{"id":246201,"date":"2018-05-08T07:00:40","date_gmt":"2018-05-08T05:00:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=246201"},"modified":"2018-05-07T22:46:09","modified_gmt":"2018-05-07T20:46:09","slug":"sta-sa-sobom-donosi-kraj-eta-e","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/05\/08\/sta-sa-sobom-donosi-kraj-eta-e\/","title":{"rendered":"\u0160ta sa sobom donosi kraj ETA-e?"},"content":{"rendered":"

Autor: Darko Vujica<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Baskijska separatisti\u010dka organizacija ETA, \u0161est i pol godina nakon \u0161to je proglasila prestanak teroristi\u010dkih aktivnosti, objavila je svoje raspu\u0161tanje putem javnog priop\u0107enja pro\u0161log \u010detvrtka. ETA je potpuno raspustila svoje strukture i zavr\u0161ila politi\u010dku aktivnost te vi\u0161e ne\u0107e biti akter koji izra\u017eava politi\u010dke stavove, promi\u010de inicijative niti raspravlja s drugim akterima. S druge strane, biv\u0161i militanti ETA-e nastavit \u0107e s borbom za samostalnu, socijalisti\u010dku baskijsku dr\u017eavu u kojoj \u0107e se govoriti baskijski jezik, a koja ne\u0107e biti patrijarhalna. Ta \u0107e borba biti vo\u0111ena na podru\u010djima gdje se to smatra prikladnim, uvijek s odgovorno\u0161\u0107u i po\u0161tenjem, navodi se u priop\u0107enju.<\/p>\n

Tako\u0111er, u priop\u0107enju stoji da je ETA ro\u0111ena u vrijeme kad je Baskija umirala, kad je Francov re\u017eim gu\u0161io svojim \u201ekand\u017eama\u201c i kad je bila izlo\u017eena francuskoj jakobinskoj asimilaciji, te da sada, 60 godina kasnije, tu \u017eive ljudi koji \u017eele raspolagati svojom budu\u0107no\u0161\u0107u, zahvaljuju\u0107i radu u razli\u010ditim sredinama i borbi razli\u010ditih generacija.<\/p>\n

Tim slijedom, ETA zatvara ciklus sukoba s dr\u017eavama (\u0160panjolskom i Francuskom), te se odmi\u010de od kori\u0161tenja politi\u010dkog nasilja. To je logi\u010dan slijed nakon 2011. i donesene odluke da se definitivno napusti oru\u017eana borba. Ubudu\u0107e, klju\u010dni izazovi bit \u0107e ostvarivanje prava na odlu\u010divanje i za postizanje nacionalnog priznanja, stoji u priop\u0107enju.<\/p>\n

I<\/p>\n

ETA (baskijski: Euskadi Ta Askatasuna \u2013 Baskijska domovina i sloboda) je (bila) separatisti\u010dka organizacija u \u0160panjolskoj koja je prihvatila nasilje kao metodu politi\u010dke borbe za nezavisnu baskijsku dr\u017eavu. Svoje postojanje ETA duguje frankisti\u010dkoj nacional-katoli\u010dkoj diktaturi koja je nakon \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata zabranila rad PNV-a (Baskijske nacionalisti\u010dke stranke). Istovremeno, iz PNV-a se odvojila grupa studenata koja je osnovala tajnu organizaciju Ekin, iz koje je kasnije nastala ETA. Slu\u017ebeno, ETA je osnovana 1958. godine. Federiko Krutwig, tada pod pseudonimom Fernando Sarrailh de Ihartza, 1963. godine pi\u0161e knjigu \u201eBaskonija. Dijalekti\u010dka studija jedne nacionalnosti\u201c koja je uvelike utjecala na oblikovanje ETA-e kakvu smo donedavno znali. U toj knjizi Krutwig je kritizirao tradicionalni patriotizam kojeg je zastupao PNV, a koji se zasnivao na aranisti\u010dkim [1] tradicionalnim kr\u0161\u0107anskim temeljima (Bog i Stari zakon) i rasisti\u010dkom odnosu prema strancima (naro\u010dito \u0160panjolcima). Tako\u0111er, Krutwig u knjizi razbija antikomunisti\u010dki tabu koji je do tada vladao me\u0111u pristalicama baskijske nezavisnosti, te se kroz cijelu knjigu poziva na Lenjina i pravo naroda na samoodre\u0111enje. Krutwig na tom tragu pi\u0161e da je prava priroda baskijskog nacionalizma revolucionarni socijalizam i borba za nacionalno oslobo\u0111enje protiv imperijalizma. Dakako, treba imati na umu kontekst u kojemu nastaje ETA. Bilo je to vrijeme borbe za nacionalno oslobo\u0111enje u koloniziranim zemljama. Upravo zbog toga je, kako navodi Mikel Arzumendi u \u010dlanku \u201eIdentitet i nasilje na baskijskom tlu\u201c knjiga Frantza Fanona \u201ePrezreni na svijetu\u201c bila izuzetno popularna me\u0111u etarosima. Nadalje, na Petoj skup\u0161tini ETA-e prihva\u0107ena je teza iz \u201eBaskonije\u201c o vo\u0111enju gerilskog rata, gdje se Krutwig pozivao na Mao Ce-tunga kao primjer za vo\u0111enje takvog rata. Arzumendi tako pi\u0161e da je prihva\u0107anje surovog modela antikolonijalnog nacionalnog oslobo\u0111enja poslu\u017eilo i da se konfigurira jedna nova pripovijest o tome \u0161ta se de\u0161ava u Baskiji: naime \u2013 \u0161panjolska kolonijalna okupacija.<\/p>\n

II<\/p>\n

Prvom \u017ertvom ETA-e smatra se civilni gardist Jose Pardin kojega je ubio Txabi Etxebarrieta tijekom reguliranja prometa na cesti N-I \u2013 Villabona. Pardin je ubijen 7. juna 1968. godine. Nedugo nakon toga, ubijen je policajac Meliton Manzanas, \u0161ef politi\u010dko-socijalne brigade u Gupuskoi (pokrajina u Baskiji), kojeg su pred vlastitim stanom ubila dvojica \u010dlanova ETA-e. Rezultat svega toga bilo je progla\u0161enje izvanrednog stanja u Gupuskoi. Dogodila su se masovna hap\u0161enja i \u0161esnaest \u010dlanova ETA-e bilo je privedeno. Su\u0111enje tada\u0161njim vo\u0111ama ETA-e naziva se \u201eProces u Burgosu\u201c. Tim povodom, razne baskijske organizacije organizirale su \u0161trajkove. Protesti su nastavljeni i kasnije u ve\u0107im baskijskim gradovima. Kako bi sprije\u010dila izvr\u0161enje smrtnih kazni svojih \u010dlanova, ETA je otela njema\u010dkog konzula u San Sebastijanu. Te kazne kasnije su pretvorene u zatvorske, dok je ve\u0107ina osu\u0111enika op\u0107om amnestijom povodom po\u010detka Politi\u010dke reforme pu\u0161tena 1977. godine.<\/p>\n

Prvo \u201eveliko\u201c politi\u010dko ubojstvo ETA je izvr\u0161ila 1973. godine. Bilo je to ubojstvo prvog Francovog \u010dovjeka i biv\u0161eg premijera \u0160panjolske Luisa Carrera Blanca. Komandna jedinica ETA-e za tu operaciju iznajmila je stan u blizini crkve u koju Carrero Blanco i\u0161ao nedjeljom. \u010clanovi ETA-e vi\u0161e od pet mjeseci kopali su tunel ispod ulice gdje \u0107e postaviti blizu 100 kilograma eksploziva (stanodavcu su govorili da su studenti i umjetnici). Dana 20. decembra, kada je Carrero Blanco po\u0161ao na misu, eksploziv je aktiviran, a detonacija je odbacila automobil u kojemu se nalazio iznad krova crkve na krov \u010detvrtog kata susjedne zgrade. Iz ETA-e su poru\u010dili kako je ovo ubojstvo imalo jasne ciljeve: Carrero Blanco bio je \u010dovjek bez skrupula, koji je bolje od bilo koga drugog simbolizirao lik \u201e\u010distog frankizma\u201c; on je svjesno napravio vlastitu dr\u017eavu unutar dr\u017eave, stvorio mre\u017eu informatora unutar ministarstava, u vojsci, Falangi i Opus Deiu.<\/p>\n

Nakon \u0161panjolske \u201etranzicije u demokraciju\u201c ETA je nastavila svoje aktivnosti. Izvodila je napade po \u0160panjolskoj. Madrid je grad sa najvi\u0161e \u017ertava ETA-e. U njemu je ubijeno ukupno 123 ljudi, u Kataloniji 55, dok je u cijeloj Baskiji ubijena 551 osoba. [2] Posljednji napad ETA-e dogodio se 16. marta 2010. godine \u2013 u Francuskoj. \u017drtva je bio francuski policajac Jean-Sangrea Nerin. Jedan od trojice \u010dlanova ETA-e, Joseba Fernandez Aspurz, uhi\u0107en je nakon pucnjave. Godinu dana kasnije, ETA je najavila prestanak upotrebe nasilja u politi\u010dke svrhe i od tada nije izvela niti jedan napad. Pro\u0161le godine predala je oru\u017eje i od tada ne postoji kao oru\u017eana organizacija.<\/p>\n

III<\/p>\n

Brojke su jasne. ETA je odgovorna za smrt 829 osoba. [3] Povijest ETA-e je povijest nasilja, ali ne samo njenog, nego i \u0161panjolske dr\u017eave. Naime, sredinom osamdesetih, za vrijeme vladavine PSOE-a i Felipea Gonzaleza, osnovana je paravojna formacija koja je bila protuteroristi\u010dka organizacija ETA-i \u2013 GAL (Antiteroristi\u010dke oslobodila\u010dke grupe). GAL je izvodio otmice, mu\u010denja i atentate, u kojima je smrtno stradalo 27 ljudi [4]. To razdoblje naziva se \u201eguerra sucia\u201c ili \u201eprljavi rat\u201c. Prema podacima Permanentnog socijalnog foruma, vi\u0161e od 60 posto slu\u010dajeva u koje je bio upleten GAL ostalo je nerazrije\u0161eno, dok ih je u slu\u010daju ETA-e nerazrije\u0161eno ostalo \u201esvega\u201c 23,2 posto.<\/p>\n

Danas je pitanje ETA-e pitanje politi\u010dkih zatvorenika i reparacije \u017ertvama (kako \u017ertvama ETA-e tako i \u017ertvama \u201edr\u017eavnog terorizma\u201c). Ve\u0107 godinama vlade u \u0160panjolskoj kriminaliziraju \u017ertve \u201edr\u017eavnog terorizma\u201c i njihovim porodicama ne dozvoljavaju pravo na naknade koje imaju \u017ertve ETA-e, budu\u0107i da se za njih pretpostavlja da su bili sudionici kriminalnih aktivnosti. Aktualni \u0161panjolski premijer Mariano Rajoy poziva se na Europsku konvenciju za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja omogu\u0107ava povla\u010denje naknada \u201eukoliko je \u017ertva (bila) uklju\u010dena u organizirani kriminal\u201c. Optu\u017ebe koje u nekim slu\u010dajevima dolaze i od ro\u0111aka \u017ertava temelje se isklju\u010divo na izvje\u0161\u0107ima dr\u017eavnih snaga sigurnosti, a s obzirom na to da niti jedna od \u017ertava nije primila sudsku presudu prije nego je upucana, sve se temelji na pretpostavkama. Drugim rije\u010dima, nema izravnih dokaza da su \u017ertve \u201edr\u017eavnog terorizma\u201c pripadale ETA-i ili joj bile bliske. Prema nedavnom izvje\u0161\u0107u Baskijskog instituta za kriminologiju, izme\u0111u 1960. i 2014. godine bilo je 4113 slu\u010dajeva mu\u010denja ljudi za koje se pretpostavljalo da su bliski ETA-i ili da su njeni \u010dlanovi. Koliko je bilo dokaza? Ne mnogo. Prema istom istra\u017eivanju, od 1978. do danas postoji samo 20 slu\u010dajeva u kojima je dokazana povezanost s ETA-om.<\/p>\n

Danilo Albin, novinar \u0161panjolskog \u201eEl Publica\u201c (digitalnog dnevnika lijeve provenijencije) pi\u0161e da je postojanje ETA-e dugi niz godina slu\u017eilo za opravdavanje (ili direktno izmi\u0161ljanje) svih vrsta policijskih napada, cenzura ili \u010dak zatvaranja pojedinih medija (baskijskih medija, op. a.). On pi\u0161e kako danas vi\u0161e nitko ne sumnja u patnje izazvane terorizmom \u2013 ni sama ETA, koja je priznala \u0161tetu uzrokovanu njezinim postupcima i ispri\u010dala se \u017ertvama. ETA je pokazala otvoreno po\u0161tovanje prema mrtvima, ranjenima i \u017ertvama koje je prouzro\u010dila, pi\u0161e Albin.<\/p>\n

Za isti medij, o zna\u010denju ETA-e za baskijsko dru\u0161tvo govorio je sociolog Imanol Zubero. On ka\u017ee kako je bilo vi\u0161e trenutaka i etapa u kojima je baskijsko dru\u0161tvo razli\u010dito reagiralo na fenomen ETA-e. Isti\u010de da je kontekst teroristi\u010dkog nasilja, policijskog zlostavljanja ili dr\u017eavnog terorizma stavio baskijsko dru\u0161tvo u moralni konflikt. \u201eU nekim trenucima vi\u0161e se senzibiliziramo za jedne stvari, a u nekim za druge, \u0161to sa sobom nosi jake eti\u010dke kontradikcije gdje zasigurno nitko nije \u010dist\u201c, ka\u017ee Zubero.<\/p>\n

Na kraju, ako ni\u0161ta, kraj ETA-e je jo\u0161 jednom pokazao hipokriziju Mariana Rajoya i njegove stranke (PP), koja je postojanje ETA-e koristila za manipulaciju strahom u dru\u0161tvu. Prije koju godinu, Rajoy je govorio kako zvani\u010dna obustava nasilja ETA-e ne zna\u010di ni\u0161ta i da se ni\u0161ta ne\u0107e promijeniti dok ona ne preda oru\u017eje. ETA je predala oru\u017eje, ni\u0161ta se nije dogodilo. Nakon toga je kazao da se trebaju raspasti kako bi se stvari mijenjale. I kada su se napokon raspustili, Rajoy nastavlja po istome.<\/p>\n

Mo\u017eda je najbolji dokaz Rajoyeve hipokrizije izjava od prije koji dan, kada je govorio o \u201eujedinjenosti svih politi\u010dkih formacija protiv ETA-inih ubojica i njihovih sau\u010desnika\u201c. To je ogromna la\u017e, s obzirom na to da se Rajoy nikada nije ispri\u010dao biv\u0161em \u0161panjolskom premijeru Jose Luisu Zapateru zbog izjave o \u201eizdaji mrtvih\u201c ili da se zbog mirovnih pregovora s ETA-om Zapatero \u201enalazi na koljenima pred ETA-om\u201c. \u010cak se i u njegovoj izjavi povodom raspada ETA-e, gdje ka\u017ee da \u201edanas mo\u017eemo jasno re\u0107i da je \u0161panjolska demokracija pobijedila ETA-u, da ona nestaje, ali da \u0161teta koju je prouzro\u010dila ne\u0107e nestati\u201c mo\u017ee i\u0161\u010ditati jedna vrsta nostalgi\u010dnog resantimana prema ETA-i. Ovakva Rajoyova histerija najbolji je dokaz da je PP trebao ETA-u kao sredstvo za stvaranje straha i nacionalisti\u010dke mobilizacije.<\/p>\n

Ne treba zaboraviti da je njegov prethodnik na mjestu \u010delnika PP-a Jose Maria Aznar koristio teroristi\u010dki napad u Madridu 11. marta 2004. u predizborne svrhe, optu\u017eiv\u0161i ETA-u za napad, iako je znao da ta organizacija ne stoji iza njih, ve\u0107 Al-Kaida (koja je kasnije i preuzela odgovornost za napad). Aznar je mislio da \u0107e \u0161panjolski elektorat radije prihvatiti hipotezu da je ETA izvr\u0161ila napade nego Al-Kaida zbog \u0161panjolskog sudjelovanja u invaziji na Irak. Iako su predizborne ankete i\u0161le u prilog PP-u, obrat se upravo dogodio nakon bomba\u0161kog napada i pobjedu je odnio PSOE.<\/p>\n

Prema tomu, ETA-u treba promatrati kao reakciju na Francovu diktaturu i odgovor na frankisti\u010dki nacional-katolicizam. Na njega se odgovorilo \u201elijevim nacionalizmom\u201c koji je pedesetih i \u0161ezdesetih godina predstavljao odgovor kapitalisti\u010dkom imperijalizmu u koloniziranim zemljama. Ipak, ETA nije uspjela i\u0107i van granica etni\u010dkoga. Dok je zahtijevala nezavisnu baskijsku dr\u017eavu, radnici u Baskiji, ali u ostatku \u0160panjolske su bili jednako eksploatirani od strane kapitala. ETA-i se s te strane mo\u017ee, dakako, prigovoriti da su jednu dr\u017eavnu konstrukciju htjeli mijenjati drugom, nasuprot inzistiranju na odumiranju dr\u017eave i Marxovom sloganu da proleteri nemaju domovinu.<\/p>\n

Kakogod, ETA-e vi\u0161e nema, \u0161to je dobra stvar. Nema ni Batasune, njenog politi\u010dkog krila. Ipak, abercarlisti\u010dka ljevica [5] sa ETA-om nije nestala. Abercarlisti\u010dku ljevicu u parlamentu Baskije i \u0160panjolske danas predstavlja koalicija EH Bildu, \u010diji je \u010delnik Arnaldo Otegi \u2013 biv\u0161i \u010dlan ETA-e i Batasune.
\nPrometej.ba<\/a><\/p>\n

[1] Sabino Arana, utemeljitelj PNV-a i prvi ideolog baskijskog nacionalizma.<\/p>\n

[2] Dostupno na: https:\/\/web.archive.org\/web\/20120406224236\/http:\/…<\/p>\n

[3] Ibid.<\/p>\n

[4] Dostupno na: http:\/\/www.euskadi.eus\/contenidos\/informacion\/doc…<\/p>\n

[5] Abercarlizam \u2013 naziv za politi\u010dku orijentaciju onih koji se zala\u017eu za nezavisnu Baskiju.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

ETA-u treba promatrati kao reakciju na Francovu diktaturu i odgovor na frankisti\u010dki nacional-katolicizam. Na njega se odgovorilo \u201elijevim nacionalizmom\u201c koji je pedesetih i \u0161ezdesetih godina predstavljao odgovor kapitalisti\u010dkom imperijalizmu u koloniziranim zemljama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":245941,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-246201","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246201","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=246201"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246201\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/245941"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=246201"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=246201"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=246201"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}