{"id":245982,"date":"2018-05-04T08:30:19","date_gmt":"2018-05-04T06:30:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=245982"},"modified":"2018-05-04T08:30:19","modified_gmt":"2018-05-04T06:30:19","slug":"nocne-more-kao-psihoterapija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2018\/05\/04\/nocne-more-kao-psihoterapija\/","title":{"rendered":"No\u0107ne more kao psihoterapija"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Snovi nemaju nikakvo posebno zna\u010denje, ve\u0107 na njih treba gledati kao na besplatnu psihoterapiju, u koje se preta\u010de cjelokupan stres koji odre\u0111enu osobu mu\u010di.<\/p>\n

U snovima mogu da se na\u0111u uzroci nervoze kao i sugestije kako da se ta nervoza prevlada, ka\u017ee istra\u017eiva\u010d Bari Krakov iz Novog Meksika.<\/p>\n

“Ako ste u snu upla\u0161eni ili posramljeni, treba razmisliti za\u0161to. Treba se zapitati \u0161ta uzrokuje iste osje\u0107aje u stvarnosti. Hroni\u010dni stres nepovoljno uti\u010de na cjelokupni organizam, a u mozgu mo\u017ee da izazove gubitak memorije i pojavu no\u0107nih mora. Um koji je preplavljen tjeskobnim mislima, a nije u stanju da ih preradi, izlaz nalazi u no\u0107nim morama”, obja\u0161njava ovaj stru\u010dnjak.<\/p>\n

Dok spavamo, na\u0161 mozak kreira slike i pri\u010de, nekada imaju smisla, nekada se \u010dini da su potpuno besmislene iako psihoterapeuti mogu da proniknu u njihovo zna\u010denje. Dok sanjamo, tijelo je potpuno opu\u0161teno, svijest potisnuta u drugi plan, tako da nesvjesni dio na\u0161eg bi\u0107a mo\u017ee da do\u0111e do punog izra\u017eaja.<\/p>\n

Fenomen sanjanja je od su\u0161tinske va\u017enosti za cjelokupno zdravlje i ravnote\u017eu jednog bi\u0107a. Sanjamo svake no\u0107i, ali nismo u mogu\u0107nosti da uvijek zapamtimo snove.
\n\u0160ta snovi poru\u010duju<\/p>\n

Sve, jer kao \u0161to je u na\u0161im \u0107elijama sve upisano od po\u010detka svijeta, tako je upisano i u na\u0161oj psihi. Kako se u procesu evolucije razvijala na\u0161a svijest, \u010dovjek kao svjesno bi\u0107e je morao da potisne znanja, instinkte, uvide. Snovi su izuzetno va\u017eni u na\u0161em \u017eivotu i bitno je da ih ta\u010dno protuma\u010dimo. Mnogi nau\u010dnici i psihoterapeuti koji su se bavili njihovim zna\u010denjem smatraju da je bolje ne tuma\u010diti san uop\u0161te nego to uraditi pogre\u0161no. Da bi se do\u0161lo do korektne interpretacije, mnogi apsekti moraju da se uzmu u obzir, neki od njih su kakav je tip sna, kakva je trenutna \u017eivotna situacija sniva\u010da, njegov \u017eivotni razvoj, simboli koji se javljaju.<\/p>\n

Zadatak<\/p>\n

Ne postoje lo\u0161i snovi. Mo\u017ee se re\u0107i da su no\u0107ne more na\u0161i najbolji prijatelji, jer svaki san koji nas uznemiri jednostavno ima zadatak da nas time prodrma, da privu\u010de pa\u017enju na\u0161e svijesti i uka\u017ee da ne\u0161to radimo protiv sebe, kako bismo kona\u010dno preduzeli ne\u0161to u vezi s tim. Dakle, svaka situacija je rje\u0161iva, kao i svaki problem, a nesvjesni dio bi\u0107a \u0107e se boriti dokle god smo \u017eivi da nam skrene pa\u017enju ukoliko radimo ne\u0161to destruktivno. Promjena situacije ne dolazi preko no\u0107i, ali lo\u0161i snovi prestaju onog trenutka kada poka\u017eemo dobru volju i usmjerimo pa\u017enju ka unutra\u0161njim doga\u0111anjima, kada po\u010dnemo da se pitamo o \u010demu je zapravo rije\u010d? A tada nam na\u0161e nesvjesno kroz nove snove daje dalje putokaze. To je kao rje\u0161avanje nevjerovatno uzbudljive i inteligentne krimi-pri\u010de, s tim \u0161to smo mi u glavnoj ulozi, i kao detektiv i kao \u017ertva.<\/p>\n

nezavisne.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Snovi nemaju nikakvo posebno zna\u010denje, ve\u0107 na njih treba gledati kao na besplatnu psihoterapiju, u koje se preta\u010de cjelokupan stres koji odre\u0111enu osobu mu\u010di. U snovima mogu da se na\u0111u uzroci nervoze kao i sugestije kako da se ta nervoza prevlada, ka\u017ee istra\u017eiva\u010d Bari Krakov iz Novog Meksika. “Ako ste u snu upla\u0161eni ili posramljeni, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":245983,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-245982","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245982","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=245982"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/245982\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/245983"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=245982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=245982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=245982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}