{"id":246719,"date":"2018-05-16T10:22:34","date_gmt":"2018-05-16T08:22:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=246719"},"modified":"2018-05-16T10:22:34","modified_gmt":"2018-05-16T08:22:34","slug":"jupiterov-mjesec-glavni-kandidat-za-zivot-izvan-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/05\/16\/jupiterov-mjesec-glavni-kandidat-za-zivot-izvan-zemlje\/","title":{"rendered":"Jupiterov mjesec glavni kandidat za \u017eivot izvan Zemlje"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/jupiter.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/jupiter-300x173.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"173\" class=\"alignright size-medium wp-image-209254\" \/><\/a>Jupiterov mjesec Evropa je glavni kandidat u potrazi za vanzemaljskim \u017eivotom, objavili su nau\u010dnici po\u0161to su detaljno prou\u010dili dvije decenije stare podatke svemirske letjelice Galileo.<\/p>\n<p>Ta letjelica Ameri\u010dke svemirske agencije &#8211; NASA bila je prva koja je 1995. godine u\u0161la u orbitu d\u017einovske gasovite planete, ali su podaci koja je Galileo tada poslao dugo zbunjivali nau\u010dnike.<\/p>\n<p>Oni su sada uvjereni da je Galileo tamo proletio kroz vodeni stub, odnosno svojevrsni gejzir koji se probio kroz zale\u0111enu povr\u0161inu Evrope. Ispod tog ledenog pokriva\u010da nalazi se okean, duplo ve\u0107i od svih Zemljinih okeana zajedno, prenosi B92.<\/p>\n<p>U tom trenutku, letjelica je bila 200 kilometara iznad Evrope.<\/p>\n<p>&#8220;Odranije nam je poznato da na Evropi ima mnogo elemenata potrebnih za \u017eivot, barem za onakav \u017eivot kakav je nama poznat. Ima vode. Ima energije. Ima ugljenika. Mogu\u0107nost postojanja \u017eivota jedno je od velikih pitanja koja \u017eelimo da istra\u017eimo&#8221;, izjavila je nau\u010dnica Elizabet Tartl iz Laboratorije za primijenjenu fiziku Univerziteta D\u017eon Hopkins.<\/p>\n<p>&#8220;\u010cinjenica da smo otkrili vodeni oblik je stvarno uzbudljiva. To zna\u010di da postoje na\u010dini da se materijal iz okeana, koji je verovatno najpogodniji deo Evrope za \u017eivot, jer je topliji i za\u0161ti\u0107en od radijacije ledenom korom, probije kroz ledenu kapu. A to zna\u010di da \u0107emo mo\u0107i da do\u0111emo do uzoraka&#8221;, rekla je Tartl.<\/p>\n<p>NASA \u0107e za nekoliko godina imati priliku za to. Ta agencija 2022. godine namjerava da lansira letjelicu &#8220;Europa Clipper&#8221;, sa ciljem da istra\u017ei Jupiterovu orbitu.<\/p>\n<p>Ona \u0107e, niskim preletima, nastojati da do\u0111e do uzoraka iz &#8220;gejzira&#8221; i tako nau\u010dnicima omogu\u0107iti potragu za eventualnim mikrobnim oblicima \u017eivota u okeanu Evrope.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jupiterov mjesec Evropa je glavni kandidat u potrazi za vanzemaljskim \u017eivotom, objavili su nau\u010dnici po\u0161to su detaljno prou\u010dili dvije decenije stare podatke svemirske letjelice Galileo. Ta letjelica Ameri\u010dke svemirske agencije &#8211; NASA bila je prva koja je 1995. godine u\u0161la u orbitu d\u017einovske gasovite planete, ali su podaci koja je Galileo tada poslao dugo zbunjivali [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-246719","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246719","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=246719"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246719\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=246719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=246719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=246719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}