{"id":246550,"date":"2018-05-14T07:39:03","date_gmt":"2018-05-14T05:39:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=246550"},"modified":"2018-05-14T07:39:03","modified_gmt":"2018-05-14T05:39:03","slug":"kraj-americkog-patriotizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/05\/14\/kraj-americkog-patriotizma\/","title":{"rendered":"Kraj ameri\u010dkog patriotizma"},"content":{"rendered":"

Autor: Sam Haselby<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Patriotizam je strast koja upravlja modernim politi\u010dkim \u017eivotom u Sjedinjenim dr\u017eavama, ali njegova vitalnost prkosi o\u010ditim obja\u0161njenjima. Dr\u017eava nema nacionalni obrazovni sustav. Nema obavezne vojne niti dr\u017eavne slu\u017ebe. Nijedna dr\u017eavna agencija ne distribuira sveprisutne ameri\u010dke zastave niti nadgleda po\u0161tivanje rituala iskazivanja \u010dasti dr\u017eavi koji se izvode u \u0161kolama i na sportskim i politi\u010dkim doga\u0111ajima diljem zemlje. Unato\u010d nedostatku klasi\u010dnog stroja za poticanje i \u0161irenje domoljublja, ameri\u010dki patriotizam je norma u pravom smislu rije\u010di: barem u SAD-u on postoji bez ikakve sumnje ili propitivanja.<\/p>\n

Jedna od ideja ameri\u010dkog patriotizma \u2013 da je rije\u010d o ljep\u0161oj, zdravijoj varijanti rigidnog nacionalizma kakav postoji u drugim zemljama \u2013 pomogla je za\u0161titi ga od kriti\u010dkog propitivanja gotovo bilo kojeg tipa. Ljevi\u010darski politi\u010dki pokreti koji su se u dvadesetom stolje\u0107u principijelno suprotstavljali nacionalizmu slabo su prolazili u SAD-u i to bi mogao biti razlog za\u0161to su popularna opravdanja za patriotizam ove zemlje naj\u010de\u0161\u0107e plitka. \u010cesto se temelje na slatkorje\u010divim metaforama i usporedbama s obiteljskim ili dru\u0161tvenim \u017eivotom: patriotizam je bejzbol \u2018Male lige\u2019 na toplom ljetnom danu, ljubaznost malog trgovca, zajednice koje se obnavljaju nakon destruktivne oluje itd. Svi nacionalizmi ciljaju na intimna, ali u isto vrijeme generi\u010dka iskustva. Me\u0111utim, u\u010dinci takvoga nacionalizma mogu podignuti vojsku na noge i pokrenuti ratove. Drugim rije\u010dima, imaju zna\u010dajnu politi\u010dku snagu, ali ne pru\u017eaju nikakav ozbiljan moralni ili intelektualni argument u korist patriotizma.<\/p>\n

Ameri\u010dki patriotizam je zna\u010dajan u smislu da je mo\u017eda prvi nacionalizam u potpuno modernom smislu, odnosno da se radi o odanosti narodu a ne npr. kralju. Neka od osnovnih obilje\u017eja ameri\u010dkog patriotizma vrlo su se malo promijenila, uklju\u010duju\u0107i prepoznatljivi kult \u2018osniva\u010da nacije\u2019 (founding fathers, op. prev.) koji je zapo\u010deo dok su ovi jo\u0161 bili \u017eivi. Ono \u0161to \u010dini fiksaciju na \u2018o\u010deve nacije\u2019 sna\u017enim porivom jeste da je to jasan na\u010din iskazivanja pripadnosti naciji. Govore\u0107i o \u201cosniva\u010dima\u201d, izra\u017eavaju\u0107i lojalnost prema njima i njihovim tekstovima, tradicionalno je drugi najbolji na\u010din, nakon vojne slu\u017ebe, da se imigranti i potomci nekada\u0161njih robova asimiliraju i postanu, barem u jednom smislu rije\u010di, Amerikanci. S druge strane, velika slabost ove fiksiranosti na o\u010deve nacije je da je to jedan kompliciran, limitiraju\u0107i na\u010din razmi\u0161ljanja o suvremenom svijetu (kao \u0161to je to uostalom i Ustav SAD-a), ali ipak igra veliku ulogu u ameri\u010dkoj politi\u010dkoj raspravi i misli.<\/p>\n

Mnogi patriotizmi neprijatelja obi\u010dno prona\u0111u u teritorijalnom suparniku: Francuska ima Njema\u010dku, Indija ima Kinu, Velika Britanija Francusku. Ali osobito povijesno iskustvo Amerike u Novom svijetu preoblikovalo je tu potrebu. SAD su kolonizirale vrlo bogat kontinent bez ikakvog suo\u010denja s pravim geopoliti\u010dkim suparnikom. U nedostatku ozbiljnog suparnika za zemlju i druge resurse, ameri\u010dki patriotizam se preusmjerio na zadatak da prikrije ideolo\u0161ke neprijatelje, oslanjaju\u0107i se na anglo-puritansku sklonost za prikazivanje drugih kao stra\u0161nih zlo\u010dinaca. Puritanac Cotton Mather (1663-1728) dao je tom impulsu paradigmatski izraz kada je naga\u0111ao da je vrag sli\u010dan indijanskom sagamoru ili francuskom konjaniku (dragoon).<\/p>\n

Ameri\u010dki patriotizam oduvijek je ovisio o proizvodnji zavjera o migrantima i strancima koji su navodno predstavljali egzistencijalnu prijetnju. Tijekom 19. i 20. stolje\u0107a to je bio katolicizam. Anglo elita smatrala je da su katolici nerazumni i podlo\u017eni sve\u0107eni\u010dkom utjecaju, te neprikladni za \u2018obveze dr\u017eavljanstva\u2019. Zbog toga se ljudi koji pola\u017eu zakletvu da postanu gra\u0111ani SAD-a moraju odre\u0107i odanosti bilo kojem stranom \u201cpotentatu\u201d (vladaru, op. prev.), to jest Papi. Nakon toga, hladni rat pretvorio je komunizam u neprijatelja: poput katolicizma, radilo se o nejasnoj i impresivnoj svjetskoj sili koja se pak neprimjetno nastanila i kretala u srcima i umovima imigranata kako bi potkopala zemlju iznutra. Sada, domoljubni tabori prepiru se oko toga da li je egzistencijalna prijetnja \u0161erijat ili Rusija.<\/p>\n

Neslaganje o tome da li su ve\u0107a prijetnja imami ili ruski botovi indikativna je politi\u010dka polarizacija. Na dubljoj razini, ono tako\u0111er ukazuje na odre\u0111eno previranje unutar ameri\u010dkog patriotizma, \u0161to je posljedica njegove sve ve\u0107e nedosljednosti. Jednostavno re\u010deno, ameri\u010dka izuzetnost oduvijek je bila klju\u010dna za ameri\u010dki patriotizam, ali ona vi\u0161e nije odr\u017eiva. Izuzetnost je ideja da ova zemlja nosi neku posebnu poruku za ostatak svijeta i da ima neku va\u017enu ulogu u svjetskoj povijesti. Ali, ako SAD predstavlja ne\u0161to neprocjenjivo za ostatak svijeta, \u0161to je to? Eksperiment s republikanskom vladom davao je u 18. stolje\u0107u puno razloga pretenzijama izuzetnosti. U duga\u010dkome 19. stolje\u0107u, dostupnost zemlji\u0161ta za naseljenike, u kombinaciji s politi\u010dkom demokracijom i kapitalizmom, bila je napredna opcija u odnosu na europske aristokratske re\u017eime. Nakon Drugog svjetskog rata zajedni\u010dki prosperitet poslijeratnog ekonomskog buma pomogao je revitalizirati ameri\u010dki koncept izuzetnosti. A sada? Na to nema zadovoljavaju\u0107eg odgovora.<\/p>\n

Ova osnovna komponenta ameri\u010dkog patriotizma (sveop\u0107e uvjerenje u povijesnu ulogu SAD-a) vjerojatno \u0107e nestati. Prvo, sve je te\u017ee ne primijetiti da u mnogim temeljnim pitanjima vlade i dru\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i zdravstvo, javno obrazovanje, ravnopravnost spolova, dru\u0161tvenu pokretljivost i prosperitet, ekonomsku pravi\u010dnost, brigu o djeci, okoli\u0161 itd., SAD zaostaju za ve\u0107inom razvijenog svijeta. Povijesne ambicije Sjedinjenih dr\u017eava jednostavno nisu pratile svjetsku povijest. Drugo -ratovi. Ratovi su doga\u0111aji koji stvaraju nacije, ali koji ih tako\u0111er mogu i uni\u0161titi. Ako je va\u0161 patriotizam povezan s pretenzijama povijesne uloge, \u0161to \u010diniti kada ostatak svijeta odlu\u010di da vas ne opona\u0161a ili kada (u slu\u010daju Afganistana, Iraka ili Libije) ne \u017eeli va\u0161 projekt amerikanizacije? Puka vojna nadmo\u0107, osobito kada se pokazuje neu\u010dinkovitom u postizanju svojih ciljeva, vjerojatno ne\u0107e biti dovoljna za odr\u017eavanje koncepta izuzetnosti kao osnove ameri\u010dkog patriotizma.<\/p>\n

Ubijanje ili umiranje za princip mo\u017eda mo\u017ee biti ispravno. Me\u0111utim, principi su univerzalni a ne ograni\u010deni na koncept dobrobiti odre\u0111enih zemalja, dok se patriotizam po definiciji bavi s dobrobiti nacije. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda (1948.) koristi rije\u010d \u201cuniverzalna\u201d pet puta i dodatno obja\u0161njava da se prava primjenjuju na sve narode i sve dr\u017eave, kao i na svu djecu. Univerzalnost deklaracije samo je nedavni primjer etike reciprociteta za koji se, na svoj na\u010din, zala\u017eu gotovo sve religije i moralni sustavi, ali ne i patriotizam. Gotovo dva desetlje\u0107a su pro\u0161la u 21. stolje\u0107u i ideja da svi ljudi zaslu\u017euju isto osnovno priznanje i za\u0161titu trebala bi biti op\u0107eprihva\u0107eno na\u010delo. Patriotizam me\u0111utim uzdi\u017ee na najvi\u0161i pijedestal ubijanje i umiranje za naciju. Takvo \u0161to mo\u017ee biti aspiracija ako su vam takvi ideali va\u017eni, ali ne mo\u017ee biti princip.<\/p>\n

Nedodirljivost ameri\u010dkog patriotizma u SAD-u ukazuje jedino na ideolo\u0161ku snagu, a ne na moralnu ili intelektualnu ispravnost. Desni\u010darski nacionalizam koji se nanovo pojavio na mnogim mjestima, uklju\u010duju\u0107i SAD, uvjerio je mnoge Amerikance da je ponovno bu\u0111enje patriotizma nu\u017eno, ili da je barem politi\u010dki korisno. Me\u0111utim, propitivanje ameri\u010dkog patriotizma je velika prilika, a mo\u017ee biti i pragmati\u010dno jer se neki povijesni temelji na kojima ameri\u010dki patriotizam po\u010diva raspadaju. Vrijeme je da ameri\u010dki patriotizam \u2013 kao najopasniji oblik politike identiteta \u2013 po\u010dnemo tretirati kao pitanje a ne kao odgovor.<\/p>\n

Digitalna demokratija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osnovna komponenta ameri\u010dkog patriotizma (sveop\u0107e uvjerenje u povijesnu ulogu SAD-a) vjerojatno \u0107e nestati<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-246550","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=246550"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246550\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=246550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=246550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=246550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}