{"id":246132,"date":"2018-05-06T19:02:07","date_gmt":"2018-05-06T17:02:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=246132"},"modified":"2018-05-06T20:20:16","modified_gmt":"2018-05-06T18:20:16","slug":"studijaelektrane-pogubne-po-zivi-svijet-u-moraci-i-skadarskom-jezeru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/05\/06\/studijaelektrane-pogubne-po-zivi-svijet-u-moraci-i-skadarskom-jezeru\/","title":{"rendered":"Studija:Elektrane pogubne po \u017eivi svijet u Mora\u010di i Skadarskom jezeru"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Ukoliko se razvoj hidroenergije na Balkanu bude odvijao prema planovima, oko deset procenata svih vrsta evropskih rije\u010dnih riba prijeti nestanak, u Crnoj Gori najvi\u0161e u Mora\u010di i Skadarskom jezeru.<\/p>\n

To je pokazala studija o balkanskim rijekama najve\u0107ih evropskih ekolo\u0161kih organizacija Euronatur i Rivervo\u010d, koju je uradio tim eksperata Univerziteta u Gracu, na \u010delu sa poznatim stru\u010dnjakom Stivenom Vajsom, pi\u0161e portal Vijesti.<\/a><\/p>\n

U studiji pod nazivom \u201cBalkanske rijeke-ugro\u017eene vrste ribe-rasprostranjenost i prijetnje od razvoja hidroenergije\u201d se navodi da se u rijekama na Balkanu nalazi 113 ugro\u017eenih vrsta riba, vi\u0161e nego u bilo kom drugom regionu u Evropi. Ocjena je da bi, ukoliko budu izgra\u0111ene projektovane hidroelektrane na Balkanu, rezultat bi bio alarmantan: 11 vrsta riba bi izumrlo globalno, a jo\u0161 38 vrsta svedeno na ivicu istrebljenja. Navodi se i da je 69 od ispitanih 113 vrsta je endemi\u010dno.<\/p>\n

\u201cHidroenergija predstavlja najvec\u0301u prijetnju za riblju faunu\u201d, konstatuje se u studiji.<\/p>\n

Navodi se da su od posebne vrijednosti tri rijeke na Balkanu: Neretva i Drina u Bosni i Hercegovini i Mora\u010da u Crnoj Gori.<\/p>\n

\u201cOve rijeke pru\u017eaju stani\u0161te za vi\u0161e od pedeset vrsta sa Crvene liste Svjetske unije za za\u0161titu prirode (IUCN), \u0161to ih rangira me\u0111u najzna\u010dajnijim i najtra\u017eenijim rijekama u Evropi\u201d, pi\u0161e u studiji.<\/p>\n

Me\u0111utim, kako se navodi, planovi za gradnju brana su u toku za sve te tri rijeke i to uz pomoc\u0301 EU.<\/p>\n

\u201cNedavno je Evropska komisija predstavila prioritetnu listu hidroenergetskih projekata na Balkanu, koji c\u0301e potencijalno dobiti finansijsku podr\u0161ku. Ova lista uklju\u010duje najmanje deset projekata na te tri reke. EK namjerava objaviti kona\u010dnu listu prioritetnih projekata 17. maja\u201d, navode iz tih organizacija.<\/p>\n

Iz Euronatura i Rivervo\u010da upozoravaju da, ako se EU pridr\u017eava sopstvenih zakona, mora da zaustavi te projekte brana, a ne da ih promovi\u0161e. Izvr\u0161ni direktor Euronatura Gabriel \u0160vaderer je kazao da \u0107e, na primjer, pojedine vrste pastrmke potpuno nestati ako se izgrade brane na na Mora\u010di.<\/p>\n

\u201cMnogo pametnija vizija bila bi da se Mora\u010da zauvijek stavi van planova za razvoj hidroenergije. To ne bi samo za\u0161titilo prelijep rje\u010dni pejza\u017e sa rijetkom ihtiofaunom, ve\u0107 i hidrolo\u0161ku \u017eivotnu liniju za \u010ditav ekosistem Skadarskog jezera\u201d.<\/p>\n

U studiji su opisana tri primjera \u017eari\u0161ta biodiverziteta i opasnosti: sliv rijeke Neretve, sistem Mora\u010da\/ Skadarsko jezero u Crnoj Gori i Albaniji i sistem Tara\/Gornja Drina u Crnoj Gori i BiH sa gotovo 200 kilometara slobodnog toka rijeke. Navodi se jo\u0161 \u0161est rijeka od strate\u0161kog interesa za o\u010duvanje (Sava u Sloveniji i Hrvatskoj, Kolpa na hrvatsko-slovena\u010dkoj granici, Lim u Crnoj Gori i Sana u BiH).<\/p>\n

Navodi se da Mora\u010da slu\u017ei kao stani\u0161te za dvije endemske vrste pastrmke i mrestili\u0161te je za vi\u0161e vrsta riba koje \u017eive u Skadarskom jezeru. Ukupno se radi o 33 slatkovodne vrste, a ugro\u017eena je i evropska jegulja.<\/p>\n

U studiji je negativno ocijenjeno i plan gradnje elektrana na Drini, \u0161to bi uticalo i na kvalitet \u017eivog svijeta u Tari.<\/p>\n

\u201cTara je stani\u0161te ve\u0107eg broja riba, od kojih su neke ugro\u017eene. Poznata je po izvanredno \u010distoj vodi, bogatim izvorima i bogatom vegetacijom, ima vi\u0161e od 1.600 vrsta biljaka i pru\u017ea stani\u0161te za mrkog medvjeda, sivog vuka i evropsku divlju ma\u010dku. Tari se pridru\u017euje i rijeka Piva, koja je tako\u0111e imala spektakularan kanjon od 1.200 metara, ali je sada tamo brana visine 220 metara. Riblja fauna nije sli\u010dna onoj u Tari, ali su prona\u0111ene 22 domac\u0301e vrste. Kanjoni sa visokim hidrauli\u010dnim stresom i strmim putem nude nekoliko moguc\u0301nosti za mrijest i rast. To zna\u010di da dugoro\u010dna stabilnost mnogih vrsta mogu zavisiti od kretanja u kanjonu\u201d, pi\u0161e u studiji.<\/p>\n

Navodi se da su u vec\u0301ini centralne Evrope, neke migratorne populacije nestale.<\/p>\n

\u201cTakve migracije na evropskim rijekama su danas rijetko moguc\u0301e, ali je vrlo vjerovatno da se kretanja odvijaju u sistemu Tara-Drina. Prema tome, ti procesi mnogo zavise od o\u010duvanja otvorenih koridora i tokova stani\u0161ta vode. Drina je jedna od najcjenjenijih i zakonom za\u0161tic\u0301enih rijeka u Evropi. Iz perspektive ugro\u017eenih riba, to je najdu\u017ei slobodni tok rijeke u slivu Dunava\u201d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ukoliko se razvoj hidroenergije na Balkanu bude odvijao prema planovima, oko deset procenata svih vrsta evropskih rije\u010dnih riba prijeti nestanak, u Crnoj Gori najvi\u0161e u Mora\u010di i Skadarskom jezeru. To je pokazala studija o balkanskim rijekama najve\u0107ih evropskih ekolo\u0161kih organizacija Euronatur i Rivervo\u010d, koju je uradio tim eksperata Univerziteta u Gracu, na \u010delu sa poznatim […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-246132","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246132","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=246132"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/246132\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=246132"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=246132"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=246132"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}