{"id":246339,"date":"2018-05-10T07:34:40","date_gmt":"2018-05-10T05:34:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=246339"},"modified":"2018-05-10T07:34:40","modified_gmt":"2018-05-10T05:34:40","slug":"zbog-cega-se-sjecamo-stvari-koje-se-nikad-nisu-dogodile","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/05\/10\/zbog-cega-se-sjecamo-stvari-koje-se-nikad-nisu-dogodile\/","title":{"rendered":"Zbog \u010dega se \u2018sje\u0107amo\u2019 stvari koje se nikad nisu dogodile"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Na\u0161e sje\u0107anje je nesavr\u0161eno: sje\u0107amo se nekih trenutaka, ali druge nekako izgubimo. Ponekad se \u010dak “sje\u0107amo” stvari koje se nikada nisu dogodile – fenomen kojeg istra\u017eiva\u010di nazivaju “la\u017eno sje\u0107anje”.<\/p>\n

Prethodne su studije pokazale da spavanje igra ulogu u formiranju la\u017enih sje\u0107anja, a u nedavnoj maloj studiji istra\u017eiva\u010di su kao potencijalnog krivca otkrili jedan odre\u0111eni aspekt sna.<\/p>\n

“Sleep spindles” su brze eksplozije aktivnosti mozga tokom spavanja, prema studiji objavljenoj u decembru u \u010dasopisu Neuropsychologia. Oni se javljaju u jednom od lak\u0161ih stadija sna, nazvanom Stadij 2, koji je definiran usporenom brzinom otkucaja srca i bez pomicanja o\u010diju.<\/p>\n

Kako bi prou\u010dili kako mogu igrati ulogu u stvaranju la\u017enih sje\u0107anja, istra\u017eiva\u010di su regrutirali 32 odmornih studenata, koji ne piju kofein. Sudionicima su bile prikazane nekoliko rije\u010di – koje su se sve odnosile na istu temu – prije nego \u0161to su bili zaka\u010deni na polisomnografski ure\u0111aj, koji prati aktivnosti mozga tokom spavanja.<\/p>\n

Sudionici su zatim slu\u010dajno dodijeljeni jednoj od dvije grupe: grupi za spavanje ili budnoj grupi.<\/p>\n

Grupu za spavanje su poslali u sobu s krevetom i zaslonom za zamra\u010divanje, dok je budnoj grupi re\u010deno da gleda dokumentarac o prirodi ili crtani film Mr. Bean. Ure\u0111aj polisomnografije zabilje\u017eio je aktivnost mozga kako bi se osiguralo da drijemaju\u0107a grupa zapravo spava, a ne samo le\u017ei u krevetu. <\/p>\n

Nakon dodijeljenih aktivnosti, svim sudionicima ponovo su prikazane rije\u010di i pitali su ih jesu li prethodno vidjeli te rije\u010di. Neke su rije\u010di bile ponavljanja iz prve sesije, ali neke su bile nove. \u0160tovi\u0161e, istra\u017eiva\u010di su bacili neke rije\u010di “mamac” koje su se odnosile na istu temu, ali prije nisu bile prikazane sudionicima.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di su otkrili da su studenti koji su drijemali bili vjerovatnije zagrizli mamac rije\u010di i rekli da su ve\u0107 vidjeli te rije\u010di, stvaraju\u0107i la\u017ene uspomene. Nalazi su bili u skladu s o\u010dekivanjima istra\u017eiva\u010da, koja su predvidjeli na temelju prethodnih studija.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je pokazalo i da je desna strana mozga kod drijema\u010da, bila osjetljivaja na ‘mamac’ rije\u010di ili la\u017ene uspomene od lijeve. Na primjer, dio sna (sleep spindlers) je mogao promicati rije\u010d “spavati”, govore\u0107i mozgu kako se sje\u0107a toga od prije, jer to ide zajedno s op\u0107im jezikom rije\u010di koje je prethodno vidio, kao \u0161to su “krevet”, “san”, “drijemanje”… Ova studija ipak ne daje dovoljno dokaza da bi mogli nesumnjivo re\u0107i da desna strana mozga prevladava u stvaranju la\u017enih uspomena tijekom spavanja.<\/p>\n

radiosarajevo.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na\u0161e sje\u0107anje je nesavr\u0161eno: sje\u0107amo se nekih trenutaka, ali druge nekako izgubimo. Ponekad se \u010dak “sje\u0107amo” stvari koje se nikada nisu dogodile – fenomen kojeg istra\u017eiva\u010di nazivaju “la\u017eno sje\u0107anje”. Prethodne su studije pokazale da spavanje igra ulogu u formiranju la\u017enih sje\u0107anja, a u nedavnoj maloj studiji istra\u017eiva\u010di su kao potencijalnog krivca otkrili jedan odre\u0111eni aspekt […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-246339","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246339","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=246339"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246339\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=246339"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=246339"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=246339"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}