u istra\u017eivanju \u010diji su rezultati objavljeni u znanstvenom \u010dasopisu Nature Climate Change pro\u0161loga tjedna.<\/p>\n

Da je turizam napad na okoli\u0161 svoje vrste, mo\u017eemo se uvjeriti svake turisti\u010dke sezone i u Hrvatskoj. No, osim pritiska na za\u0161ti\u0107ene djeli\u0107e prirode, otpada, uni\u0161tavanja obale u ime profita od turizma, turizam je izvor i zna\u010dajnog dijela \u0161tetnih emisija koje ubrzavaju klimatske promjene, i to \u010dak \u010detiri puta ve\u0107i izvor nego se do sada mislilo.<\/p>\n

“Uglji\u010dni otisak turizma \u010dini 8 posto svih emisija stakleni\u010dkih plinova na planetu”, govore zabrinjavaju\u0107i rezultati novog istra\u017eivanja znanstvenika s dva australska sveu\u010dili\u0161ta, Sveu\u010dili\u0161ta u Sydneyu i Sveu\u010dili\u0161ta Queensland, te tajvanskog Nacionalnog sveu\u010dili\u0161ta Cheng Kung, objavljeni u znanstvenom \u010dasopisu Nature Climate Change pro\u0161loga tjedna.<\/p>\n

Ove brojke toliko odska\u010du od dosada\u0161njih podataka kojima se baratalo, jer su se znanstvenici prvi put uhvatili zahtjevnog zadatka procjene cijelog lanca opskrbe u turizmu, uklju\u010dili su i prijevoz, smje\u0161taj, hranu i pi\u0107e, suvenire, odje\u0107u, kozmetiku i drugu robu koja se koristi ili proizvodi za turisti\u010dku industriju. U impresivnom naporu identificirali su uglji\u010dne tokove izme\u0111u 160 zemalja svijeta, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku, izme\u0111u 2009. i 2013.<\/p>\n

“Prethodne su studije gledale samo utjecaj nekih potro\u0161nih roba i lanaca dobave, a mi smo koristili multi-regionalne input-output analize kako bismo pratili vi\u0161e od milijardu dobavnih lanaca za cijeli spektar potro\u0161nih roba i usluga”, izjavila je za H-Alter Arunima Malik sa Sveu\u010dili\u0161ta u Sydneyu, jedna od autorica izvje\u0161taja.<\/p>\n

Rezultati istra\u017eivanja pokazuju da pove\u0107ana potra\u017enja za energetski intenzivnim putovanjima daleko nadma\u0161uje poku\u0161aje da se industrija dekarbonizira. Bogati ljudi putuju vi\u0161e, te time utje\u010du na rast emisija puno vi\u0161e, nego \u0161to ih, primjerice, tehnolo\u0161ka pobolj\u0161anja, poput energetske u\u010dinkovitosti, smanjuju. \u017delja za sve egzoti\u010dnijim destinacijama, sve ve\u0107a ovisnost o zra\u010dnom prometu i luksuznim dobrima, ima puno ve\u0107i utjecaj na budu\u0107nost planeta nego se dosad mislilo.<\/p>\n

“Izra\u010dunali smo da je izme\u0111u 2009. i 2013. globalni uglji\u010dni otisak turizam porastao s 3,9 na 4,5 Gt CO2. Nastavljanje po ovakvom business asusual scenariju podi\u0107i \u0107e emisije globalnog turizma na 6,5 Gt do 2025. Najva\u017eniji razlog za to su rastu\u0107i prihodi, drugim rije\u010dima bogatstvo. Postoji sna\u017ena veza izme\u0111u bogatstva i uglji\u010dnog otiska”, obja\u0161njava Malik.<\/p>\n

Istovremeno, najmanje 15 posto globalnih emisija iz turizma ovoga trenutka jo\u0161 uvijek nisu uklju\u010dene u obvezuju\u0107e ciljeve smanjenja emisija. Naime, me\u0111unarodni zra\u010dni promet i teretni brodski promet su isklju\u010deni iz Pari\u0161kog sporazuma, isti\u010de se u istra\u017eivanju.<\/p>\n

“I putnici i turisti\u010dka odredi\u0161ta trebaju raditi zajedno kako bismo smanjili emisije iz turizma”, odgovara Malik na pitanje jesu li te emisije odgovornost koju treba pripisivati zemljama iz kojih turisti dolaze ili zemljama koje su turisti\u010dka odredi\u0161ta.<\/p>\n

U oba slu\u010daja za najvi\u0161e odgovoran je SAD, turisti iz SAD-a u drugim zemljama najve\u0107i su izvor emisija, a SAD i kao turisti\u010dko odredi\u0161te opet generira najvi\u0161e zaga\u0111enja. Slijede ih Kina, Njema\u010dka i Indija. No, kako isti\u010de Malik, kada se pogledaju emisije po glavi stanovnika, najgore prolaze male oto\u010dne dr\u017eave koje imaju najve\u0107i otisak emisija. Primjerice, u slu\u010daju Maldiva, 95 posto emisija povezanih s turizmom stvaraju me\u0111unarodni turisti, a upravo je ta dr\u017eava ve\u0107 pogo\u0111ena posljedicama klimatskih promjena. Turisti su odgovorni za \u010dak 30 do 80 posto nacionalnih emisija oto\u010dnih ekonomija, kao \u0161to su one Maldiva, Cipra ili Sej\u0161ela.<\/p>\n

Kada se pak gleda utjecaj po glavi putnika, Kana\u0111ani, \u0160vicarci, Nizozemci, Danci i Norve\u017eani odgovorni su za puno ve\u0107i uglji\u010dni otisak kada odlaze u druge dr\u017eave, nego \u0161to ih proizvode turisti u njihovim zemljama. S druge strane, stanovnici ve\u0107 spomenutih oto\u010dnih ekonomija optere\u0107eni su puno ve\u0107im otiskom od svojih posjetitelja nego \u0161to ih oni proizvode drugdje. To je slu\u010daj i za druge popularne turisti\u010dke zemlje, kao \u0161to su Gr\u010dka i Tajland, ali i Hrvatska.<\/p>\n

“Odgovorni turisti bi trebali biti svjesni zaga\u0111enja koje proizvode kada izaberu u koje \u0107e se aktivnosti uklju\u010diti ili robu koju \u0107e kupiti, te zatim birati tako da proizvode manje emisija. No, stvarna promjena do\u0107i \u0107e od primjere propisa i poticaja koji \u0107e ohrabrivati niskouglji\u010dno intenzivan rad. Jedna od mogu\u0107nosti je eko-ozna\u010davanje koje bi promoviralo odr\u017eivo niskouglji\u010dno poslovanje”, ka\u017ee Malik.<\/p>\n

Popularno, ali krivo mi\u0161ljenje kako je turizam razvojna opcija niskog utjecaja potaknulo je dr\u017eave da tra\u017ee brzi razvoj kroz turisti\u010dke projekte velikih razmjera, u nekim slu\u010dajevima i da udvostru\u010de broj posjetitelja u vrlo kratkom razdoblju.<\/p>\n

“Mi smo pokazali da takva potjera za ekonomskim rastom dolazi sa zna\u010dajnim teretom zaga\u0111enja, jer je turizam zna\u010dajno vi\u0161e uglji\u010dno intenzivan nego neka druga podru\u010dja ekonomskog razvoja. Razvoj turizma zato nije donio smanjenje nacionalnih emisija. Ovi bi se nalazi zato trebali uzeti u obzir u budu\u0107im promi\u0161ljanjima nacionalnih razvojnih strategija i politika”, zaklju\u010duju autori istra\u017eivanja \u010diji su rezultati vrlo relevantni i za kreiranje hrvatskih razvojnih opcija.<\/p>\n

Podsjetimo, klimatske promjene donose sa sobom i dizanje razine mora, ekstremne vremenske doga\u0111aje, pretvaranje dijelova Mediterana u pustinje i sli\u010dne promjene koje donose zna\u010dajne prijetnje i samom turizmu, pa bi i turisti\u010dkom sektoru i u Hrvatskoj i u svijetu trebalo biti u interesu da se zabrine nad vlastitim sudjelovanjem u potkopavanju budu\u0107nosti.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Utjecaj industrije turizma na problem klimatskih promjena daleko je podcijenjen, a dr\u017eave su iz krivog uvjerenja kao razvojni put birale brze turisti\u010dke projekte velikih razmjera<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-246806","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246806","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=246806"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246806\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=246806"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=246806"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=246806"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}